Neurološki pregled pacijenta započinje već samim ulaskom pacijenta u liječničku ordinaciju. Pregledava se neurološki ili živčani sustav, procjena motoričkih i osjetilnih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije te provjera razine svijesti i refleksa.

Dobiveni rezultati mogu se razlikovati ovisno o zdravstvenom stanju i dobi pacijenta.

Neurološki pregled pacijenta – indikacije

Neurološki pregled može biti dio rutinskog pregleda, poslije neke traume, koristan “alat” za praćenje nečije bolesti i progresije, ili ako pacijent ima neke od sljedećih simptoma:

• glavobolja,
• dvostruka slika (diplopija),
• problemi u održavanju ravnoteže ili problemi koordinacije,
• utrnulost ili osjećaj mravinjanja kroz ruku ili nogu,
• epilepsija,
• moždani udar,
• tremor.

Neurološki pregled sastoji se od:

Procjena stanja svijesti

Orijentacija u vremenu, prostoru i u odnosu na samoga sebe. Koliko je pacijent sposoban održavati pažnju i koncentraciju, provjera kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja te matematičkih vještina.

Procjena stanja svijesti izvodi se pomoću jednostavnih igri riječima i ispunjavanja određenih upitnika.

Moždani ili kranijalni živci

Živci koji izlaze iz mozga, odnosno moždanog debla. Postoji 12 moždanih živaca te za svaki lepeza pretraga.

1. kranijalni živac – olfaktorni, njuh; provjera osjetila njuha davanjem pacijentu specifičnih mirisa koje bi trebao moći prepoznati ako je zdrav.
2. kranijalni živac – optički, vid; provjera osjetila vida pomoću Snellenove tablice za oštrinu vida.
3. kranijalni živac – okulomotorni; pokreti očne jabučice.
4. kranijalni živac – trohlearni; pokreti očne jabučice.
5. kranijalni živac – trigeminalni; sastoji se od 3 grane (oftalmička, maksilarna i mandibularna) koje prenose osjet s područja lica te jedna motorna komponenta pterigoidnog mišića.
6. kranijalni živac – abducens; pokreti očne jabučice.
7. kranijalni živac – facijalni; simetrija lica, okus prednje dvije trećine jezika.
8. kranijalni živac – vestibulokohlearni; sluh i ravnoteža.
9. kranijalni živac – glosofaringealni; okus stražnje trećine jezika, mišići ždrijela i jezika
10. kranijalni živac – vagus; osjet stražnjeg ždrijela, glasnice, ošit, proteže se skroz do debelog crijeva.
11. kranijalni živac – akscesorni; dva mišića vrata.
12. kranijalni živac – hipoglosalni; mišići jezika.

Motoričke sposobnosti

Promatra se postoji li asimetrija mišića, atrofija ili hipertrofija, fascikulacije, miotonija, tremor, odnosno zgrčeni mišić ili treperenje mišića. Zatim postoje li nevoljni pokreti poput koreje (kratki, nagli pokreti) i miotonije (jake kontrakcije mišića).

Uz to, testira se mišićna snaga u rukama i nogama, s ili bez vanjskog otpora. Primjerice, odgurivanje pacijentove ruke od liječnikove itd.

Procjena ravnoteže i koordinacije

Rombergov test jedan je od najčešće korištenih testova za provjeru postoji li problem ravnoteže, iako nije pouzdan.

Koordinacija se ispituje raznovrsnim testovima poput naizmjeničnog dodirivanja svog nosa i liječnikova prsta koji može biti na istom mjestu ili mijenjati poziciju u zraku te test gdje pacijent svojom petom klizi po suprotnoj potkoljenici.

Procjena osjeta dodira, boli i temperature

Liječnik iglicom ispituje po tijelu pacijenta osjet dodira i boli, uspoređuje se postoji li kakva promjena na suprotnim stranama. Testira se osjeti li pacijent promjenu temperature, toplo/hladno.

Provjeri se percipira li pacijent male pokrete koje radi liječnik njegovim prstima dok pacijent žmiri. Osjet vibracije provjeri se pomoću vibrirajuće vilice.

Procjena refleksa

Refleksi se najviše testiraju pomoću neurološkog čekića kojima se pokušaju izazvati normalni ili abnormalni refleksi, odnosno da se ispita postoji li ozljeda donjih ili gornjih motornih neurona.

Znak Babinskog – vanjska strana stopala podraži se dodirom čekića od pete prema prstu. Znak je pozitivan ako se prsti ispruže, umjesto flektiraju. Isti refleks ispituje se još pod nazivom Chaddock ili Oppenheim samo se vrši na drugim mjestima na gležnju i stopalu.

Glabelarni znak je pozitivan kad prilikom tapkanja prstom po čelu ne izostane treptanje nakon 5. dodira. Treptanje je konzistentno i ne prestaje.

Hoffmanov znak je pozitivan u slučaju kad se pucne po 3. ili 4. prstu ruke istovremeno se pobudi refleks nevoljne fleksije palca i kažiprsta.

Ovdje su nabrojani samo neki, a postoje brojni testovi za ispitivanje refleksa.

Autonomni živčani sustav

Autonomni živčani sustav čine simpatikus i parasimpatikus, oni čine nevoljni dio živčanog sustava, tj. čovjek nije svjestan i ne može ih kontrolirati svojom voljom.

Provjerava se postoji li nagli pad tlaka prilikom ustajanja, promjene srčanog pulsa Valsalvinim manevrom (nos se začepi i snažno se puše), uočava li pacijent smanjeno znojenje ili njegov izostanak…

Vrlo bitno je ispitati postoje li problemi prilikom mokrenja ili pražnjenja crijeva te seksualne funkcije.

Zaključno, neurološki pregled je jedna vrlo opsežna i ponekad dugotrajna procedura kojom započinje svaki prvi odlazak specijalistu neurologu. Dobiveni nalazi mogu upućivati na probleme živčanog sustava i pobuditi sumnju za daljnje pretrage kako bi se otkrio uzrok.

• epilepsija
• glavobolja
• moždani udar
• neurološki pregled
• oštećenje simpatikusa
• rombergov test
• tremor

Učitaj više izvora