Popularna kultura prepuna je široko prihvaćenih “činjenica” o mozgu – neke su točne, druge nisu. Primjerice, iako je tvrdnja da koristimo samo 10 % mozga netočna, istina je da mozak teži oko 1,3 kg, troši energiju ekvivalentnu 20-vatnoj žarulji i sastoji se od otprilike 50 % masti.

Također, tvrdnja da alkohol uzrokuje smanjenje mozga uglavnom je pogrešna, dok se s godinama mozak može smanjiti, ali to varira od osobe do osobe.

Neuroznanost neprestano mijenja naše razumijevanje mozga, rušeći stare pretpostavke i otkrivajući nove istine. Neke od najzanimljivijih spoznaja proizlaze upravo iz razotkrivanja dugogodišnjih zabluda. Ovo je pet često ponavljanih “činjenica” o mozgu koje su se pokazale netočnima.

Mit 1: Samo neuroni su odgovorni za učenje i pamćenje

Suprotno uvriježenom mišljenju, pamćenje i učenje nisu isključivo funkcije neurona. Dokazano je da biljke mogu naučiti prepoznati različite uvjete osvjetljenja, a određene vrste plosnatih crva zadržavaju naučena ponašanja čak i nakon što regeneriraju odrezanu glavu.

Osim toga, kolonije gljivičnih stanica pokazuju ponašanje slično pamćenju, a čak i tkiva bez živčanih stanica, poput bubrega, mogu pohranjivati informacije.

Mit 2: Učenje je nemoguće bez pažnje

Opće je uvjerenje da je pažnja ključna za pamćenje, no mozak može nesvjesno usvajati informacije kroz proces poznat kao implicitno pamćenje. Primjerice, čak i ako ne čujete nekoga kako vam se prikrada s leđa, vaš mozak može detektirati njegovu prisutnost kroz promjene u zvučnim obrascima, poznate kao “zvučne sjene“.

Tijekom vremena, ljudi nesvjesno nauče povezivati ove suptilne slušne signale s nečijom blizinom, što dokazuje da učenje može nastupiti i bez svjesne pažnje.

Mit 3: Neuroni komuniciraju isključivo putem kemijskih sinapsi

Tradicionalno se smatralo da neuroni prenose signale isključivo pomoću neurotransmitera kroz sinapse. Međutim, otkriveno je da mogu komunicirati i izravnim električnim vezama zvanim “gap junctions“.

Dokazano je i da neuroni stvaraju bioelektrična polja koja im omogućuju prijenos signala na veće udaljenosti, bez potrebe za sinapsama. Iako se još istražuje funkcionalna važnost ovog fenomena, poznato je da takva bioelektrična polja utječu na signale koje detektiraju EEG uređaji.

Mit 4: Okusni receptori postoje samo u ustima

Okusni receptori za slatko, kiselo, slano, gorko i umami nalaze se prvenstveno na jeziku, no ima ih i u crijevima, mozgu, plućima i srcu. Iako nismo svjesni signala koje šalju, oni igraju važnu ulogu u probavi i regulaciji metabolizma.

Neki znanstvenici čak pretpostavljaju da receptori za slatko u crijevima mogu reagirati na umjetne zaslađivače na način koji potiče apetit, što može pridonijeti prejedanju, pretilosti i dijabetesu.

Mit 5: Ljudi imaju samo pet osjetila

Ideja da svijet doživljavamo samo kroz pet osjetila – vid, sluh, dodir, okus i njuh – zastarjela je. Dokazi sugeriraju da ljudi možda mogu osjetiti magnetska polja, slično pticama i ribama koje koriste Zemljino magnetsko polje za navigaciju.

Pokazalo se da magnetska polja mogu mijenjati moždane valove kod ljudi, a neki pojedinci (uglavnom muškarci) mogu biti uvjetovani da prepoznaju smjer magnetskog polja u zamjenu za nagradu.

Iako točni receptori odgovorni za ovu sposobnost još nisu identificirani, istraživanja sugeriraju da vizualni receptori, posebno oni osjetljivi na plavu svjetlost, mogu igrati ključnu ulogu.

Koji će mitovi sljedeći pasti?

Znanost napreduje ne samo otkrivanjem novih spoznaja, već i preispitivanjem onoga što smo nekoć smatrali istinitim. Uz razvoj tehnologija poput umjetne inteligencije, vjerojatno je da će se u budućnosti srušiti još mnogi mitovi o mozgu. Kako je komičar Will Rogers rekao:

Nije problem ono što ne znamo, nego ono što mislimo da znamo, a zapravo nije istina. 

Pročitajte i ove članke:

• Koliko posto mozga koristimo? Popularizirala se teorija o 10 %, evo kako to komentira psihologinja
• Kako mozak radi u 40-ima, 50-ima i 60-ima?
• Vježbe za mozak: Starenje počinje u ranoj odrasloj dobi! Psihologinja otkriva kako vježbati mozak.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Za bolju erekciju kod muškaraca

Hrana za potenciju: Nutricionistica otkriva koja je najbolja

• Zrinka Babić
• 2 min čitanja

• činjenice o mozgu
• mitovi o mozgu