Rabdomioliza je stanje razgradnje (dezintegracije) mišića u tijelu, što dovodi do smrti mišića, prilikom čega toksične komponente mišićnih vlakana ulaze u krvožilni sustav i bubrege, što može dovesti do oštećenja bubrega.

Ovo opasno stanje mišića može biti posljedica prenaprezanja, traume, lijekova ili neke osnovne bolesti. Uobičajeni znakovi i simptomi rabdomiolize su slabi mišići, ukočenost mišića, bol u mišićima i promjena boje mokraće.

Rabdomioliza – simptomi i komplikacije

Znakovi i simptomi rabdomiolize su:

• oticanje mišića
• slabi mišići
• osjetljivi i bolni mišići
• tamna mokraća koja je smeđa, crvena ili boje čaja.

Simptomi rabdomiolize mogu varirati od blagih do teških. Obično se razvijaju 1 – 3 dana nakon ozljede mišića, iako neki ljudi možda čak i ne primijete bol u mišićima. Neki ljudi također doživljavaju:

• dehidraciju
• smanjeno mokrenje
• mučninu
• gubitak svijesti.

Rane komplikacije uključuju:

• vrlo visoke razine kalija u krvi (hiperkalijemija)
• niska razina kalcija u krvi (hipokalcemija)
• nepravilan rad srca ili srčani zastoj
• akutna bubrežna ozljeda
• povišeni jetreni enzimi
• abnormalno zgrušavanje krvi
• kompartment sindrom, ozbiljna kompresija živaca, krvnih žila i mišića koja može uzrokovati oštećenje tkiva i probleme s protokom krvi.

Kasne komplikacije uključuju:

• oštećenje živaca povezano s kompartment sindromom
• kontrakture mišića
• umor.

Rabdomioliza – uzroci i rizični faktori

Uzroci rabdomiolize uključuju:

• ozljeda ili trauma – ozbiljne opekline (osobito one koje pokrivaju veliku površinu), strujni udar ili ozljeda od prignječenja mogu uzrokovati brzo raspadanje mišićnih vlakana; prignječenje je jedan od najčešćih uzroka rabdomiolize
• vježbanje visokog intenziteta – prebrzo uskakanje u program vježbanja može dovesti do rabdomiolize kada se mišići nemaju vremena regenerirati nakon intenzivnog treninga
• teška dehidracija i pregrijavanje – toplina uzrokuje bržu razgradnju mišića; bubrezi se ne mogu riješiti tjelesnog otpada bez dovoljno tekućine
• lijekovi – neki lijekovi mogu uzrokovati raspad mišića, uključujući antipsihotike, antidepresive i antivirusne lijekove te statine
• poremećaj ovisnosti o opojnim tvarima – psihoaktivni lijekovi mogu uzrokovati propadanje mišića u određenim situacijama
• duga razdoblja neaktivnosti – ljudi koji padnu, izgube svijest i ne mogu ustati dulje vrijeme mogu razviti rabdomiolizu
• genetska stanja poput McArdleove bolesti i Duchenneove mišićne distrofije mogu dovesti do rabdomiolize, također i određene metaboličke ili mitohondrijske bolesti nose veći rizik od rabdomiolize.

Rabdomioliza je stanje razgradnje i propadanja mišića. Zato se komponente mišića propuštaju u krvožilni sustav, uključujući velike količine:

• kalija
• fosfata
• mioglobina
• kreatin kinaze
• urata.

Mioglobin može blokirati složeni kanalni sustav bubrega. Blokada može biti toliko ozbiljna da može doći do oštećenja i zatajenja bubrega. Drugi stanični enzimi, osobito kreatin kinaza, također opterećuju bubrege.

Oštećena mišićna tkiva zadržavaju tjelesne tekućine, što može dovesti do dehidracije, kao i smanjiti dotok krvi u bubrege, čime se povećava rizik od oštećenja organa.

Bubrezi su odgovorni za uklanjanje ovih komponenti iz krvi putem mokraće. U velikim količinama ove komponente mišića oštećuju bubrege. Ako se bubrezi ne mogu dovoljno brzo riješiti otpada iz organizma, može doći do zatajenja bubrega, što može biti opasno po život.

Rabdomioliza se može dogoditi svakome, međutim, osoba je više izložena riziku od razvoja rabdomiolize ako je:

• sportaš izdržljivosti – trkači maratona, triatlona i drugih sportova s vježbama visokog intenziteta imaju veći rizik od dobivanja rabdomiolize; povremene aktivnosti izdržljivosti ne uzrokuju ovo stanje; rizik se povećava ako se osoba previše napreže bez odmora
• radi u vrućim okruženjima – vatrogasci, radnici u ljevaonicama i drugi ljudi koji rade u vrućim okruženjima koja uključuju težak fizički napor mogu razviti ovo stanje; pregrijavanje može uzrokovati rabdomiolizu ili olakšati njen nastanak
• vojnik – ljudi u vojsci, posebno oni koji prolaze intenzivnu obuku, imaju povećan rizik od razvoja rabdomiolize
• dobi iznad 65 godina.

Rabdomioliza – dijagnostika

Postavljanje dijagnoze započinje pregledom pacijentove povijesti bolesti, uzimajući u obzir čimbenike poput ozljede, prenaprezanje, korištenje lijekova te druga zdravstvena stanja i simptome.

Za potvrdu dijagnoze obično je potrebna laboratorijska potvrda što obično uključuje otkrivanje povišenih razina kreatin kinaze u krvi i prisutnost mioglobina u mokraći.

Razine kreatin kinaze koje su pet puta veće od gornje granice normalnih razina dokaz su rabdomiolize. Definicija normalne razine kretain kinaze u krvi ovisi o spolu, rasi i etničkoj pripadnosti. Aktivnost ili fizički napor mogu privremeno povisiti razine kretain kinaze.

Liječnici mogu provesti i biopsiju mišića kako bi potvrdili i procijenili razinu oštećenja mišića. Može se provesti i genetsko testiranje kod ljudi sa sumnjom na rabdomiolizu kako bi se provjerila prisutnost nasljednih mišićnih bolesti.

Rabdomioliza – liječenje

Rana dijagnoza i liječenje rabdomiolize ključni su za uspješan ishod i ​​potpuni oporavak kada se može preokrenuti oštećenje bubrega. Međutim, ako se komplikacije ne prepoznaju i ne liječe dovoljno rano, mogu uzrokovati trajnu štetu.

Osobe s rabdomiolizom bit ćete primljene u bolnicu na liječenje koje uključuje nadoknadu intravenskim tekućinama čija je uloga pomoći u održavanju proizvodnje urina i sprječavanju zatajenja bubrega.

Rijetko može biti potrebno liječenje dijalizom kako bi se bubrezima pomoglo u filtriranju otpadnih tvari dok se oporavljaju. Upravljanje abnormalnostima elektrolita (kalij, kalcij i fosfor) pomaže u zaštiti srca i drugih organa.

Ponekad će pacijentima trebati i kirurški zahvat za ublažavanje napetosti, pritiska i gubitka cirkulacije ako kompartment sindrom (prekomjerni pritisak koji se stvara unutar zatvorenog mišićnog prostora) prijeti nekrozom mišića ili oštećenjem živaca.

U nekim je slučajevima moguć boravak na jedinici intenzivne njege kako bi pacijent bio na pažljivom praćenju.

Većina uzroka rabdomiolize je reverzibilna, a ishod je oporavak.

Pročitajte i ove članke:

• Povišen kreatinin – uzroci i dijagnoza
• Prvi simptomi bolesti bubrega: Moguće je imati samo 10 % djelotvornog bubrega prije nego se pojave! Evo kada bubrezi ne rade kako treba
• Akutno zatajenje bubrega: Koji su uzroci i simptomi?

• rabdomioliza
• rabdomioliza - liječenje
• rabdomioliza - simptomi

Učitaj više izvora