Jedan od vodećih uzroka slučajne smrti diljem svijeta: Kako biti siguran u vodi i prva pomoć kod utapanja

Utapanje

Utapanje je vrsta gušenja uzrokovana uranjanjem usta i nosa u vodu. Većina smrtonosnih utapanja događa se kada je osoba sama ili u situacijama kada drugi ili nisu svjesni situacije žrtve ili nisu u mogućnosti pomoći.

Svjetski dan prevencije protiv utapanja obilježava se 25. srpnja. Ima za cilj podići svijest o katastrofalnim i dugoročnim učincima utapanja i na obitelji i na društvo, a istovremeno informirati o spasonosnim načinima da se to spriječi. Svjetski dan prevencije protiv utapanja uspostavljen je Rezolucijom Opće skupštine UN-a u travnju 2021. godine.

Svake se godine utopi najmanje 236.000 ljudi. Utapanje je jedan od 10 vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od jedne do 24 godine, prema WHO-u. 

Rizične skupine od utapanja
FOTO: Shutterstock

Rizične skupine od utapanja

Djeca u dobi od jedne do četiri godine imaju najveći rizik od utapanja. Većina utapanja kod djece od jedne do četiri godine događa se u bazenima. Utapanje se može dogoditi bilo kada, najčešće kada dobiju pristup bazenima bez nadzora. Smrtonosno utapanje drugi je vodeći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda iza sudara motornih vozila za djecu u dobi od jedne do 14 godina.

Gotovo 80 % ljudi koji umru od utapanja su muškarci. Mnogi čimbenici mogu pridonijeti većim stopama utapanja među muškarcima, uključujući povećanu izloženost vodi, rizična ponašanja i upotrebu alkohola.

Osobe s bolestima kao što je epilepsija imaju veći rizik od smrtonosnog i nefatalnog utapanja od opće populacije. Druga medicinska stanja poput autizma i srčanih bolesti također su s većim rizikom od utapanja.

Pročitajte članak “U dijelovima Hrvatske čak 70 posto djece ne zna plivati: Stručnjakinja otkriva što morate učiniti da biste i službeno bili plivač“.

Prva pomoć kod utapanja
FOTO: Shutterstock

Prva pomoć kod utapanja

Što treba učiniti kada se netko utapa?

  • Odmah potražite pomoć od prisutnih osoba, nazovite 194.
  • Pobrinite se da područje bude dostupno za spasioca i hitnu službu.
  • Izvadite utopljenika iz vode ako je u blizini, ali ako je daleko, ne plivajte do njih.

U nastavku donosimo mjere prve pomoći.

  • Stavite utopljenika na leđa na ravnu površinu. Pritom budite oprezni jer može biti bez svijesti ako je došlo do udarca glavom.
  • Pokušajte dozvati utopljenika i protresti ramena kako biste provjerili reagira li.
  • Ako osoba ne reagira, provjerite njezino disanje.
  • Ako osoba diše, stavite je u bočni položaj i zagrijte odjećom ili pokrivačima. Presvucite mokru odjeću dok čekate hitnu pomoć.
  • Ako osoba ne reagira i ne diše, pokrenite laičku reanimaciju do dolaska hitne službe ili povratka spontanog disanja. 

Pročitajte članak “Neodgodiva prva pomoć – što napraviti?“.

Prsluk za spašavanje
FOTO: Shutterstock

Savjeti za prevenciju utapanja

Utapanje je veliki javnozdravstveni problem koji se može jednostavno spriječiti. Više djece u dobi od jedne do četiri godine umire od utapanja nego od bilo kojeg drugog uzroka smrti, osim urođenih mana. Utapanje se događa u sekundi i često je tiho i neopaženo. Utapanje se može dogoditi svakome, svaki put kad postoji pristup vodi. Evo savjeta kako zaštititi sebe i druge od utapanja.

  • Naučite osnovne vještine plivanja i sigurnosti u vodi – satovi plivanja mogu smanjiti rizik od utapanja. Djeca koja su imala satove plivanja i dalje trebaju bliski i stalni nadzor kada su u vodi ili oko nje.
  • Stalni nadzor nad djecom – odredite odgovornu odraslu osobu koja će pomno i stalno nadzirati kada su djeca u vodi ili blizu nje (uključujući kade). Odrasli koji paze djecu u vodi ili blizu vode trebali bi izbjegavati ometajuće aktivnosti poput čitanja, korištenja mobitela i konzumiranja alkohola, jer se utapanje događa brzo i tiho. Nakon završetka vremena za plivanje, zatvorite i zaključajte vrata koja daju pristup vodi.
  • Prsluci za spašavanje – smanjuju rizik od utapanja tijekom plovidbe za ljude svih dobnih skupina i plivačkih sposobnosti. Prsluke za spašavanje djeca trebaju koristiti za sve aktivnosti dok su u vodi i oko nje. Prsluke za spašavanje mogu koristiti i slabiji plivači svih uzrasta u prirodnim vodama i bazenima i oko njih. Nemojte se oslanjati na igračke ispunjene zrakom ili pjenom, jer to nisu sigurnosni uređaji.
  • Naučite laičku reanimaciju – vještine reanimacije mogle bi spasiti nečiji život u vremenu koje je potrebno hitnoj službi da stigne.
  • Upoznajte rizike prirodnih voda – jezera, rijeke i oceani imaju skrivene opasnosti kao što su opasne struje ili valovi, stijene ili vegetacija te ograničena vidljivost. Provjerite prognozu prije aktivnosti u vodi, na vodi ili u njezinoj blizini. Lokalni vremenski uvjeti mogu se brzo promijeniti i uzrokovati opasne poplave, jake vjetrove i grmljavinsko nevrijeme udarima groma.
  • Izbjegavajte alkohol – izbjegavajte ga prije ili tijekom plivanja, tijekom vožnje čamcem ili drugih aktivnosti na vodi. Ne pijte alkohol dok nadzirete djecu. Alkohol narušava prosudbu, ravnotežu i koordinaciju.
  • Plivajte s poznatom osobom – odaberite kupališta koja imaju spasioce kada je to moguće. Prijateljski sustav posebno je koristan za osobe s poremećajima napadaja ili drugim medicinskim stanjima koja povećavaju rizik od utapanja.
  • Poduzmite dodatne mjere opreza kod zdravstvenih stanja koja povećavaju rizik od utapanja te pri uzimanju lijekova koji smanjuju budnost i pažnju.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Drowning facts. CDC.
  2. First aid – drowning. Ministry of Health.
  3. World Drowning Prevention Day. National Today.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu