Hipokalijemija (nedostatak kalija) je stanje smanjene koncentracije kalija u krvi. Normalne razine kalija u plazmi su između 3,5 i 5,0 meq/L (miliekvivalent po litri), pri čemu se najveći udio kalija (95 %) nalazi unutar stanica, a ostatak u krvi.

Hipokalijemija (smanjena koncentracija kalija, odnosno nedostatak kalija u organizmu) je jedan od najčešćih elektrolitnih poremećaja koji se susreće u kliničkoj praksi. Pacijenti koji boluju od hipokalijemije uglavnom nemaju simptome. U težem slučaju hipokalijemije javljaju se umor, slabost i konstipacija.

Često se istovremeno javljaju nedostatak kalija i natrija u krvi, osobito kod proljeva ili dugotrajnog uzimanja diuretika.

Dijagnoza se postavlja na osnovi laboratorijskog nalaza, a liječi se nadoknadom kalija te suzbijanjem uzroka. Gubljenje kalija putem crijeva događa se najčešće zbog kroničnog proljeva. 

Nedostatak kalija (hipokalijemija) – simptomi

Ako se pitate kako prepoznati nedostatak kalija, blaga hipokalijemija je često bez simptoma, iako može uzrokovati mali porast krvnog tlaka, a ponekad i srčane aritmije.

Kada su u pitanju nedostatak kalija u krvi i simptomi, umjerena hipokalijemija s koncentracijom kalija 2,5 – 3 meq/L (Nl: 3,5 – 5,0 meq/L), može izazvati mišićnu slabost, mialgiju, grčeve mišića (zbog poremećene funkcije skeletnih mišića) i zatvor.

Kada je u pitanju veliki nedostatak kalija, znakovi teške hipokalijemije su paraliza i hiporefleksija.

Duboka hipokalijemija s razinom kalija u serumu manjom od dva miliekvivalenta po litri može dovesti do rabdomiolize. Kod mnogih pacijenata prisutna je respiratorna depresija s teškim oštećenjima funkcija skeletnog mišića.

Kod težih slučajeva mogu se javiti i promjene koje uključuju karakteristike, poput spljoštenog T-vala (hipokalijemija – EKG).

Nedostatak kalija – uzrok

Kada su u pitanju hipokalijemija i uzroci, mogu ih uzrokovati različiti poremećaji i patološka stanja, kao što su:

• povraćanje
• proljev
• bolesti bubrega (primjerice, Bratterov sindrom, Gitelmanov sindrom)
• bolesti nadbubrežne žlijezde (primjerice, Cushingov sindrom)
• različiti lijekovi (primjerice, diuretici, laksativi)
• alkaloza.

Neadekvatan unos kalija može biti uzrok hipokalijemije. Ipak, bez pretjeranog gubitka kalija iz tijela, to je rijetko slučaj.

Prekomjeran gubitak kalija često je povezan s gubitkom tekućine. Obično, to je posljedica proljeva, prekomjernog znojenja ili kirurških zahvata. U takvim situacijama čest je manjak kalija i natrija u krvi.

Povraćanje također može uzrokovati hipokalijemiju, iako se njime ne gubi puno kalija. Ostali uzroci uključuju mokraćno izlučivanje kalija, fistule gušterače i prisutnost adenoma.

Određeni lijekovi mogu uzrokovati prekomjerni gubitak kalija putem mokraće (primjerice, diuretici, antimikotici, amfotericin B, lijekovi protiv raka, cisplatin … ).

Poseban slučaj gubitka kalija se javlja kod dijabetičke ketoacidoze. Osim gubitaka iz mokraćnog poliurija i kontrakcije volumena, tu je i uobičajeni gubitak kalija u bubrežnim tubulama.

Hipomagnezijemija također može uzrokovati hipokalijemije. Magnezij je potreban za adekvatnu obradu kalija. To može postati vidljivo kada se hipokalijemija nastavi unatoč unosu kalija. Ostali poremećaji elektrolita također mogu biti prisutni.

Hipokalemija – terapija

Liječenje hipokalijemije ovisi o uzroku. Ono može uključivati promjenu prehrane, liječenje proljeva ili prestanak uzimanja određenih lijekova. Pacijenti bez značajnog uzroka gubitka kalija koji nemaju simptome hipokalijemije ne zahtijevaju liječenje.

Blaga hipokalijemija (> 3,0 meq/L) može biti liječena oralnim dodacima kalijevog klorida.

S obzirom na to da je ona često posljedica loše prehrane, preporučuje se konzumacija namirnica koje sadrže kalij, kao što su lisnato zeleno povrće, rajčica, citrusno voće, naranče ili banane. Ove preporuke odnose se i na osobe koje koriste diuretike.

Teška hipokalijemija (<3,0 meq/L) može zahtijevati intravensku suplementaciju. I u ovim slučajevima, oralna suplementacija je poželjna. Teški ili otporni slučajevi hipokalijemije mogu se tretirati diureticima koji čuvaju kalij, kao što su amilorid, triamteren, spironolakton ili eplerenon.

Kako nadoknaditi nedostatak kalija putem prehrane?

Pravilo je vrlo jednostavno. Što svježije – to bolje! Donosimo vam popis namirnica koje trebate konzumirati kako biste nadoknadili organizmu potrebne količine kalija. Suplementi vam mogu pomoći kod većeg gubitka kalija, međutim, mogu se pojaviti bolesti bubrega, proljev, povraćanje i sl.

Evo nekoliko savjeta:

• najbogatiji izvori kalija su banane, naranča, rajčica i krumpir
• oko 400 mg kalija sadrže jedna banana, čaša narančina soka, šalica soka od rajčice, jedan krumpir
• više od 500 mg kalija sadrže sušena marelica, soja, grašak, grah, špinat, badem, grožđice, kikiriki, avokado i lješnjak
• vrlo vrijedan izvor kalija je i jogurt koji sadrži oko 600 mg kalija, te mlijeko odnosno jedna šalica mlijeka koje sadrži 400 mg kalija
• dodatni izvori kalija su ananas, šljive, orasi, bundeva, brokula, kelj, krastavac i mrkva
• meso i riba također su namirnice bogate kalijem.

Iskoristite svoje vrijeme. Jedite zdravo. Ako vam je dijagnosticirana hipokalijemija – imate svo vrijeme svijeta i svu kreativnost koju možete iskoristiti za spravljanje ukusnog obroka. Smijete jesti doslovno sve – ali nastojte smanjiti unos gotove hrane.

Pročitajte i ove članke:

• 20 namirnica koje imaju više kalija od banane
• Regulira sol u organizmu i još puno toga: Pet znakova da tijelu nedostaje kalija
• Sedam vitamina i minerala koji nam najčešće nedostaju.

• hipokalemija
• hipokalemija - liječenje
• Hipokalemija - terapija
• hipokalemija – EKG
• hipokalemija – simptomi
• hipokalemija – uzroci
• kako prepoznati nedostatak kalija
• manjak kalija i natrija u krvi
• Nedostatak kalija
• Nedostatak kalija – simptomi
• Nedostatak kalija – uzrok
• Nedostatak kalija – znakovi
• Nedostatak kalija i natrija u krvi
• Nedostatak kalija u krvi – simptomi
• Nedostatak kalija u organizmu

Učitaj više izvora