Smanjivanje mozga nakon 30-e: Mit ili stvarnost?

Smanjivanje mozga nakon 30-e

Mark Twain je rekao: “Dob je pitanje uma nad materijom. Ako ti ne smeta, onda nije važno.”. Međutim, kada je riječ o zdravlju mozga, briga je ipak važna. Iako možda zvuči iznenađujuće, naš mozak počinje gubiti volumen nakon 30. godine života. To može utjecati na funkcije poput pamćenja, obrade informacija i prostorne svijesti.

S druge strane, verbalne vještine i apstraktno razmišljanje mogu se i dalje poboljšavati. Znanstvenici sve više otkrivaju o starenju mozga, a dobra vijest je da postoje načini kako usporiti taj proces.

Znanost o starenju mozga

Tijekom djetinjstva mozak se ubrzano razvija, što stvara više od milijun novih poveznica svake sekunde.

Do šeste godine života dostiže 90 % svoje odrasle veličine.

Međutim, u 30-ima mozak počinje gubiti volumen i težinu, posebno u prefrontalnom korteksu i hipokampusu – dijelovima odgovornim za pamćenje, donošenje odluka i izvršne funkcije. Starenje također utječe na neurokemikalije poput serotonina, dopamina i norepinefrina, čija se proizvodnja smanjuje s godinama.

Osim toga, abnormalno nakupljanje proteina, poput tau zapetljaja, može pridonijeti neurodegenerativnim stanjima poput Alzheimerove bolesti.

mozak s Alzheimerovom bolešću
FOTO: Shutterstock

Čimbenici koji utječu na zdravlje mozga

Više čimbenika, uključujući genetiku, životni stil i opće zdravlje, utječu na brzinu starenja mozga:

  • genetika – određene genetske predispozicije mogu povećati rizik od bolesti poput Alzheimerove ili drugih oblika demencije
  • životni stil tjelesna aktivnost poboljšava protok krvi u mozgu i podržava rast živčanih stanica; npr. 2,5 sata tjelovježbe tjedno usporava kognitivni pad za 58 %, čak i kod osoba s visokim razinama tau proteina
  • prehranamediteranska prehrana, bogata biljnim namirnicama, zdravim mastima i minimalno prerađenom hranom, podržava zdravlje srca i mozga
  • alkohol – pretjerana konzumacija alkohola ubrzava smanjenje volumena mozga te doprinosi bolestima srca i nekim vrstama raka; umjerenost je ključna
  • mentalne aktivnosti – aktivnosti poput čitanja, igranja strateških igara ili druženja mogu odgoditi pojavu demencije za čak pet godina
  • pušenje – smanjuje volumen mozga i ubrzava njegovo starenje, a učinci su nepovratni
  • san kvalitetan san omogućuje mozgu da kroz glimfatički sustav ukloni otpadne tvari, što smanjuje rizik od nakupljanja toksičnih proteina povezanih s demencijom.

Studija Nacionalnog instituta za starenje SAD-a je pokazala da prakticiranje četiri ili više ovih zdravih navika smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti za 60 %.

Kognitivna rezerva – otpornost mozga

Smanjenje volumena mozga ne mora nužno dovesti do kognitivnih oštećenja zahvaljujući njegovoj sposobnosti prilagodbe i kompenzacije, poznatoj kao kognitivna rezerva.

Ova se rezerva izgrađuje tijekom života kroz učenje, rješavanje problema i bogate društvene interakcije, što omogućuje očuvanje mentalnih funkcija unatoč promjenama povezanim sa starenjem.

osobe starije od 80 godina s kognitivnim sposobnostima poput onih u srednjoj dobi
FOTO: Shutterstock

Kognitivni super-ageri

Super-ageri“, osobe starije od 80 godina s kognitivnim sposobnostima poput onih u srednjoj dobi, pokazuju sporije smanjenje volumena mozga i veću otpornost na demenciju.

Njihove zajedničke navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, cjeloživotno učenje i održavanje snažnih društvenih veza. Super-ageri također piju alkohol umjereno i uključuju se u aktivnosti koje stimuliraju mozak.

Iako su neke promjene u mozgu s godinama neizbježne, ne moraju dovesti do značajnog kognitivnog pada. Zdravim načinom života, mentalnom i tjelesnom aktivnošću te njegovanjem društvenih odnosa možete podržati zdravlje mozga i očuvati ga u dobroj formi i u starijoj dobi. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu