Rak dojke najučestaliji je maligni tumor u žena i prvi uzrok smrti od malignih bolesti u ženskoj populaciji. Rizik razvoja raka dojke raste s dobi. Rak dojke kod mladih djevojaka (ispod 35. godine) je rijedak, ali ima lošiju prognozu.

Najčešći simptom raka dojke je bezbolna kvržica u dojci koju žena primijeti samopregledom dojke, a drugi simptomi mogu biti promjena kože (narančina kora), iscjedak iz bradavice i bol u dojci.  Samo 10% kvržica u dojci jesu maligne naravi.

U trenutku kada se rak dojke može osjetiti pod prstima, on je velik već više od 1 cm. Zbog toga Republika Hrvatska provodi nacionalni probir ranog otkrivanja raka dojke koji se sastoji od poziva na besplatnu mamografiju ženama od 50 do 69 godina starosti, svake dvije godine.

Liječenje raka dojke ovisi o stadiju bolesti, a najvažniji podatak je upravo veličina tumora i proširenost na limfne čvorove. Rano otkriven rak dojke (slučajno, na mamografiji, dok još nije palpabilan) ima najbolju prognozu.

Liječenje raka dojke sastoji se od kirurškog zahvata odstranjenja dojke (mastektomija), radioterapije (zračenja), kemoterapije, hormonske terapije. Izbor metode liječenja ovisi o stadiju bolesti.

Dojka – građa

Parenhim dojke građen je od žljezdanog i masnog tkiva te živaca i limfnog tkiva. Dojka ili mliječna žlijezda (lat. mamma, grč. mastos) leži na velikom prsnom mišiću i proteže se od 2. do 6. rebra.

Dojka žene je složena žlijezda, građena od 15 do 20 pojedinačnih žlijezda. Svaka od njih zajedno s vezivnim i masnim tkivom izgrađuje po jedan režanj (lobus). Režnjevi su međusobno odijeljeni vezivnim tkivom i svaki od njih ima odvodni kanal (duktus) koji se spajaju i završavaju ljevkastim proširenjem na bradavici dojke. Oko bradavice nalazi se tamnije pigmentirani pojas koji se naziva areola.

Građu dojke posebno ističemo kako bi kasnije bolje razumjeli 2 glavne vrste raka dojke (lobularni nastao od lobula – žljezdanog tkiva i duktalni nastao od duktusa – izvodnih kanalića).

Rak dojke – učestalost

Rak dojke najučestalija je zloćudna bolest (maligni tumor) u žena. Ovo je rijetka bolest u muškoj populaciji; na svakih 100 žena obolijeva jedan muškarac.

Iako je rak dojke najčešća maligna bolest žena, samo je oko 10% palpabilnih tvorbi (kvržica u dojci) malignog porijekla.

U oko 80% novih slučajeva bolest bude otkrivena u ranoj fazi, a oko 20% bolesnica u trenutku postavljanja dijagnoze ima uznapredovalu bolest s metastazama.

Učestalost raka dojke u zadnjih nekoliko desetljeća je u porastu, dok se smrtnost u razvijenim zemljama smanjuje. Smanjenje smrtnosti rezultat je ranijeg otkrivanja bolesti i sve djelotvornije adjuvantne kemoterapije i hormonskog liječenja.

Rizik razvoja raka dojke raste s godinama. Danas se smatra da svaka 8. žena ima rizik obolijevanja od raka dojke.

Bolest je rijetka u žena mlađih od 40 godina, a rak dojke kod mladih djevojaka je rjeđi od 1%.

Rak dojke u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj, rak dojke još uvijek ima visoku smrtnost.

Godišnje u Republici Hrvatskoj oko 2500 žena dobije dijagnozu raka dojke (2500 novih slučajeva svake godine). Rak dojke treći je uzrok ukupne smrtnosti u ženskoj populaciji (iza ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti), a na vodećem je mjestu smrtnosti od maligne bolesti. 2012. godine preko 1000 žena umrlo je od raka dojke.

Rak dojke – uzroci (čimbenici rizika)

Brojni su rizični čimbenici povezani s nastankom i razvojem raka dojke.

Dob. Danas se zna da se rak dojke može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se on malokad pojavljuje prije 25. godine života. Rizik raka dojke raste s dobi, najčešći je nakon menopauze (zadnja menstruacija u životu žene).

