Vaša ukupna razina kolesterola uključuje LDL, tzv. “loš” kolesterol, i HDL, poznat kao “dobar” kolesterol. Povišeni LDL znači da u krvi imate previše lošeg kolesterola, koji se može taložiti na stijenkama arterija i stvarati plakove. To povećava rizik od problema s krvnim žilama, bolesti srca i moždanog udara.

1. Povišeni LDL sužava arterije

Višak LDL kolesterola može se nataložiti na zidove arterija i kombinirati s mastima i staničnim otpadom, stvarajući ljepljive naslage – plakove.

Ovo stanje poznato je kao ateroskleroza, a arterije postaju krute i sužene, što usporava protok krvi i kisika. S vremenom to povećava rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara.

2. Povišeni LDL pogoršava visoki krvni tlak

Plak koji začepi arterije otežava srcu pumpanje krvi, što podiže krvni tlak.

3. Povišeni LDL povećava rizik od perifernih arterijskih bolesti

Nagomilani LDL može blokirati protok krvi u rukama i nogama, što se naziva perifernom arterijskom bolešću (PAD). PAD može uzrokovati bol, utrnulost, osjećaj težine ili slabost u udovima, najčešće u nogama. Nedostatak krvi također povećava rizik od infekcija i sporijeg zacjeljivanja rana.

4. Povišeni LDL može uzrokovati bol u prsima

Kada srce ne dobiva dovoljno krvi bogate kisikom, može se javiti bol u prsima, poznata kao angina. Ona uzrokuje pritisak, zatezanje ili bol u prsima, posebno tijekom fizičkog napora ili stresa.

5. Povišeni LDL povećava rizik od srčanog udara

Ako plak pukne, može nastati krvni ugrušak koji blokira dotok kisika u srce. To može oštetiti ili uništiti srčano tkivo i dovesti do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda.

6. Povišeni LDL povećava rizik od ishemijskog moždanog udara

Plak se može nakupljati u arterijama koje opskrbljuju mozak krvlju. Sužene arterije mogu izazvati prolazni ishemijski napad (TIA), poznat i kao “mini moždani udar”.

Ako plak pukne i nastane ugrušak, dolazi do ishemijskog moždanog udara – najčešće vrste moždanog udara.

7. Povišeni LDL često nema simptome dok nije ozbiljno

Jedna od opasnosti visokog LDL-a je što u početku nema vidljivih znakova. Možete se osjećati potpuno zdravo dok se plak polako nakuplja.

Zato je važno redovito provjeravati razinu kolesterola. Djeca bi trebala imati prvu provjeru između 9. i 11. godine, a mladi između 17. i 21. godine. Većina odraslih treba testirati kolesterol svakih 4 – 6 godina, dok osobe iznad 40 ili s rizičnim faktorima trebaju češće preglede.

---

Rizični faktori za visoki LDL

Rizični faktori za visoki LDL su:

• prehrana bogata zasićenim i transmastima
• obiteljska povijest visokog kolesterola ili bolesti srca
• starenje
• određeni lijekovi (steroidi, lijekovi za tlak, terapija za HIV)
• prekomjerna težina
• dijabetes tipa 2
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• menopauza
• pušenje ili izloženost duhanskom dimu.

Ciljne vrijednosti LDL-a

Niže vrijednosti LDL-a su bolje. Za većinu odraslih optimalna razina je ispod 100 mg/dL, a kod osoba s visokim rizikom od srčanog udara ili moždanog udara preporučuje se 70 mg/dL ili niže.

Razina LDL (mg/dL)	Kategorija
< 100	Optimalna
100 – 129	Blizu optimalne/iznad optimalne
130 – 159	Granica povišenog
160 – 189	Visoka
≥ 190	Vrlo visoka

Kako smanjiti LDL kolesterol?

Evo savjeta:

• prehrana za zdravlje srca – više povrća, voća, mahunarki, zdravih masnoća, ribe i nemasnog mesa
• redovita tjelovježba – najmanje 30 minuta većinu dana
• ograničite hranu koja povećava LDL – masno crveno meso, punomasne mliječne proizvode, prženu hranu, šećer, sol, hidrogenizirane ulja
• održavajte zdravu težinu
• prestanite pušiti i izbjegavajte dim.

Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik može preporučiti lijekove poput statina ili dodatne terapije (npr. ezetimibe, omega-3, niacin i dr.) za učinkovito snižavanje LDL kolesterola.

Pročitajte i ove članke:

• Ukupni kolesterol: Prijeti li vam srčana bolest idućih 10 godina?
• Lijekovi za kolesterol: Koji su i kako djeluju?
• Lijekovi nisu uvijek nužni, jer se kolesterol može sniziti na više načina.

• kolesterol
• LDL kolesterol
• loš kolesterol

Učitaj više izvora