Alkoholna epilepsija je bolest u kojoj se javljaju konvulzivni ili nekonvulzivni napadaji povezani s konzumacijom alkohola. Češće se razvija kod bolesnika s alkoholizmom. Ponekad se javlja kod jednokratne zlouporabe alkohola kod ljudi koji ne pate od ovisnosti o alkoholu. Spada u skupinu simptomatskih epilepsija. Može biti popraćena konvulzijama, automatskim kretnjama i poremećajima svijesti.

Epileptični napadaji su vrsta električnih poremećaja u mozgu koji mogu uzrokovati razne blage do teške simptome, a ovisno o vrsti napadaja, mogu trajati nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Epilepsija je kronični neurološki poremećaj karakteriziran ponavljajućim napadajima. Ljudi koji dožive napadaj mogu razviti epilepsiju, međutim, nisu svi koji imaju napadaj epileptičari. Ljudi se dijagnosticiraju kao epileptičari kada su imali dva ili više napadaja.

Dan podrške osobama s epilepsijom, odnosno Ljubičasti dan, obilježava se svake godine 26. ožujka. Stvoren je kako bi se povećalo razumijevanje javnosti za ovaj poremećaj mozga i uklonilo strah i stigmu koji ga okružuju. Dobra vijest je da se epilepsiju može kontrolirati ako se dijagnosticira i pravilno liječi, upravo zato su podizanje svijesti i nova istraživanja o dijagnostici i liječenju ove bolesti koja pogađa više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta jako važne.

Alkoholna epilepsija – uzrok

Dugogodišnja zlouporaba alkohola povezana je s većim rizikom od napadaja. Male količine alkohola obično ne uzrokuju napadaje.

Stanje koje se naziva status epilepticus javlja se kod oko 10 % napadaja pri odvikavanju od alkohola. To je stanje koje se može pojaviti kada se napadaji pojave jedan za drugim unutar nekoliko minuta te zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer može dovesti do smrtnog ishoda.

Odnos između alkohola i epileptičkih napadaja je složen i višestruk. Učestalost epilepsije kod pacijenata ovisnih o alkoholu u zapadnim industrijaliziranim zemljama je barem trostruka od one u općoj populaciji. Prag okidanja neurona i nastanka epileptičkih napadaja podiže se pijenjem alkohola, ali opada na prestanak pijenja. Kao rezultat toga, tijekom prestanka konzumacije alkohola, obično 6 – 48 sati nakon prestanka pijenja, mogu se pojaviti napadaji.

Alkoholna epilepsija – simptomi

Mogući su i konvulzivni i nekonvulzivni napadaji. Priroda i težina napadaja mogu varirati od:

• kratkoročnih poremećaja svijesti 
• serijskih toničko-kloničkih napadaja
• napadaja s razvojem epileptičkog statusa.

Konvulzivni napadaji mogu biti popraćeni motoričkim automatizmom, narušenom sviješću ili epizodama izraženog spuštenog raspoloženja. Kod konvulzivnih napadaja se primjećuje prevlast toničke faze. Prije početka generaliziranog konvulzivnog napadaja javljaju se bljedilo i cijanoza lica i gornjeg dijela tijela. Tijekom napada pacijent pada, snažno zabacuje glavu natrag, stisne zube, uzdiše te savija ruke i noge. Mogući su poremećaji disanja, nehotično mokrenje i ugriz jezika. Pacijenti se osjećaju umorno, letargično i zbunjeno nakon napadaja.

Neke vrste epileptičkih napadaja drugi ne prepoznaju zbog neobičnih simptoma. Među takvim napadima su:

• iznenadno zaustavljanje govora
• izgovaranje riječi ili fraza koje se ne uklapaju u prigodu, tj. ne odgovaraju temi razgovora
• promjene raspoloženja, tj. nagli porast anksioznosti i razdražljivosti.

Pacijenti s alkoholnom epilepsijom imaju poremećaje spavanja nakon napadaja:

• nesanicu
• česta noćna i ranojutarnja buđenja 
• emocionalno intenzivne snove.

Kod 50 % pacijenata koji pate od napadaja zbog konzumacije alkohola razvija se delirij 1 – 2 dana nakon napada, praćen živopisnim vizualnim halucinacijama u kojima su prisutni vragovi, vanzemaljci, fantastična stvorenja itd. Dolazi do promjene osobnosti karakteristične za alkoholnu degradaciju, a ne za epileptički proces.

Liječenje alkoholne epilepsije

Dijagnoza se postavlja uzimajući u obzir anamnezu i kliničke manifestacije. Informacije o dugotrajnoj uporabi alkoholnih pića, odsutnost napadaja prije početka ovisnosti o alkoholu i odnos između napadaja i prestanka uzimanja alkohola od dijagnostičke su važnosti.

Pacijenti s epileptičkim statusom i višestrukim napadajima hospitalizirani su na odjelu intenzivne njege radi održavanja vitalnih tjelesnih funkcija. Otopine glukoze i fiziološke otopine daju se intravenozno, a za prestanak napadaja daju se diazepam, heksobarbital i tiopental. Ostali pacijenti šalju se na pregled i liječenje na odjel za odvikavanje. Koriste se antikonvulzivni lijekovi.

Barbiturati se rijetko koriste, jer su ti lijekovi kontraindicirani u alkoholizmu. Iznimka su napadaji koji su otporni na djelovanje drugih antikonvulziva. Ako ima indikacija, barbiturati se propisuju samo u bolničkom okruženju, uz stalno praćenje stanja pacijenta.

Preduvjet za uspješnu terapiju ove bolesti je potpuni prestanak unosa alkohola. Taktiku liječenja ovisnosti o alkoholu određuje nadležni liječnik, a ona uključuje individualnu i grupnu psihoterapiju, hipnosugestivne tehnike ili boravak u rehabilitacijskoj ustanovi.

U većini slučajeva napadaji potpuno nestaju. Ozbiljnost mentalnih poremećaja i poremećaja osobnosti određena je trajanjem i težinom alkoholizma. Ako se nastavi konzumacija alkohola, napadaji mogu postati češći. Prijetnja životu pacijenta može se pojaviti s razvojem epileptičkog statusa i alkoholne psihoze, kao i kod ozljeda zbog generaliziranog konvulzivnog napadaja.

Pročitajte i članke:

• Kako izgleda epileptički napadaj i prva pomoć
• Prvi simptomi alkoholizma: Psihologinja otkriva koji poremećaji u ponašanju i fizički znakovi upućuju na ozbiljan problem s alkoholom
• Stres i epilepsija: Nepravedno zanemarena veza! Psihologinja otkriva sve o svakodnevno prisutnom okidaču epileptičnih napadaja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• alkoholna epilepsija
• halucinacije
• konvulzivni napadaji
• liječenje alkoholne epilepsije
• simptomi
• status epilepticus