Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu. Sastoji se od milijardi neurona, odnosno živčanih stanica, a razvija se u fazama. Svaka viša razvojna razina predstavlja proširivanje funkcija iz niže razine funkcioniranja.

Tijekom procesa neurogeneze (stvaranja novih neurona) novi neuroni se najvećom brzinom razvijaju tijekom prvih godina života, a prema nekim stručnjacima čak 90 % neuralnog rasta završava se do šeste godine života.

Prije nekoliko godina popularizirao se mit koji tvrdi da ljudi koriste samo 10 % svoje moždane snage. U nastavku članka razjašnjavamo koliko posto mozga koristimo na temelju dosadašnjih jasnih znanstvenih dokaza.

Koliko posto mozga koristimo? – mit o 10 %

Mozak djeluje kao cjelina, iako se sastoji od različitih moždanih struktura u kojima su lokalizirane brojne funkcije o kojima ovisi gotovo svaki pokret, koliko god minimalan bio. Čak i jedan obični pljesak rukama aktivira više različitih moždanih sfera, čime odmah na početku možemo opovrgnuti mit o korištenju 10 % moždane snage.

Mit o korištenju mozga sa samo 10 % kapaciteta je postao privlačan široj populaciji zato što promovira ideju da biste mogli postati genijalci i uspjeti u životu kada biste mogli “otključati” i pokrenuti ostatak mozga koji, prema nekim popularnim autorima, ne radi ništa. Navedeni mit su promovirale brojne knjige o samopomoći, iako je znanstveno neutemeljen.

Istraživači u neuropsihološkom području nisu pronašli nijedan dio mozga koji ne služi nekoj funkciji ili koji je potpuno neaktivan. Mozak troši više od 20 % tjelesne energije čovjeka, što bi u konačnici prema popularnim tvrdnjama značilo previše energije za organ koji funkcionira samo s 10 % kapaciteta. I u tom kontekstu se ovaj mit može odbaciti.

Svaki dio mozga ima svoju svrhu i odgovoran je za određene funkcije, a zbog kompleksnosti mozga – organa koji se oduvijek istražuje i pokušava shvatiti iz različitih perspektiva funkcioniranja – znanstvenici se godinama susreću s mitovima koji obično dolaze iz nestručnih krugova i koje je potrebno razjašnjavati široj populaciji (npr. mit o lijevom i desnom mozgu ili ženskom i muškom mozgu i sl.).

Mozak se oblikovao milijunima godina temeljem principa prirodne selekcije prenoseći povoljne osobine kako bi se povećala vjerojatnost preživljavanja, ali još se nigdje nije pronašao dokaz da je u nekom trenutku funkcionirao sa samo 10 % kapaciteta.

Neuropsihologija i oštećenja mozga

Neuropsihologija je znanost koja povezuje neurologiju i psihologiju, a bavi se proučavanjem utjecaja anatomije mozga na ponašanje, emocije i kogniciju. Tijekom godina istraživanja znanstvenici koji se bave neuropsihologijom su utvrdili da su različiti dijelovi mozga odgovorni za različite funkcije, bilo da se radi o prepoznavanju boja ili rješavanju složenih problema.

Također su dokazali da je svaki dio mozga neophodan za svakodnevno funkcioniranje, zahvaljujući različitim tehnikama oslikavanja i snimanja mozga (npr. pozitronska emisijska tomografija i funkcionalna magnetska rezonancija).

Mnoge studije i tehnike oslikavanja mozga koje mjere aktivnost mozga dok osoba obavlja određeni zadatak pokazuju kako različiti dijelovi mozga neprestano rade zajedno. Čak i dok čovjek spava, mozak ne miruje nego je u određenoj mjeri aktivan.

Postotak korištenja mozga najbolje se može shvatiti kroz učinke oštećenja mozga, bilo da su uzrokovani ozljedom, moždanim udarom ili određenim bolestima (npr. demencija), čime se posebno može shvatiti koliko su svi dijelovi mozga važni i neophodni za ljudsko funkcioniranje.

Čak i minimalne lezije u mozgu mogu rezultirati teškim posljedicama. Ne postoji nijedno područje u mozgu koje se može oštetiti bez da se osjete određene posljedice u funkcioniranju pojedinca.

Stoga je teško zaključivati o postotku funkcioniranja mozga jer je u pitanju toliko složen organ koji funkcionira apsolutno i potpuno u različitim stanjima, od spavanja do budnosti, od jednostavnih do složenijih radnji i aktivnosti.

Neuroplastičnost mozga

Nevjerojatna sposobnost mozga da se razvija i mijenja tijekom cijelog života, što je poznatije pod nazivom neuroplastičnosti, ostavlja nam mogućnosti za raspravu oko toga koje se funkcije mozga s vremenom smatraju manje upotrebljivima, a koje više, ovisno o utjecaju raznih životnih promjena na pojedinca, od različitih oštećenja i lezija mozga do svih onih promjena koje se događaju zbog usvajanja novih informacija, učenja i iskustava.

Čak i pod utjecajem starenja i propadanja određenih neuroloških mreža mozak i dalje radi u svojem punom opsegu i nastoji maksimalno iskoristiti kapacitete s kojima raspolaže.

Stoga, koliko god mitovi o mozgu kružili i stvarali zabavu čitateljima zainteresiranim za popularnu psihologiju, uvijek je dobro provjeriti što je o tome utvrdila znanost i koliko se neke činjenice nikako ne mogu znanstveno opravdati.

Na pitanje koliko posto mozga koristimo odgovor je da svakodnevno koristimo 100 % mozga, a ako osjećate da to nije tako ili da u određenim aktivnostima mozak “odbija suradnju”, potražite neuropsihološku procjenu kako bi se utvrdilo o čemu je točno riječ.

Pročitajte i članke:

• Neuroplastičnost mozga: Do 80. godine izgubit ćemo oko 5 % naše moždane težine! Psihologinja otkriva što je plasticitet mozga i kako ga održati
• Razvoj dječjeg mozga: Roditelji, imate veliku odgovornost! Evo kako pozitivno, a kako negativno utječete na djetetove misli i ponašanje
• Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije: Ove aktivnosti stimuliraju mozak i sprječavaju kognitivno propadanje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• koliko posto mozga koristimo
• mitovi o mozgu
• neuroplastičnost mozga
• popularna psihologija