Broj osoba starijih od 65 godina u svijetu do 2050. godine premašit će 1,5 milijardi, a sve veći fokus stavlja se na očuvanje zdravlja i kvalitete života u starijoj dobi.

Posebno je važno očuvati zdravlje mozga i kognitivne funkcije jer broj oboljelih od demencije kontinuirano raste. Novo znanstveno izvješće Američkog udruženja za srce (AHA) pokazuje da zdravlje mozga ne ovisi samo o godinama i genetici, već i o navikama i iskustvima tijekom cijelog života.

Prema stručnjacima, mozak se može štititi mnogo ranije nego što se dosad mislilo, a male svakodnevne promjene mogu imati veliki dugoročni učinak.

Što sve utječe na zdravlje mozga?

Iako je već poznato da su zdravo srce i krvne žile ključni za pravilan rad mozga, novo izvješće upozorava i na niz drugih čimbenika koji mogu povećati rizik od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci izdvajaju 10 čimbenika koji mogu negativno utjecati na zdravlje mozga:

• infekcije u ranom djetinjstvu
• traumatična iskustva u djetinjstvu
• socioekonomski uvjeti
• kronične bolesti
• stres
• anksioznost i depresija
• zagađenje i štetni utjecaji iz okoliša
• kronične upale
• poremećaj crijevne mikrobiote
• loša kvaliteta sna.

Prema neurologinji Melindi Patterson, iskustva i odluke iz mladosti mogu ostaviti posljedice na zdravlje mozga desetljećima kasnije. Ipak, dobra je vijest da nikad nije kasno za promjene koje mogu smanjiti rizik od moždanog udara i demencije.

Zdravlje mozga nije samo osobna odgovornost

Stručnjaci ističu kako na zdravlje mozga ne utječu samo individualne navike, već i okolina u kojoj živimo. Kvaliteta zraka, dostupnost zdrave hrane, zdravstvene skrbi, obrazovanja i sigurnog stanovanja također imaju važnu ulogu.

Američko udruženje za srce zato poziva na jače mjere za smanjenje zagađenja zraka i izloženosti štetnim tvarima poput pesticida i mikroplastike jer one mogu potaknuti upale i neurodegenerativne procese u mozgu.

Također se naglašava važnost redovitog cijepljenja kako bi se smanjio rizik od infekcija koje mogu ostaviti posljedice na zdravlje mozga.

Kako zaštititi zdravlje mozga?

Prema stručnjacima, promjene životnih navika mogu značajno pomoći u očuvanju mentalnih sposobnosti i smanjenju rizika od demencije.

Kontrolirajte krvni tlak i kronične bolesti

Visoki krvni tlak, dijabetes, povišeni kolesterol, pretilost i pušenje među najvećim su prijetnjama zdravlju mozga. Kontrola krvnog tlaka smatra se jednim od najvažnijih koraka koje možete poduzeti.

Ne zanemarujte san

Kvalitetan san ključan je za pamćenje, koncentraciju i raspoloženje. Dugotrajni problemi sa spavanjem ili neliječena apneja mogu negativno utjecati na mozak i povećati rizik od kognitivnog pada.

Redovito se krećite

Tjelesna aktivnost smatra se jednim od najvažnijih čimbenika u prevenciji demencije. Vježbanje poboljšava cirkulaciju, raspoloženje, san i otpornost mozga na starenje.

Dobra vijest je da i redovita šetnja može imati pozitivan učinak.

Hranite se po mediteranskom principu

Preporučuje se prehrana bogata:

• povrćem
• voćem
• mahunarkama
• cjelovitim žitaricama
• orašastim plodovima
• maslinovim uljem
• ribom.

Istovremeno je poželjno smanjiti unos ultraprerađene hrane i dodanih šećera.

Stručnjaci sve više ističu i važnost povezanosti crijeva i mozga, odnosno utjecaja zdravlja crijevne mikrobiote na mentalno zdravlje.

Brinite o mentalnom zdravlju i društvenim odnosima

Kronični stres, usamljenost, depresija i anksioznost mogu ubrzati starenje mozga. Druženje, osjećaj svrhe i pravovremeno liječenje psihičkih poteškoća važan su dio prevencije demencije.

Izbjegavajte pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola

Pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i zlouporaba drugih sredstava mogu ubrzati oštećenje krvnih žila i živčanog sustava.

Ne morate sve promijeniti odjednom

Iako se preporuke mogu činiti zahtjevnima, stručnjaci naglašavaju da nije potrebno odmah promijeniti cijeli životni stil.

Umjesto velikih i naglih promjena, pokušajte krenuti malim koracima:

• dodajte jednu porciju povrća dnevno
• smanjite unos slatkiša
• uvedite jednu aktivnu šetnju tjedno
• odlazite ranije na spavanje.

Male, realne promjene lakše je održati dugoročno, a upravo dosljednost može imati najveći učinak na zdravlje mozga tijekom starenja.

Pročitajte i ove članke:

• Ova vrsta prehrane mogla bi usporiti starenje mozga
• Smanjivanje mozga nakon 30-e: Mit ili stvarnost?
• Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti.

• istraživanje
• starenje mozga
• usporavanje starenja mozga
• zdravlje mozga

Učitaj više izvora