Srčani zastoj nije isto što i srčani udar! Evo razlike
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Mnogi ljudi pogrešno koriste termine “srčani udar” i “srčani zastoj“, kao da znače isto, no oni se odnose na različite medicinske uvjete.
Srčani udar se događa kada srce ne prima dovoljno protoka krvi. Nasuprot tome, srčani zastoj se događa kada dođe do iznenadnog gubitka svijesti i kolapsa jer srce prestaje kucati i ne može pumpati krv kako bi dostavilo kisik organima tijela. Često srčani udar može povećati rizik od srčanog zastoja.
Iako oba stanja utječu na srce, imaju različite simptome. Budući da srčani udar može dovesti do srčanog zastoja, ključno je prepoznati simptome srčanog udara i potražiti hitnu medicinsku pomoć. Evo usporedbe njihovih simptoma.
Simptomi srčanog udara | Simptomi srčanog zastoja |
Bol u prsima koja se širi na čeljust, vrat ili ruku | Iznenadni kolaps |
Kratkoća daha | Gubitak svijesti |
Umor | Nemogućnost disanja |
Anksioznost | Nema otkrivene srčane aktivnosti |
Palpitacije srca | Bol u prsima ili kratkoća daha prije nesvjestice |
Mučnina | Vrtoglavica prije kolapsa |
Razlike u uzrocima
Srčani udar se događa kada srce ne prima adekvatan protok krvi, prvenstveno zbog ateroskleroze, odnosno nakupljanja kolesterola u koronarnoj arteriji. Ove naslage mogu puknuti, što stvara krvni ugrušak koji ometa protok krvi do srca.
Nasuprot tome, nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja. Iako je srčani udar čest uzrok, drugi faktori uključuju:
- aritmije (abnormalni srčani ritmovi), kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija
- urođene srčane mane i valvularna srčana bolest
- hipoksija (niske razine kisika)
- hipotermija (niska tjelesna temperatura)
- nizak volumen krvi, često zbog prekomjernog krvarenja
- neravnoteže u razinama kalija, magnezija ili kalcija
- hipoglikemija (niska razina šećera u krvi)
- plućna embolija (krvni ugrušak u plućima)
- srčana tamponada (nakupljanje tekućine oko srca)
- pneumotoraks (kolaps pluća).
Opcije liječenja
I srčani udar i srčani zastoj zahtijevaju hitno liječenje, ali pristupi se razlikuju. Kod srčanog udara cilj je obnoviti protok krvi do srca pomoću lijekova kao što su antikoagulansi i postupaka poput perkutane koronarne intervencije koje provodi kardiolog.
Nasuprot tome, srčani zastoj zahtijeva hitnu kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR) kako bi se spriječila smrt. KPR može izvesti bilo tko i uključuje brzo i snažno pritiskanje na prsa kako bi se održala cirkulacija krvi. Osim toga, korištenje automatskog vanjskog defibrilatora može pomoći u ponovnom pokretanju srca.
Sveukupni ishod
Iako i srčani udar i srčani zastoj mogu biti smrtonosni, njihovi ishodi se razlikuju. Svake se godine u SAD-u dogodi približno 805.000 srčanih udara, i iako neki mogu biti smrtonosni, nisu svi. Oko 12 % rezultira smrću unutar 30 dana, a otprilike 1 – 5 srčanih udara ostaje neprepoznato.
Približno 60 – 80 % pojedinaca koji dožive srčani zastoj izvan bolnice ne prežive.
Unatoč svojim razlikama, srčani udar i srčani zastoj dijele ključne sličnosti. Oba su kritična medicinska hitna stanja koja utječu na srce, zahtijevajući hitnu pomoć kako bi se spriječile opasne komplikacije po život. Ova stanja utječu na sposobnost srca da pumpa krv, što može dovesti do teške disfunkcije.
Strategije prevencije
Bolesti srca su značajan rizični faktor za oba stanja, što čini strategije njihove prevencije sličnima. Kako biste pomogli u sprječavanju srčanih udara i srčanih zastoja, razmislite o usvajanju ovih navika zdravih za srce:
- slijedite prehranu bogatu voćem i povrćem, a siromašnu natrijem
- uključite se u redovite lagane do umjerene tjelesne aktivnosti
- izbjegavajte pušenje ili prestanite ako trenutno pušite
- ciljajte na najmanje sedam sati sna svake noći
- radite pretrage na rizične faktore poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i dijabetesa tipa dva.
Kada potražiti pomoć?
Ako sumnjate na srčani udar, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć jer oslanjanje na nekoga drugoga da vozi može biti opasno ako dođe do srčanog zastoja. U scenariju srčanog zastoja pogođena osoba ne može potražiti pomoć sama. Ako netko kolabira, pozovite pomoć i odmah započnite s KPR-om.
Pročitajte i ove članke:
- Što učiniti prije dolaska hitne medicinske pomoći ako je osoba u životnoj opasnosti?
- Reagirajte na vrijeme: Što napraviti kada netko u vašoj blizini ima srčani udar?
- Kako razlikovati napadaj panike od srčanog udara? Imaju slične simptome, ali evo na što posebno trebate obratiti pažnju.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Ryan Lee, A. (2024). What’s the Difference Between Cardiac Arrest and a Heart Attack? Health.
- Heart Attack and Sudden Cardiac Arrest Differences. (2022). Heart.org.
- Cardiac arrest vs heart attack: what’s the difference? British Heart Foundation.