Ovih smo dana okruženi obiljem hrane, kako slastica, tako i obilnih obroka. Iako većina ljudi vjeruje da su u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika prejedanje, debljanje i žrtvovanje zdravlja u ime “užitka u božićnoj hrani” neizbježni, to nije istina, već izbor.

Naime, svakom zalogaju prethodi misao. Ako usvojite vjerovanje da su prejedanje, debljanje i nezdrava hrana neminovni te samo dio božićnog ugođaja, sve što radite potkovat će vaše vjerovanje.

Osoba koja odluči vjerovati da se mora prejedati, udebljati i uživati u nezdravoj hrani će (nesvjesno) odlučiti jesti više nego što je potrebno i time potvrditi svoja negativna vjerovanja.

Međutim, aktivno prejedanje – koje je uobičajeno ponašanje u božićno doba, donosi puno više štete nego koristi.

Previše hrane u želucu dovodi do povećane proizvodnje želučane kiseline, što često rezultira žgaravicom.

Usto, preveliki obroci usporavaju probavu te se duže zadržavaju u želucu, što može dovesti do neugodnog osjećaja napuhanosti i probavnih smetnji. Osim toga, da bi se gozba probavila, vašem probavnom sustavu je potrebno više krvi – što znači da je manje krvi dostupno za obavljanje ostalih funkcija u tijelu. Ovo može dovesti do vrtoglavice, umora i tromosti.

Veliki obroci također uzrokuju neravnotežu razine šećera u krvi. Neposredno nakon obroka mogli biste osjećati uzlet energije, nakon čega slijedi nagli pad i mogući napadaj gladi.

Ako vaš izbor ove godine uključuje prioritiziranje zdravlja i ljubavi prema svojem tijelu, sljedeći savjeti i strategije će vam pomoći da uživate u hrani, praznicima i vašem zdravlju.

1. Svjesno odlučite odbaciti vjerovanja koja vam ne služe

Sad je vrijeme da odlučite odbiti vjerovanje da su prejedanje, nezdrava hrana i debljanje obvezni dio božićnog i novogodišnjeg ugođaja.

Pitanja koja vam pritom mogu pomoći su:

• “Koje dokaze imam da je ovo uvijek istina, za sve ljude?”
• “Kad objektivno pogledam situaciju, jesu li prejedanje, nezdrava hrana i debljanje zaista neizbježan dio božićnog ugođaja?”
• “Osim hrane, što sve čini božićni ugođaj? Kako se mogu fokusirati na to i osigurati da uživam u drugim aspektima Božića i Nove godine?”
• “Jesu li prejedanje, nezdrava hrana i debljanje korisni za mene? Zaslužuje li moje tijelo takav tretman? Što moje tijelo zapravo želi?”
• “Jesu li prejedanje, nezdrava hrana i debljanje apsolutno neizbježni za mene da bih uživao/la u božićnim praznicima?”
• “Je li vjerovanje da su prejedanje, nezdrava hrana i debljanje obvezan dio Božića i Nove godine urođeno ili sam to naučio/la od drugih ljudi?”

Nakon što odgovorite na ova pitanja i utvrdite istinu da je moguće uživati u Božiću i Novoj godini bez žrtvovanja vlastite dobrobiti, vrijeme je da stara vjerovanja transformirate u nova, pozitivna vjerovanja koja služe vašoj dobrobiti.

Neke od ideja su:

• “Hrana je jedan od aspekata Božića i Nove godine i ja uživam u njoj, ali svjesno odlučujem ostati u kontaktu s potrebama svojeg tijela i jesti samo onoliko koliko mi treba.”
• “Odbijam preopterećivati svoje tijelo bespotrebnom hranom.”
• “Božićno doba je doba ___ i to je ono na što se fokusiram. Hrana nema moć nad mnom.”
• “Moguće je uživati u hrani bez pretjerivanja. Kad pretjeram, ne osjećam se dobro. Stoga odlučujem poštovati svoje tijelo.”
• “Moje tijelo me voli i ja volim svoje tijelo. Zato hranim svoje tijelo umjereno, hranom koja mi čini dobro.”
• “Kad se osjećam energično, više uživam u životu. Umjerenost u hrani utječe na moju energičnost.”
• “Možda me trenutno nije briga, ali ću požaliti za nekoliko minuta – sigurno ću se osjećati loše ako pojedem više nego što mi treba.”.

Ove i slične ideje koje se odnose na vas bilo bi najbolje napisati na male kartice koje ćete uvijek imati uz sebe kao podsjetnik. Što ih više čitate, to ćete ih više prihvatiti.

Kao sve u životu, i ovo je putovanje – ako ste proveli godine vašeg života u navici prejedanja, nezdrave prehrane i debljanja u božićno i novogodišnje doba, nerealno je očekivati da ćete iskorijeniti ove navike u nekoliko minuta.

Međutim, bez obzira na to koliko vremena vam treba, sloboda koja proizlazi iz zdravog odnosa prema hrani bit će dio vas do kraja života – i vrijedna je truda. Vi ste vrijedni truda.

2. Ne idite gladni

Bez obzira radi li se o uredskoj proslavi ili kupovini namirnica, pametno je pojesti nešto prije izlaska. Razlog je logičan, ako ste gladni, a izazova je puno, sigurno ćete završiti kupujući ili jedući više nego što vam zapravo treba.

Zbog toga je korisno prije svakog izlaska koji uključuje hranu pojesti mali međuobrok koji uključuje vlakna i proteine – time se stabilizira šećer u krvi te potiče osjećaj sitosti.

Idealni primjeri su:

• mješavina suhog voća i orašastih plodova (bademi i pistacio sadrže najviše proteina)
• grčki jogurt i svježe povrće
• kuhana jaja uz povrće
• humus i povrće
• kokice posute parmezanom.

3. Hidratizirajte se

S obzirom na to da su naša tijela većinom sačinjena od vode, ne čudi da je hidratacija iznimno važna za zdravlje čitavog organizma.

Dovoljna količina vode pridonosi:

• metabolizmu
• probavi
• pravilnoj funkciji stanica
• prenošenju kisika kroz organizam
• regulaciji tjelesne temperature
• detoksikaciji
• podmazuje zglobove
• važna je za funkciju mozga
• prenosi hranjive tvari u organizmu
• itd.

Osim toga, ljudi često zamijene žeđ za glad, a ovu grešku možete jednostavno eliminirati. Prije svakog obroka popijte čašu vode.

Jasno je da moramo osigurati dovoljne količine tekućine tijekom dana. Najjednostavnije je početi odmah ujutro – čim se probudite, popijte čašu mlake ili tople vode, u koju možete dodati iscijeđeni sok limuna, mentu, đumbir i sl.

Nastavite s jutarnjom hidratacijom uz čaj ili kavu s bademovim mlijekom.

Pobrinite se da između obroka pijete dovoljno tekućine. Ovo mogu biti voda, mineralna voda, voda s raznim dodacima (bobičasto voće, đumbir, cimet itd.), čajevi i sl.

Izbjegavajte previše sokova, pogotovo kupovne sokove. Oni sadrže previše šećera, čime destabiliziraju šećer u krvi i dovode do napadaja gladi.

Ako ipak želite uživati u soku, pijte svježe iscijeđene sokove pomiješane s vodom. Sokovi od povrća su također dobar izbor.

4. Jedite svjesno

Ovo se odnosi na vaše uživanje u jelu. Dok jedete, potrudite se da je to jedino što radite. Televizija, razni zvukovi, mobiteli, čitanje i sve što vam odvraća pažnju od tanjura može pričekati.

Ako ste koncentrirani na vaše jelo, na okuse, mirise, teksture i boje, sigurno ćete više uživati u svakom zalogaju. Žvačite hranu temeljito – osim što pridonosi osjećaju zadovoljstva, žvakanje pridonosi i probavi. Naime, probava počinje enzimima u ustima.

Uživanje u obroku će osigurati osjećaj zadovoljstva nakon jela, što znači da nećete posegnuti za dodatnim grickalicama nakon jela.

Osim toga, ako ste koncentrirani na obrok, lakše ćete primijetiti osjećaj sitosti. Osjećaj sitosti se obično javlja 15 – 20 minuta nakon početka jela. To znači da ćete, ako bezobzirno i brzo jedete, pojesti više nego što vam je zapravo potrebno te se nakon jela vjerojatno nećete osjećati dobro, već prepunjeno.

Zdravu sitost nakon jela ste postigli onda kad nakon obroka možete, bez problema, ustati i otići u laganu šetnju. Ako nakon jela morate prileći i ne možete nastaviti s vašim svakodnevnim aktivnostima, vjerojatno ste pojeli više nego što vam zapravo treba.

5. Ne zaboravite se kretati

Iako je ponekad teško odlučiti se na šetnju u prirodi dok su temperature niske, a dnevna soba tako topla i ugodna (da ne spominjemo koliko dobro miriše uz keksiće i čaj), kretanje je važno za održavanje zdravlja kroz čitavu godinu, pa tako i zimi.

Neki ljudi obožavaju hladan, zimski zrak i šetnje u prirodi. Neki vole prošetati gradom, uživajući u božićnim dekoracijama, a nekima je dovoljno pola sata joge rano ujutro. Čak i to ne mora biti obveza. Ako ponekad zaista nemate vremena, uvijek možete odraditi 5 – 10 čučnjeva dok perete zube ili nakon posjeta WC-u, a dok čekate da prokuha voda, možete se rastegnuti. Kreativnost je uvijek vrlina!

Sami odlučite koliko kretanja vam je potrebno – ponekad je 15 minuta sve što možete učiniti, i to je u redu.

Tjelovježba je, uz prehranu, jedan od najvažnijih aspekata zdravlja – pozitivan utjecaj na kognitivnu funkciju, količinu energije, raspoloženje, metabolizam, zdravlje mišića, kostiju i kože samo su neke od dobrobiti redovitog kretanja.

6. Najvažnije – budite nježni prema sebi

Bez obzira na vaš trud da ovih božićnih praznika prioritizirate dobrobit svojeg tijela (a time i uma), prejedanje se može dogoditi, i ponekad se događa svima.

Važno je pritom imati zdravu percepciju – ako ste se prepustili užitku u hrani i pretjerali, zapamtite da to ne znači ništa o vama. Ne znači da ste loša osoba, ne znači da ste podbacili, ne znači da ste beznadan slučaj, ne znači da ste slabi i ne znači da su svi vaši pokušaji zdrave prehrane propali.

Crno-bijela percepcija i perfekcionizam neće pomoći pozitivnom stanju vašeg uma (ovo je istina bez obzira na to radi li se o prehrani ili o bilo kojem drugom aspektu života) te je najveći poklon koji sebi možete pokloniti ovog Božića i ove Nove godine suosjećanje. 

Činjenica jest da nijedan događaj u vašem životu nema značenje dok vi ne odlučite što taj događaj za vas znači. Dakle, ako se prejedete, vi odlučujete hoćete li to shvatiti kao znak da ste beznadan slučaj i odustati od daljnjih pokušaja uspostavljanja zdravog odnosa s hranom ili ćete odlučiti da je to samo malen zastoj, da se događa svima i da je svaki obrok nova šansa da odlučite održati zdrav odnos s hranom.

Pogodite koja je od navedenih percepcija korisnija za vaš unutarnji mir. Nadalje, ako se prejedanje dogodi, ne morate provesti iduća tri dana gladujući i ne morate planirati novu dijetu – jednostavno primijetite što se dogodilo, odlučite da to ne znači ništa loše i nastavite gdje ste stali.

Isto vrijedi i za gladovanje prije obroka – ako znate da ćete provesti ručak ili večeru s obitelji, uz mnoštvo hrane, nemojte provesti dan gladujući. Iako to zvuči kao logično rješenje, gladovanje daje signal vašem tijelu da nema dovoljno hrane pa će tijelo aktivno raditi na čuvanju koliko god je moguće kalorija da bi moglo preživjeti. Bolja strategija jest lagan doručak pun proteina te, ako je potrebno, lagan ručak prije večere te umjereno uživanje u obroku s obitelji.

Iako bi božićno i novogodišnje vrijeme trebalo biti samo vrijeme ljubavi, darivanja, kvalitetnog vremena s obitelji i prijateljima te užitka, istina jest da puno ljudi provodi ovo predivno doba misleći o hrani koju “ne bi trebali/smjeli jesti“. Ovakav pristup prehrani ne potiče zdrav odnos s hranom, može dovesti do poremećaja u prehrani te udaljava ljude od onog što je “trenutno” zaista važno – ljubav, darivanje, kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima te užitak.

Na vama je da odlučite tomu stati na kraj. Svaki obrok je nova šansa.

Pročitajte i ove članke:

• Jedite pametno: 20 trikova s kojima vas vaga neće šokirati nakon blagdana
• Vitamini za zimu: Nutricionistica otkriva što nam treba
• Blagdani i vegetarijanci: Može biti izazovno! Evo savjeta kako izbjeći “neugodnosti”, a da svi budu siti.

• blagdani
• božić
• prejedanje
• savjeti