Suzdržite se nepotrebnih poziva! Evo kada je opravdano zvati hitnu pomoć, a kada to ne biste trebali činiti

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Tomislav Stanić

Hitna medicinska služba s razlogom u sebi nosi riječ “hitna”. Glavno joj je obilježje djelovanje izvan bolničkih ustanova, a cilj joj je pružiti hitnu, neodgodivu i nužnu medicinsku pomoć u stanjima kada je pacijentu ugrožen život ili mu prijeti trajno oštećenje zdravlja.

Međutim, mnogi hitnu službu zovu u slučajevima koji nisu hitni, zbog čega je moguće ugroziti život osobama kojima je pomoć u tom trenutku potrebnija.

Zbog toga u nastavku donosimo nekoliko savjeta u kojim situacijama trebate, a kada ne biste trebali zvati hitnu medicinsku službu.

Kada pozvati hitnu pomoć?

Nužno je pozvati hitnu pomoć kada je osoba pretrpjela akutnu ozljedu ili bolest koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć (npr. kada primijetite simptome srčanog udara).

Također, hitnu trebate pozvati ako su to zatražili vaš liječnik ili medicinska sestra nakon što ste mu/joj javili simptome.

U sljedećim situacijama opravdano je pozvati hitnu medicinsku službu.

Kada imate simptome koji se pogoršavaju

Ako imate problema s disanjem ili vas bole prsa te se stanje pogoršava bez naznaka da biste se od toga mogli brzo oporaviti, poželjno je pozvati hitnu pomoć. Također, hitnu pomoć trebate pozvati ako se ovi simptomi javljaju, a vi ne reagirate na lijekove.

Ako se bol u prsima prenosi na ruku ili čeljust te je popraćena znojenjem, povraćanjem i otežanim disanjem, trebate reagirati odmah. Svaka iznenadna i teška bol zbog koje ne možete ostvariti normalne životne funkcije znak je da trebate hitnu medicinsku pomoć.

U ovu kategoriju spadaju i sljedeće situacije:

ako imate tjelesnu temperaturu veću od 40 °C, a ne reagirate na lijekove (za djecu mlađu od dva mjeseca ovo vrijedi za temperaturu od 38,5 °C)
ako nekoliko dana za redom imate proljev najmanje osam puta dnevno (može dovesti do dehidracije).

Kada iznenada gubite kontrolu nad svojim tijelom

Hitnu pomoć nužno je pozvati ako primijetite iznenadne poteškoće u govoru, kada se vama ili nekome u blizini iskrivi lice ili kada izgubite kontrolu nad jednom rukom ili jednim dijelom tijela. Ovo su obično simptomi moždanog udara na koje trebate reagirati odmah.

U ovu kategoriju spadaju i:

iznenadni gubitak ravnoteže (posebno kod osoba s poviješću visokog krvnog tlaka)
paraliza
iznenadni gubitak vida
nesvjestica
napadaji.

Kada ste ozbiljno fizički ozlijeđeni

Hitnu pomoć poželjno je pozvati:

ako imate veliku otvorenu ranu
ako ne možete zaustaviti krvarenje iz rane
ako slomite kost ili iščašite zglob
ako ozlijedite glavu i gubite svijest
ako ozlijedite oko
ako imate opekline na velikoj površini tijela ili je opeklina okružila zglob
kada vas bole leđa dulje od tri mjeseca nakon pada ili operacije
ako je vas ili nekoga u vašoj blizini udario grom
ako vidite da se netko utapa.

Kada imate alergijsku reakciju i kada se otrujete

Ako simptomi alergijske reakcije uključuju poteškoće s disanjem, oticanje usana, jezika i grla (pri čemu se možete brzo ugušiti), slabost i gubitak svijesti, zovite hitnu pomoć čim prije. Isto vrijedi i za trovanje – pojedini otrovi u tijelu razgrađuju se brzo, zbog čega je nužno odmah reagirati.

Kada se javljaju pojedini simptomi kod trudnice

Ako kod trudnice primijetite ove simptome, opravdano je pozvati hitnu pomoć:

puknuće vodenjaka
obilno krvarenje
kontrakcije u razmaku manjem od pet minuta
krunjenje glave još nerođenog djeteta.

Mentalna stanja koja su opasna po vaš i tuđi život

Ako je osoba izrazila suicidalne misli ili pokušava počiniti samoubojstvo te ako pokazuje simptome agresivnosti ili psihoze (uz povijest psihijatrijskih bolesti), u tom slučaju je poželjno pozvati hitnu pomoć.

Ako primijetite neke od ovih simptoma kod sebe ili nekoga u vašoj blizini, nazovite hitnu pomoć na broj 194.

Kada ne biste trebali zvati hitnu pomoć?

Hitnu pomoć nemojte zvati u sljedećim situacijama:

niste u opasnosti po život
imate prehladu, gripu, bronhitis, glavobolju, grlobolju i opću slabost
prolazna bol u prsima, trbuhu ili drugim dijelovima tijela
laka ozljeda koja ne zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju
temperatura manja od 38,5 °C
prolazni proljev
krvarenje koje možete zaustaviti
manje opekline na manjoj površini kože
imate simptome alergije poput suznih očiju, kihanja, svrbeži ili osipa
bol u leđima koja prođe za nekoliko dana
normalan tijek trudnoće bez neobičnih simptoma
depresija ili emocionalna trauma.

Zašto je važno znati ove informacije?

Svaki nepotreban poziv hitne medicinske službe može zauzeti telefonsku liniju, onemogućiti dostupnost hitne službe i uskratiti pomoć nekome kome je život ugrožen.

Ako i zovete hitnu medicinsku službu, važno je dati sve moguće informacije o stanju i mjestu pacijenta kako bi tim hitne pomoći reagirao čim prije.

Ako vam život nije u opasnosti, moralnija opcija je kontaktirati svojeg liječnika opće/obiteljske medicine kako bi vam pružao medicinsku skrb.

U slučaju da niste sigurni u ozbiljnost simptoma, a nemate osobno vozilo za prijevoz pacijenta do zdravstvene ustanove, svakako nazovite 194 – broj Hitne medicinske službe Republike Hrvatske.

Pročitajte i ove članke: