Zašto nam trebaju vježbe za mozak? Mozak je nevjerojatan organ koji kontrolira sve funkcije tijela, prima i tumači informacije iz vanjskog svijeta te obrađuje poruke koje primamo putem osjetila. Kao dio središnjeg živčanog sustava, mozak sadržava nekoliko milijardi neurona koji međusobno stvaraju veze omogućujući nam konstantno unaprjeđenje kognitivnih funkcija.

Zahvaljujući principu “use it or loose it” (“koristi ili izgubi”) na temelju kojeg mnogo toga shvaćamo u vezi funkcioniranja mozga, primarna poruka je da sve one sinapse koje mozak ne koristi redovito i učvršćuje svojom aktivnošću – osoba gubi.

Vježbanje mozga

Umjesto da prihvatite filozofiju “use it or loose it“, trebali biste početi prakticirati onu “use it and improve it” (“koristi i poboljšaj”). Ona ističe da jačanje mozga utvrđuje postojeće sinapse i gradi nove koje su nam potrebne da bismo učili nova ponašanja, održavali i poboljšavali ona postojeća te neprestano poticali stvaranje novih sinapsi.

Shvaćajući neuroplastičnost, odnosno sposobnost neuronskih veza i mreža u mozgu da se neprestano mijenjaju rastom i reorganizacijom, vrlo sigurno možemo potvrditi se mozak kontinuirano smanjuje i širi ovisno o našim iskustvima.

Imajući na umu da mozak, kao najsloženiji organ tijela, regulira višestruke tjelesne i psihičke funkcije, ne bismo smjeli zaboraviti koliko je njegova aktivnost važna. Naš cjeloživotni razvoj sastoji se od dinamičnih interakcije između rasta, održavanja i regulacije gubitaka.

Vježba mozga – što znači i zašto je potrebna?

Starenje na brojnim razinama (biološkoj, kognitivnoj, fizičkoj itd.) započinje već u ranoj odrasloj dobi. Primanje novih informacija koje primamo tijekom života u nekom trenutku može stvoriti kaos koji je potrebno svakodnevno kategorizirati rješavajući novonastale probleme trenutno, umjesto da ih se ostavlja po strani čekajući da stvore puno veće katastrofe.

Vrlo je jednostavno – ako po cijele dane sjedite zatvoreni u stanu, izležavajući se na svojem kauču, hraneći se nezdravim namirnicama, izbjegavajući socijalne kontakte, ne obavljajući svoje obveze i ne izvršavajući vlastite odgovornosti, vjerojatno ćete kroz nekoliko dana osjetiti tegobe (vjerojatno prvo probavne, a zatim brojne druge, od bolova u leđima do usamljenosti i očaja).

Jedna od ljudskih primarnih potreba je potreba za kretanjem, a dinamika je nešto što nas održava aktivnima, usmjerenima k cilju i motiviranima da napredujemo. Mozak isto treba dinamiku da bi održavao i poboljšavao svoje funkcije.

Pročitajte članak “U zdravom tijelu zdrav duh! Psihologinja otkriva zašto su fizički aktivni ljudi sretniji od onih koji ne vježbaju“.

Mentalne vježbe – kako vježbati mozak?

Cilj mentalnih treninga i vježbe za razvoj mozga temelji se na vježbanju temeljnih mentalnih sposobnosti kao što su brzina reakcije, održavanje koncentracije, usmjeravanje fokusa, jačanje pamćenja i rješavanje problema.

Ono što stručnjaci naglašavaju kao problematiku jest činjenica da se ovakve igre za mozak fokusiraju samo na određene vještine koje ne moraju nužno biti korisne u svakodnevnim zadacima koji vam stvaraju probleme.

Umjesto pretjeranog fokusa na ovakvim metodama pomoći, pristup koji više obećava mogao bi biti svakako temeljen na većem angažmanu u svakodnevnim aktivnostima koje su same po sebi složene te zahtijevaju korištenje mnogostrukih mentalnih procesa.

U jednom trenutku vježbe za mozak rezultiraju nedostatkom novosti i fleksibilnosti, što smanjuje njihov učinak. Kada se u određenim mentalnim naporima stvori rutina, brzo svladavanje ili dosada, vjerojatnije je da je potrebna druga razina aktivacije mentalnih sposobnosti.

Posebnost svakodnevice je njezina neizvjesnost, koliko god nam ponekad stvarala frustraciju, ali i činjenica da se promjene stalno događaju, kako na manjim, tako i na većim razinama. Mnogi pojedinci svjedoče da su nepoznate gradske četvrti najbolje upoznali kada su se izgubili u njima tražeći neki drugi cilj, i to je jednostavno tako.

Mozak je organ za preživljavanje. Namjerno ili slučajno izlaganje novim i nepoznatim situacijama najčešće od nas zahtijeva korištenje šireg spektra sposobnosti kako bismo se u najkraćem vremenskom roku prilagodili i naučili nove vještine potrebne za preživljavanje.

Koliko god inteligentan bio, mozak pojačano radi tek kada osjeti neku vrstu neugode ili opasnosti, a dotad je više sklon rutini i lijenosti.

Vježbe za mozak – brain gym

Brain gym iskustva oblika vježbanja mozga najčešće možemo dobiti od starijih pojedinaca kojima je svakodnevica postala prilično monotona i ujednačena. Suočavanje s manjkom posla, socijalnih interakcija i gubljenjem određenih sposobnosti često je teško iskustvo prihvaćanja da je starenje proces koji je odavno započeo, ali tek sada daje vidljive posljedice.

