Kako izgleda epileptički napadaj i prva pomoć

Kako izgleda epileptički napadaj i prva pomoć

Epilepsija, tj. epileptički napadaj, je neurološki poremećaj središnjeg živčanog sustava, konkretno – mozga. Karakterizira ga tendencija ponavljanja napadaja. Mozak se sastoji od milijardi živčanih stanica ili neurona koji komuniciraju putem električnih i kemijskih signala. Kada dođe do naglog prekomjernog električnog pražnjenja koje ometa normalnu aktivnost živčanih stanica, može doći do napadaja.

Epilepsija je jedan od najčešćih kroničnih neuroloških poremećaja. Procjenjuje se da oko 50 milijuna ljudi diljem svijeta ima epilepsiju. To znači da otprilike 1 % opće populacije ima epilepsiju.

Cassidy Megan stvorila je ideju Ljubičastog dana 2008. godine, motivirana vlastitim borbama s epilepsijom. Cilj je bio potaknuti ljude da govore o epilepsiji u nastojanju da rastjera mitove i ohrabri one s napadajima da nisu sami. Udruge epilepsije svoju podršku daju kako bi pomogle u razvoju ideje koja je danas poznata kao “Ljubičasti dan” koji se obilježava 26. ožujka svake godine.

Ljubičasti dan
FOTO: Shutterstock

Epileptički napadaj – uzrok

Postoji mnogo potencijalnih razloga zašto bi netko mogao imati napadaj. Neki napadaji su simptom akutnog stanja, kao što je bolest ili odvikavanje od alkohola. Određeni ljudi će imati izolirani napadaj bez poznatog razloga i nikada neće imati drugi. Jedan napadaj nije nužno epilepsija.

Da bi se postavila dijagnoza epilepsije, osoba treba doživjeti barem dva neprovocirana napadaja ili jedan neprovocirani napadaj s velikom šansom da će se drugi napadaj ponoviti.

Ponavlja se otprilike samo 3 – 10 % onih napadaja koji imaju određeni provocirajući čimbenik. Do napadaja dolazi kada je provocirajući faktor (stres i epilepsija) dovoljno jak da izazove epi napadaj. Neki od njih su:

Neke vrste epilepsije imaju genetsku komponentu. Najčešće su to oblici generaliziranih epilepsija koje počinju u djetinjstvu ili adolescenciji (epileptički napadaj kod djece). Postoje određene nasljedne bolesti koje imaju epilepsiju kao jednu značajku bolesti. Kada je epilepsija jedina manifestacija bolesti, postoji mala vjerojatnost nasljeđivanja.

Epileptički napadaj kod djece
FOTO: Shutterstock

Epilepsija kod gotovo dvije trećine ljudi ostane bez poznatog razloga, odnosno idiopatska je. Kod preostale trećine postoji jasan strukturalni ili drugi razlog zašto dolazi do napadaja. Neki od njih su (uzroci epi napada):

  • kortikalni ožiljak (ozljeda glave nastala i godinama prije početka napada)
  • razvojni poremećaji (tumori u embrionalnom dobu, poremećaj u razvoju kore mozga)
  • lezija koja zauzima prostor (poput tumora)
  • moždani udar
  • hipokampalna skleroza (poslije febrilnih konvulzija)
  • poremećaji krvnih žila
  • određene bolesti poput tuberozne skleroze, sarkoidoze, lupusa.

Epileptički napadaj – simptomi

Epileptički napadaj je kratak, nenormalan, spontani val električne aktivnosti u mozgu koji proizvodi ponekad primjetnu promjenu u ponašanju. Postoji mnogo različitih vrsta napadaja, koji mogu odražavati područje iz kojeg počinje napadaj (fokus napadaja) i uzorak u kojem se abnormalno električno pražnjenje širi kroz mozak.

Kako izgleda epileptički napadaj
FOTO: Shutterstock

Kako izgleda epileptički napadaj?

Osoba može doživjeti simptome kao što su “igle i trnci” po tijelu, mirisi, zvukovi, strah, depresija, izobličenja osjetilnih podražaja, trzaji ili klimanje glavom, gledanje u prazno s gubitkom svijesti i grčeviti pokreti.

Napadaji obično traju 10-ak sekundi do par minuta, rijetko duže. Razdoblje odmah nakon napadaja, nazvano “postiktalno razdoblje”, varira ovisno o trajanju, intenzitetu i vrsti napadaja. Najčešći simptomi koje osoba može osjetiti odmah nakon konvulzivnog napadaja su zbunjenost, mišićna bol, glavobolja (glavobolja i epilepsija) i umor.

Kod nekih ljudi se javlja ono što se naziva aura, tj. “sustav ranog upozorenja” za napadaje. Aure se mogu sastojati od vrtoglavice, neobičnog osjećaja u želucu, zujanja u uhu, snažne emocije ili gotovo bilo kakvog osjećaja. Mnogi ljudi ne shvaćaju da imaju auru dok ne analiziraju svoje simptome s liječnikom.

Posljedice epileptičkog napadaja

U anketi provedenoj u Kanadi 2012. godine ljudi koji boluju od epilepsije su identificirali glavne izazove u životu s epilepsijom, pored samih napadaja.

Nedostatak neovisnosti, uključujući nemogućnost vožnje (koju je utvrdilo 56 % ispitanika), utjecaj na društveni život (38 %) te stigma, diskriminacija i nedostatak svijesti (38 %) neki su od glavnih navedenih. Održavanje zaposlenosti (31 %), održavanje odnosa (25 %) i financijski pritisak zbog troškova lijekova (24 %) nisu bili daleko.

Ovi rezultati pokazuju kako epilepsija i napadaji mogu utjecati na svakodnevni život daleko izvan medicinskih briga.

Epileptički napadaj - prva pomoć
FOTO: Shutterstock

Epileptički napadaj – prva pomoć

U generaliziranim napadajima pojedinac gubi svijest i pada. Tijelo je u početku kruto (tonička faza). U kloničnoj fazi ruke i noge trzaju ili se ritmički trzaju. Svijest se polako vraća. Prva pomoć kod epileptičkog napadaja uključuje sljedeće:

  • ostanite mirni
  • ne dajte hranu niti piće dok osoba nije skroz budna
  • okrenite osobu u bočni položaj da se dišni put održi otvoren
  • ne stavljajte ništa u usta
  • ne pokušavajte vezati osobu ili zaustavljati pokrete
  • maknite potencijalno opasne i oštre stvari iz neposredne blizine
  • mjerite napad vremenski – potražite medicinsku pomoć ukoliko napad traje dulje od pet minuta, osoba ima više napadaja u nizu ili je ozlijeđena, trudna ili ima dijabetes
  • ostanite uz osobu dok nije skroz budna i svjesna.

Fokalni napadi mogu se prezentirati s poremećajem svijesti i promjenom ponašanja, poput mrmljanja ili slučajnih pokreta, uključujući okretanje glave ili povlačenje odjeće. Možete učiniti sljedeće:

  • govorite jasno
  • ne vežite osobu, već je polako odvedite od potencijalne opasnosti
  • ostanite uz osobu dok nije skroz budna i svjesna (napadaj i vrijeme smušenosti poslije napadaja mogu trajati i do 20 minuta).

Pročitajte članak “Znanstvenici napokon dokazali: Psi mogu unaprijed nanjušiti epileptički napadaj“.

Najbolja hrana za epilepsiju
FOTO: Shutterstock

Najbolja hrana za epilepsiju

Stroga ketogena dijeta bogata mastima s malo proteina i ugljikohidrata korištena je u liječenju epilepsije koja se teško kontrolira kod djece. Povremeno se koristi u liječenju starije djece i odraslih.

U tijelu se stvara kemijska promjena zvana ketoza koja rezultira time da tijelo razgrađuje masti umjesto ugljikohidrata. Ovaj proces inhibira napadaje kod nekih ljudi.

Dijeta zahtijeva liječnički nadzor. Ne osigurava sve vitamine i minerale potrebne za zdravlje, pa su potrebni dodaci prehrani kako bi se izbjegli nedostaci u prehrani.

Pročitajte članke:

Članak objavljen:
  1. What is Epilepsy. (2019). Epilepsy Association of The Maritimes.
  2. Wilkinson I. B. i sur. (2017). Oxford handbook of clinical medicine. Oxford University Press: New York City.
  3. About Epilepsy. Purple Day.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Najbolja hrana za epilepsiju, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu