Kako dehidracija utječe na funkcije mozga? (2. dio)

dehidracija

Kako možete znati da li ste dehidrirani ili ne? I koga to pitati bolje nego svoje tijelo?

Stupanj dehidracije

Ako popijete 2 čaše vode, a tijelo je za 10-20 minuta izbacilo od prilike istu količinu vodu putem urina onda ste dobro hidrirani i tijelu ne treba voda za sada.

Ali, ako ste popili puno vode i vaše tijelo čuva većinu toga, onda su rezervoari vode bili poprilično niski. Koristeći ovaj trik osmišljena je metoda otkrivanja razine hidracije tijela.

Nakon prvog mokrenja dodaje se 11 ml vode po kilogramu tjelesne težine. Od prilike, 8 decilitara za osobu tešku 70 kg.

Pojednostavljeno rečeno, ako popijemo 3 čaše vode, a izađe 1 onda je stanje bilo loše tj bili smo u stanju dehidracije.

Možda je ipak najbolji pokazatelj ono kako se osjećate.

Dehidracija je važan i često zapostavljen i previđen problem. Ovo je samo jedan primjer zašto je dovoljna razina tekućine važna u tijelu. Sve reakcije tijela se odvijaju u nekakvim tekućinama..

70-90% krvi je voda, sve biokemijske funkcije traže vodu. Voda daje gipkost i mekoću tkivima, izolator od topline, udaraca i fizičkih pritisaka, gnječenja u kombinaciji s masnim tkivom. Vodom se prenose živčani impulsi…I konačno naš mozak pluta u tekućini i nije potpuno fiksno vezan na lubanju.

Pa kako voda ne bi bila važna?

Nadalje, praksa je pokazala da možete smanjiti “zločestoću” u ljudi, prvo sami svoju ali osobito u djece samo jednom čašom vode.
Ako su mališani “nemogući” i sve razdražljiviji i zločestiji, tada postoje 2 mogućnosti:

  • zločestoća zbog previsokog šećera (slatki voćni i gazirani sokovi, grickalice čokolade, slatkiši, čips)
  • ili preniske razine soli i vode.

Najgora kombinacija je jedno i drugo, odnosno kad se djeca u “žaru” igre previše znoje, a ne piju vodu nego pojedu još neki nezgodni slatkiš pun brzogorećeg šećera.

Sasvim druga stvar je “zločestoća” zbog neodgoja, zapostavljanja ili čiste bahatosti.

Dehidracija

Mi ljudi nismo odvojeni čvrstom nepropusnom barijerom od okoline..kožom. Stoga znojenjem i i disanjem gubimo vodu i minerale.

Koža je polupropusna i reagira na vanjske klimatske uvjete, prije svega na temperaturu, tlak i vlagu, a i na razinu “živciranja”! Postoje ljudi koji nas mogu živcirati do razine “mučnog” znojenja i tu gubimo puno tekućine i minerala, osjećamo se nelagodno, razdražljivo, nervozno “bez razloga”…iako je razlog jako očit…

Znojenjem gubimo vodu i minerale, mijenjamo sastav tekućina na način da slabije vode “struju”, odnosno živčane impulse, a zbog toga se mijenjaju naše misaone funkcije.

Stoga, oprezno s hidracijom ljudi koji dugo nisu pili vodu…nakon teškog treninga, znojenja… Njima se treba davati voda gutljaj po gutljaj i to voda u kojoj je prstohvat soli, Himalajske naravno!

Oprezno s unosom vode i kod starijih osoba i onih sa srčanim problemima. I oni moraju piti vodu gutljaj po gutljaj uz dodatak minerala takozvanog Rehidracijska otopina, promijeniti stil prehrane i počistiti crijeva.

Nagli unos vode u takvih osoba remeti i onako poremećenu ravnotežu minerala u srčanom mišiću. Zatim se postavlja pitanje kako će povećani volumen vode utjecati na srce, odnosno da li će srce uspjeti istisnuti povećani volumen vode- tekućina.

Voda je prevažna za život. Sve živo potječe iz vode.

Voda ima fizikalna i kemijska svojstva u tijelu istovremeno!

U sljedećoj epizodi o utjecaju vode na djecu.

  • Pročitajte prvi dio teksta ovdje.
Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu