Utapanje je vrsta gušenja uzrokovana uranjanjem usta i nosa u vodu. Većina smrtonosnih utapanja događa se kada je osoba sama ili u situacijama kada drugi ili nisu svjesni situacije žrtve ili nisu u mogućnosti pomoći.

Svjetski dan prevencije protiv utapanja obilježava se 25. srpnja. Ima za cilj podići svijest o katastrofalnim i dugoročnim učincima utapanja i na obitelji i na društvo, a istovremeno informirati o spasonosnim načinima da se to spriječi. Uspostavljen je Rezolucijom Opće skupštine UN-a u travnju 2021. godine.

Utapanje je jedan od 10 vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi 1 – 24 godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). 

Rizične skupine od utapanja

Djeca u dobi 1 – 4 godine pod najvećim su rizikom od utapanja. Većina utapanja kod djece u toj dobi događa se u bazenima. Utapanje se može dogoditi bilo kada, najčešće kada dobiju pristup bazenima bez nadzora. Smrtonosno utapanje drugi je vodeći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda iza sudara motornih vozila za djecu u dobi 1 – 14 godina.

Gotovo 80 % ljudi koji umru od utapanja su muškarci. Mnogi čimbenici mogu pridonijeti većim stopama utapanja među muškarcima, uključujući povećanu izloženost vodi, rizična ponašanja i upotrebu alkohola.

Osobe s bolestima kao što je epilepsija imaju veći rizik od smrtonosnog i nefatalnog utapanja od opće populacije. Druga medicinska stanja poput autizma i srčanih bolesti također su s većim rizikom od utapanja.

Pročitajte članak “U dijelovima Hrvatske čak 70 % djece ne zna plivati: Stručnjakinja otkriva što morate učiniti da biste i službeno bili plivač“.

Prva pomoć kod utapanja

Evo što treba učiniti kada se netko utapa:

• odmah potražite pomoć od prisutnih osoba, nazovite 194
• pobrinite se da područje bude dostupno za spasioca i hitnu službu
• izvadite utopljenika iz vode ako je u blizini, ali ako je daleko, ne plivajte do njih.

U nastavku donosimo mjere prve pomoći:

• stavite utopljenika na leđa na ravnu površinu; pritom budite oprezni jer može biti bez svijesti ako je došlo do udarca glavom
• pokušajte dozvati utopljenika i protresti ramena kako biste provjerili reagira li
• ako osoba ne reagira, provjerite njezino disanje
• ako osoba diše, stavite je u bočni položaj i zagrijte odjećom ili pokrivačima; presvucite mokru odjeću dok čekate hitnu pomoć
• ako osoba ne reagira i ne diše, pokrenite laičku reanimaciju do dolaska hitne službe ili povratka spontanog disanja. 

Savjeti za prevenciju utapanja

Utapanje je veliki javnozdravstveni problem koji se može jednostavno spriječiti. Više djece u dobi 1 – 4 godine umire od utapanja nego od bilo kojeg drugog uzroka smrti, osim urođenih mana. Utapanje se događa u sekundi i često je tiho i neopaženo. Utapanje se može dogoditi svakome, svaki put kad postoji pristup vodi. Evo savjeta kako zaštititi sebe i druge od utapanja.

• Naučite osnovne vještine plivanja i sigurnosti u vodi – satovi plivanja mogu smanjiti rizik od utapanja. Djeca koja su imala satove plivanja i dalje trebaju bliski i stalni nadzor kada su u vodi ili oko nje.
• Stalni nadzor nad djecom – odredite odgovornu odraslu osobu koja će pomno i stalno nadzirati kada su djeca u vodi ili blizu nje (uključujući kade). Odrasli koji paze djecu u vodi ili blizu vode trebali bi izbjegavati ometajuće aktivnosti poput čitanja, korištenja mobitela i konzumiranja alkohola, jer se utapanje događa brzo i tiho. Nakon završetka vremena za plivanje, zatvorite i zaključajte vrata koja daju pristup vodi.
• Prsluci za spašavanje – smanjuju rizik od utapanja tijekom plovidbe za ljude svih dobnih skupina i plivačkih sposobnosti. Prsluke za spašavanje djeca trebaju koristiti za sve aktivnosti dok su u vodi i oko nje. Prsluke za spašavanje mogu koristiti i slabiji plivači svih uzrasta u prirodnim vodama i bazenima i oko njih. Nemojte se oslanjati na igračke ispunjene zrakom ili pjenom, jer to nisu sigurnosni uređaji.
• Naučite laičku reanimaciju – vještine reanimacije mogle bi spasiti nečiji život u vremenu koje je potrebno hitnoj službi da stigne.
• Upoznajte rizike prirodnih voda – jezera, rijeke i oceani imaju skrivene opasnosti kao što su opasne struje ili valovi, stijene ili vegetacija te ograničena vidljivost. Provjerite prognozu prije aktivnosti u vodi, na vodi ili u njezinoj blizini. Lokalni vremenski uvjeti mogu se brzo promijeniti i uzrokovati opasne poplave, jake vjetrove i grmljavinsko nevrijeme s udarima groma.
• Izbjegavajte alkohol – izbjegavajte ga prije ili tijekom plivanja, tijekom vožnje čamcem ili drugih aktivnosti na vodi. Ne pijte alkohol dok nadzirete djecu. Alkohol narušava prosudbu, ravnotežu i koordinaciju.
• Plivajte s poznatom osobom – odaberite kupališta koja imaju spasioce kada je to moguće. Prijateljski sustav posebno je koristan za osobe s poremećajima napadaja ili drugim medicinskim stanjima koja povećavaju rizik od utapanja.
• Poduzmite dodatne mjere opreza kod zdravstvenih stanja koja povećavaju rizik od utapanja te pri uzimanju lijekova koji smanjuju budnost i pažnju.

Pročitajte i članke:

• Utapanje je uzrok više od 2,5 milijuna smrti u posljednjem desetljeću! HZJZ donosi preporuke kako zaštititi sebe i svoje bližnje
• Plivanje i kalorije: Evo koliko plivanje troši kalorija i kako smršaviti plivanjem
• Benefiti plivanja: Iskoristite ljeto kako spada! Evo 5 razloga zašto je plivanje izvrsna tjelovježba.

• prva pomoć
• rizične skupine
• savjeti za prevenciju
• Svjetski dan prevencije protiv utapanja
• utapanje

Učitaj više izvora