Kako bi dosegnuli svoj potencijal, neke starije odrasle osobe (kada su u pitanju vježbe za mozak za starije osobe) možda će trebati više smjernica, praktičnih treninga i povratnih informacija. Zahvaljujući programima koje se usmjeravaju na psihološke vježbe održavanja mentalnih sposobnosti, može biti korisno, ali i zabavno.

Upotpuniti slobodno vrijeme korisnim aktivnostima uvijek je poželjno, a posebno produktivno ako u njih uključite i druge ljude s kojima istovremeno razmjenjujete informacije, primate podršku i gradite socijalne vještine.

Društvene igre

Bez obzira na to jesu li u pitanju jednostavne igre s kartama, kompleksne igre s brojnim uputama i bodovanjima ili puzzle od nekoliko stotina komada, ovakve vrste aktivnosti zahtijevaju korištenje višestrukih kognitivnih funkcija te mogu djelovati kao zaštitni čimbenik problema s pamćenjem i koncentracijom.

Drugim riječima, slaganjem puzzli morate razvijati vizualno-spacijalne funkcije kako biste mogli neprestano promatrati različite dijelove slagalice i shvatiti gdje se uklapaju u odnosu na širu sliku. Uz to što je zabavno, pritom je i prilično izazovno za mozak.

Jednostavne fizičke aktivnosti

Lagana šetnja, učenje plesnih pokreta ili jednostavno uživanje u vrtlarenju – sve su to aktivnosti koje uključuju pokret i okupiraju cjelokupnu moždanu aktivnost.

Posebno je korisno učenje novih plesnih pokreta zato što može povećati brzinu obrade informacija i poboljšati pamćenje, s obzirom na to da se plesne koreografije slažu od pojedinih pokreta i figura koje se postepeno uče i usavršavaju.

Svaki novi pokret je nadogradnja memoriji, a osim toga, održavanje normalne tjelesne mase i glazba koja nas pokreće dodatni su motivatori za ovakve aktivnosti.

Učenje novih vještina

Učenje novih i izazovnih vještina (npr. učenje novog jezika, računalnih programa, sportova, sviranja instrumenata) može djelovati kao zaštitni faktor tijekom starenja mozga. Neprestano pamćenje novih riječi ili obrazaca pokreta uključuje više regija mozga kako bi se informacije mogle obraditi.

Primjerice, učenje novog jezika u odrasloj dobi je prilično neuroprotektivno zato što aktivira i vizualne i slušne obrade informacija, zahtijeva korištenje kognitivnih sposobnosti (posebno pamćenja) te olakšava komunikaciju s drugim ljudima (socijalne vještine).

Ono što može biti dodatna aktivnost jest prenošenje naučenog drugima, odnosno podučavanje drugih.

Uvođenje svakodnevnih promjena

Ono što se jako često događa današnjem modernom čovjeku je zaglavljenost u kolotečini. Automatsko obavljanje rutinskih zadataka od nas ne zahtijeva previše moždanog napora, a pritom i ne stvara snažnije neuronske mreže.

Umjesto toga, budite spremni isprobavati nove načine da učinite iste stvari. Odlazak na posao ne mora uvijek biti definiran istom rutom, a ponekad možete umjesto javnog prijevoza dio rute pješačiti ili pak pronaći neku dobru biciklističku stazu do posla.

Koliko god izgledalo jednostavno, mozak može imati velike koristi od ovih jednostavnih promjena.

Meditacija i vježbe za opuštanje mozga

Meditacija općenito uključuje svjesno usmjeravanje pažnje na miran i kontroliran način, a pritom ima višestruke prednosti i za mozak i za tijelo. Istraživanja sugeriraju da meditacija može koristiti mozgu usporavajući starenje i povećavajući sposobnost obrade informacija.

Usredotočena svjesnost (poznatija kao mindfulness), autogeni trening ili progresivna mišićna relaksacija samo su neke od vježbi koje dobro dođu u ovim vremenima kada se često pitamo kako smanjiti stres i nervozu.

Pronađite mirno mjesto, zatvorite oči i provedite pet minuta meditirajući svaki dan.

Pritom imajte na umu da nije samo aktivna vježba nešto što može pomoći moždanoj aktivnosti, a nisu uvijek potrebni ni silni testovi za vježbanje mozga kako bi se unaprijedile kognitivne sposobnosti.

Spavanje i kvalitetan san su ključni za prevenciju brojnih neuroloških problema, a čini se da danas mnogi ljudi spavaju manje nego što im je potrebno. Spavanje potiče procese pamćenja, smanjuje mentalni umor, pomaže u regulaciji metabolizma i opušta tijelo.

Usto, zdrava i uravnotežena prehrana je nužna kako bi se smanjile brojne druge poteškoće, posebno iz kardiovaskularnog područja funkcioniranja.

Mozak upravlja cijelim našim tijelom, ali upravo zato je i cijelo naše tijelo potrebno kako bi se ta suradnja odvijala adekvatno i na najboljoj mogućoj razini. Svakodnevno rješavanje križaljki može biti korisno i zabavno, ali nije dovoljno da biste osjetili napretke na svim razinama.

Promjena se ne treba bojati i za njih nikada nije kasno!

Pročitajte i članke:

• Koliko posto mozga koristimo? Popularizirala se teorija o 10 %, evo kako to komentira psihologinja
• Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije: Ove aktivnosti stimuliraju mozak i sprječavaju kognitivno propadanje
• Znanstvenici su otkrili da ova vrsta meditacije u samo dva tjedna može poboljšati određene moždane funkcije!

• brain gym
• kako smanjiti stres i nervozu
• kako vježbati mozak
• vježbanje mozga
• vježbe za mozak

Učitaj više izvora