Naslijeđe. Pozitivna obiteljska anamneza (majka, sestra ili kći oboljele od raka dojke) povećava rizik za razvoj bolesti. Sveukupni relativni rizik raka dojke u žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom u prvoj rodbinskoj liniji (majka, sestra, kćer) je 1.7 (rizik je veći 1.7 puta ili 70% u odnosu na žene koje nemaju pozitivnu obiteljsku anamnezu). Mutacije gena BRCA1, BRCA2 i p53 povezane su s visokim rizikom razvoja bolesti.

Zloćudna bolest u osobnoj anamnezi. Žene s ranijom dijagnozom raka u jednoj dojci imaju veći rizik razvoja tumora u drugoj dojci. Žene koje su ranije liječene od raka endometrija, jajnika ili raka debelog crijeva također imaju veći rizik pojave raka dojke od žena bez zloćudnih bolesti u anamnezi.

Saznajte više: Rak jajnika – uzroci, simptomi i liječenje

Hormonski čimbenici. Rana prva menstruacija (menarha prije 11. godine života) i kasna menopauza (zadnja menstruacija nakon 55. godine života) povezane su s većim rizikom nastanka raka dojke. Veća učestalost vidi se u žena koje nisu rađale i u onih koje su prvi porod imale nakon 30. godine života. Rana prva trudnoća i veći broj poroda smanjuju rizik od razvoja raka dojke. Neki autori sugeriraju da duže dojenje može biti zaštitni čimbenik protiv razvoja ove bolesti, dok izostanak dojenja povećava rizik raka dojke.  Neki autori pokazali su da hormonsko nadomjesno liječenje i oralna kontracepcija povećava rizik ako se uzima duže od 10 godina.

Saznajte više: Oralna kontracepcija – blage i teške nuspojave

Ionizirajuće zračenje. Izloženost ionizirajućem zračenju (pri dijagnostičkim ili terapijskim postupcima ili prilikom nuklearnog zračenja) u vrijeme i nakon puberteta povećava rizik nastanka raka dojke.

Način života. Prehrana bogata mastima povezana je s nešto većim rizikom nastanka ove bolesti. Pretilost, pušenje i konzumacija alkohola su također povezani s većim rizikom razvoja raka dojke.

Ako imate neki od rizičnih čimbenika, ne znači odmah da ćete dobiti rak dojke. Normalno u ljudskom organizmu postoji ravnoteža između rasta i smrti stanica. Ako dođe do promjene gena koji reguliraju te procese, gubi se nadzor nad diobom stanica (umnožavanje stanica) te dolazi do nekontroliranog umnažanja biološki promijenjenih stanica (atipične stanice). Svaka promjena na genima ne uzrokuje odmah nastanak raka. To je dugogodišnji proces za koji se pretpostavlja da je potrebno 6 – 7 takvih neovisnih događaja staničnih promjena.

Rak dojke – vrste

Prema histološkom tipu gotovo uvijek nalazimo adenokarcinom dojke.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tumori dojke dijele se u dvije skupine:

• neinvazivni karcinom dojke tj. karcinom in situ (nije došlo do proboja bazalne membrane) i
• invazivni karcinom dojke (tumor je probio bazalnu membranu).

Neinvazivni karcinom dojke – karcinom in situ

Neinvazivni karcinomi dojke nazivaju se još karcinomima in situ i, za razliku od invazivnih karcinoma, nemaju sposobnost prodora kroz bazalnu membranu (ostaju lokalizirani, nema širenja kroz stromu dojke).

Duktalni karcinom in situ

Duktalni karcinom in situ nastaje iz epitelnih stanica kanalića dojke i najčešći je oblik preinvazivnog karcinoma dojke (80 %), a u 10 do 20% oboljelih promjene su obostrane. Ovaj oblik karcinoma najčešće se nalazi u žena između 40 i 60 godina.

U većine žena mali tumori ne uzrokuju vidljive promjene te se ne mogu napipati pri pregledu dojke (nema kvržice u dojci). Ti se tumori obično otkriju slučajno,  pri rutinskoj mamografiji ili u nalazu biopsije dojki kod kojih je klinički postavljena sumnja na fibrocistične promjene.

Saznajte više: Fibroadenom (kvržica na dojci) – uzroci, simptomi i liječenje

Ako se postavi dijagnoza i tumor se ukloni kirurški prognoza je odlična. Ako se tumor ne otkrije, pretpostavlja se da će polovina žena razviti invazivni karcinom (koji probija bazalnu membranu).

Lobularni karcinom in situ

Lobularni karcinom in situ rijedak je zloćudni tumor koji se obično dijagnosticira slučajno, pri pregledu biopsije dojke koja je napravljena zbog nekog drugog razloga.

Lobularni karcinom in situ čini oko 20 % preinvazivnih karcinoma, odnosno 3-5% svih karcinoma dojke. Ovaj tumor pojavljuje se u mlađih žena (rak dojke kod mladih djevojaka) – čak je 90% bolesnica u dobi prije menopauze.

Pregledom dojke se ne može uočiti ovaj tumor (nema kvržice u dojci), a obično se ne vidi ni pri mamografskom pregledu. Dijagnoza se postavlja isključivo biopsijom dojke.

Invazivni karcinom dojke

Invazivni karcinomi dojke mogu nastati iz epitela kanalića ili lobula pa se prema tome mogu podijeliti u dvije velike skupine: duktalni i lobularni.

Većina karcinoma je duktalnog podrijetla (oko 80%), pa se zbog toga izraz „invazivni karcinom dojke“ udomaćio kao sinonim za ovaj oblik raka. U 10% slučajeva riječ je o lobularnom invazivnom karcinomu.

Preostalih 10% zloćudnih tumora čine rijetki, posebni oblici raka dojke:

• Pagetova bolest dojke (Pagetova bolest bradavice, Pagetov karcinom) – ekcem na bradavici dojke, crvenilo bradavice uz svrbež bradavice i uvlačenje bradavice. Ovo stanje nalikuje dermatitisu, ali uz površinski izgled bradavice gotovo uvijek nalazimo duktalni karcinom unutar zahvaćene dojke.
• Medularni karcinom dojke – dobro ograničen tumor, ima nešto bolju prognozu od invazivnih karcinoma.
• Mucinozni karcinom dojke – spororastući tumor, obično se pojavljuje u starijih žena (prosječna dob je oko 60 godina), dobra prognoza, rijetko metastazira u pazušne limfne čvorove.
• Tubularni karcinom dojke – rijedak oblik invazivnog karcinoma dojke s izrazito dobrom prognozom, obično je malen i rijetko metastazira u pazušne limfne čvorove. Povratak bolesti je rijedak.
• Invazivni papilarni karcinom dojke – manje od 1% svih tumora dojke, često se očituje krvarenjem iz bradavice, te u tom pogledu nalikuje na benigne papilome.
• Upalni rak dojke – rijetka vrsta raka dojke koji stvara upalu cijele dojke (mastitis) i njeno povećanje, često bez kvržice na dojci. Vidljivo je crvenilo na dojci, bol u dojci i otečena dojka. Ovaj oblik raka izrazito je agresivan.

Saznajte više: Upala dojke kod žena koje ne doje (mastitis) – uzroci, simptomi, liječenje i obloge

Duktalni invazivni karcinom dojke

Duktalni invazivni karcinom dojke nastaje iz epitela izvodnih kanalića. U ranom stadiju ovaj tumor očituje se kao kvržica u dojci jer izaziva snažnu reakciju vezivnog tkiva (zato što je probio bazalnu membranu). Veličina tumora varira, no u prosjeku se danas većina tumora dijagnosticira kada su oko 2 cm u promjeru.

Većina se ovih tumora dijagnosticira pregledom dojke ili mamografijom. U uznapredovalim slučajevima dolazi do prianjanja na prednju stijenku prsnog koša te uvlačenja kože ili bradavice.

Lobularni invazivni karcinom dojke

Ovaj tumor nastaje malignom alteracijom lobularnog karcinoma in situ. Porast broja novooboljelih žena starijih od 50 godina od ovog raka dojke povezuje se s porastom žena koje koriste nadomjesnu hormonalnu terapiju.

Većina se bolesnica prezentira s kvržicom u dojci, iako kod nekih tumor ne stvara reakciju s vezivnim tkivom pa izostaje formiranje opipljive tvorbe. Ovaj rak dojke pokazuje sklonost bilateralnom pojavljivanju (na obje dojke).

Rak dojke – simptomi

Rak dojke svrstava se u skupinu spororastućih tumora. Smatra se da je potrebno prosječno 7 do 8 godina da od prve maligne stanice naraste tumor veličine 1 cm (palpabilni tumor, znači da se može napipati palpacijom, tj. pregledom dojke).

Tumor je najčešće lokaliziran u gornjem desnom kvadrantu dojke i retroareolarno (iza bradavice i areole).

Najčešći simptom raka dojke je opipljiv,  bezbolni čvor u dojci (kvržica u dojci koja ne boli, 70-80%). Ostali simptomi uključuju promjene na koži (naborana koža kao narančina kora), krvavo-smeđi iscjedak iz dojke (2-3%), bol u dojci (5%). Mnogo rjeđe se kao prvi simptom javljaju povećani pazušni limfni čvorovi ili znakovi udaljenih metastaza.

Saznajte više: Bolne grudi (bol u dojkama) – mogući razlozi i kako ublažiti bol?

U zapadnim zemljama sve se veći broj tumora dojke otkriva u asimptomatskih bolesnica (žene koje nemaju simptome) upotrebom probirne mamografije. Postoje brojni dokazi da rano liječenje nakon probirne mamografije smanjuje smrtnost i poboljšava preživljenje za 30-40%.

Nažalost, u našoj populaciji, u više od 70% slučajeva rak dojke otkriva sama bolesnica. Tada je bolest često u poodmaklom stadiju.

Za sve histološke tipove karcinoma dojke postoje neke zajedničke kliničke značajke:

• Palpabilna masa (kvržica u dojci)– tumor se može napipati pri samopregledu dojke ili za vrijeme rutinskog liječničkog pregleda.
• Kožne promjene – zbog reakcije tumora s vezivnim tkivom može doći do uvlačenja kože. Rast tumora dovodi do zatvaranja limfnih žila i pojave edema kože pa takva koža izgleda nabrana i zadebljana (narančina koža). Ako tumor zahvati glavni izvodni kanalić, može doći do uvlačenja bradavice. Neki tumori mogu zahvatiti većinu limfnih žila u dojci, osobito ispod kože i stvarati oteklinu, crvenilo i bolnost dojke što nazivamo upalni rak dojke.
• Fiksacija za prednju prsnu stijenku – ako tumor napreduje i proširi se, on postane nepomičan pa govorimo o fiksaciji.
• Povećanje limfnih čvorova – tumori se širi limfnim putem u regionalne limfne čvorove, a u koju skupinu limfnih čvorova će se proširiti ovisi o lokaciji tumora. Većina tumora širi se u pazušne limfne čvorove (aksilarni limfni čvorovi), neki se šire u limfne čvorove uz unutarnju mamarnu arteriju, a neki u supraklavikularne limfne čvorove (limfni čvorovi iznad ključne kosti). Zahvaćenost čvorova je jedan od najvažnijih prognostičkih čimbenika i upućuje na lošiju prognozu u bolesnica s rakom dojke.
• Udaljene metastaze – osim limfnim putem, tumor se može širiti i krvlju (hematogeno) i dati udaljene metastaze. Karcinom dojke najčešće metastazira u pluća, jetru, kosti, mozak i nadbubrežnu žlijezdu.

Saznajte više: Limfadenopatija – značenje, vrste, uzroci i dijagnoza

Rak dojke – dijagnoza

Iz anamneze saznajemo simptome i duljinu njihova trajanja. Također saznajemo postojanje eventualnih čimbenika rizika, npr. pojavnost raka dojke u obitelji, godine prve i posljednje menstruacije, vrijeme prvog poroda i broj poroda, uporaba oralnih kontraceptiva ili hormonalnog nadomjesnog liječenja i slično.

Općenito, pregled dojki uključuje inspekciju i palpaciju (pregled jagodicama prstiju).

Pri inspekciji pozornost treba obratiti na veličinu, oblik i simetriju dojki te eventualne promjene pigmentacije, uvlačenje kože ili bradavice. Pozornost treba obratiti i na eventualni iscjedak iz bradavice.

Najvažniji dio kliničkog pregleda obuhvaća palpaciju dojki i limfnih čvorova (supraklavikularni – iznad ključne kosti i pazušni, aksilarni limfni čvorovi). Palpacijom opisujemo lokalizaciju eventualne promjene, veličinu, konzistenciju (tvrda/mekana), osjetljivost, pomičnost prema podlozi i koži te eventualnu bolnost sumnjivih promjena u dojci.

Mamografija je osnovna radiološka dijagnostička pretraga dojki. Ona je još uvijek najpreciznija i najraširenija neinvazivna metoda za detekciju raka dojke. Mamografija se koristi u probiru za rano otkrivanje dojke te za potvrdu kliničkog nalaza. Osim toga, mamografijom uočavamo moguće multicentrične tumore i nakupine mikrokalcifikata koji su specifični za rak dojke.

Mamografija – nalaz raka dojke uključuje asimetriju, nakupine mikrokalcifikata, tumorski čvor te promjene u arhitekturi dojke.

Danas je preporuka da žena napravi prvu mamografiju s 40 godina (u slučaju pozitivne obiteljske anamneze s 35 godina). Potom se mamografija obavlja svake dvije godine.

Saznajte više: Mamografija – kako se pripremiti, rizici i rezultati

Ultrazvuk dojki se vrlo često koristi u dijagnostici raka dojke. Manje je osjetljiv i specifičan od mamografije, pogotovo u postmenopauzalnih žena. Ultrazvuk dojke je metoda izbora u mlađih žena kod kojih u dojkama prevladava žljezdano tkivo i vrlo je dobar u razlučivanju između cista dojke i solidnih tumora. Ultrazvuk dojke nije konstantno isti, on ovisi o fazi menstrualnog ciklusa.

Saznajte više: Kalcifikati u dojci (mikrokalcifikati i makrokalcifikati) – što su, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Sve sumnjive promjene u dojci moraju se bioptirati. Biopsija dojke označava uzimanje uzorka tkiva za patohistološku analizu, tj. gledanje pod mikroskopom. Patohistološki nalaz jedini je siguran dokaz maligne bolesti, tj. raka dojke.

Uz biopsiju dojke nužno je utvrditi i zahvaćenost limfnog čvora koji drenira to područje dojke (sentinel čvor). Određivanje zahvaćenosti limfnog čvora nužno je u procjeni stadija bolesti.

Hrvatski nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke = probir na rak dojke

Zbog velike učestalosti i smrtnosti od raka dojke, Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Ovim programom obuhvaćene su sve žene u Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina.

U okviru programa žene dobiju poziv na kućnu adresu za besplatni mamografski pregled dojki svake dvije godine. 

Cilj ovog programa je smanjiti smrtnost od raka dojke otkrivanjem raka dojke u početnom stadiju bolesti.

Odaziv na ovaj program iznosi oko 60%, što znači da gotovo svaka druga žena ignorira poziv na besplatnu mamografiju. Ovaj podatak izrazito zabrinjava ako uzmemo u obzir činjenicu da je rak dojke najčešći uzrok smrti žena od maligne bolesti.

Ohrabrite Vaše majke, bake, strine, tete, susjede i sve poznanice da se odazovu nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke (besplatna mamografija svake dvije godine za žene u dobi od 50-69 godina) kako bi pokazali da nam je uvijek stalo do našeg zdravlja, a ne samo onda kada postanemo bolesni!

Rak dojke – stadij bolesti

Stadij bolesti jedan je od osnovnih parametara za određivanje načina liječenja te prognoze bolesti. Izražava se TNM klasifikacijom (T=veličina tumora, N=zahvaćenost limfnih čvorova, M=udaljene metastaze).

Stadij	TNM opis promjena
Stadij I	Tumor manji od 2 cm u promjeru (T), bez zahvaćenih pazušnih limfnih čvorova (N), bez udaljenih metastaza (M).
Stadij II	Tumor manji od 5 cm u promjeru (T), sa zahvaćanjem pomičnih regionalnih limfnih čvorova (N), bez udaljenih metastaza (M).
Stadij III	Tumor bilo koje veličine, sa zahvaćanjem kože ili fiksacije uz prsnu stijenku (T), metastaze u nepomičnim pazušnim limfnim čvorovima (N), bez udaljenih metastaza (M).
Stadij IV	Tumor bilo koje veličine (T),uz postojanje udaljenih metastaza (npr. u jetru, kosti ili udaljene limfne čvorove) (N) i (M).

Rak dojke – liječenje

U liječenju raka dojke na raspolaganju su kirurško liječenje, radioterapija, kemoterapija, hormonska terapija i imunoterapija.

Kirurško liječenje je osnovna metoda liječenja karcinoma dojke. Cilj kirurškog liječenja je odstranjenje tumorskog tkiva i zahvaćenih limfnih čvorova.  Odstranjenje dojke naziva se mastektomija.

Vrsta operacije ovisi o stadiju bolesti, a može biti:

• Jednostavna mastektomija – operativni zahvat kojim se uklanja cijelo tkivo dojke (žljezdano i masno tkivo u dojci kao i bradavica), ali ne i limfni čvorovi u pazuhu (aksilarni limfni čvorovi). Ova operacija radi se u slučajevima kada postoji karcinom dojke, ali se nije proširio u limfne čvorove (biopsija sentinel čvora je negativna).
• Radikalna mastektomija – odstranjenje dojke kao kod jednostavne mastektomije uz odstranjenje limfnih čvorova u aksili (pazušni limfni čvorovi).
• Poštedna mastektomija – zahvat u kojemu se odstranjuje samo dio dojke oko tumora. Kod izbora operacijskog zahvata uvijek se teži učiniti poštednu mastektomiju. Nažalost, to nije uvijek moguće zbog veličine i položaja tumora.

Saznajte više: Mastektomija – priprema za operaciju i postupak

Radioterapija (zračenje) se može provesti prije ili poslije operativnog zahvata. Preoperativno se provodi kako bi se smanjio tumor i rizik od lokalnih recidiva. Cilj postoperativnog zračenja je uništenje zaostalih malignih stanica i sprječavanje povratka bolesti. Radioterapija se uvijek treba provesti nakon poštednih zahvata.

Saznajte više: Radioterapija (zračenje) – vrste, postupak i nuspojave

Adjuvantna kemoterapija (kemoterapija nakon operativnog zahvata) se provodi kod žena sa zahvaćenim limfnim čvorovima i u žena s visokim rizikom (tumor veći od 1cm, slabo diferenciran, negativni hormonski receptori).

Saznajte više: Kemoterapija – djelovanje, vrste i nuspojave

Hormonska terapija rabi se ako je tumor hormonski ovisan.  60 do 70% tumora dojke pokazuje ekspresiju estrogenskih i progesteronskih receptora, što znači da njihov rast potiču spolni hormoni. Hormonski ovisni tumori uglavnom se javljaju u starijih žena, često su manje agresivni i dobro diferencirani. Bolesnice s pozitivnim HR imaju bolje preživljenje i mogućnost liječenja hormonskom terapijom (npr. odstranjenje jajnika, primjena antiestrogena – tamoksifen).

15 do 25% tumora dojke pokazuje prekomjernu ekspresiju HER-2 receptora (receptor za epidermalni čimbenik rasta) na tumorskim stanicama. HER-2 status povezan je s lošijom prognozom i slabijim odgovorom na kemoterapiju. Kod ovih bolesnica daje se lijek herceptin koji blokira navedene receptore.

Rekonstrukcija dojke

Postoji više tehnika rekonstrukcije dojke, a izbor ovisi o osnovnoj bolesti i dobi bolesnice.

Primarna rekonstrukcija dojke izvodi se u istom aktu kada se operira osnovna bolest, a sekundarna rekonstrukcija označava naknadni zahvat nakon nekog vremena.

Indikacije za primarnu rekonstrukciju dojke su jako motivirane bolesnice u prvom i drugom stadiju bolesti s odgovarajućim omjerom veličine tumora i veličine dojke.

Kontraindikacije za primarnu rekonstrukciju dojke su šećerna bolest, debljina, pušenje, kardiovaskularne bolesti i psihički poremećaji. Kemoterapija i zračenje nisu kontraindikacije za primarnu rekonstrukciju dojke.

Rekonstrukcija dojme može se obaviti silikonskim implantatom i tkivnim ekspanderom ili kao rekonstrukcija dojke vlastitim tkivom.

Rak dojke – smrtnost i izlječivost

Petogodišnje preživljenje bolesnica s rakom dojke (postotak žena koje prežive pet godina od postavljanja dijagnoze) ovisi o stadiju bolesti na sljedeći način:

• Duktalni karcinom in situ – 95% (5% ne preživi pet godina)
• Stadij I raka dojke – 87% (13% ne preživi pet godina)
• Stadij II raka dojke – 75% (25% ne preživi pet godina)
• Stadij III raka dojke – 45% (55% ne preživi pet godina)
• Stadij IV raka dojke – 13% (87% ne preživi pet godina)

Ovi postotci samo su prosjek statističkih podataka i nitko ne može reći u koju grupu Vi pripadate. Borba protiv raka dojke je dugotrajna i ovisi o inicijalnom stadiju bolesti te prognostičkim čimbenicima, kao i o drugim pratećim bolestima i stanju organizma.

Prosječno petogodišnje preživljenje svih bolesnica (svih stadija bolesti) u razvijenim zemljama je oko 75%

Najvažniji prognostički čimbenici raka dojke su:

• veličina tumora (veći tumor- lošija prognoza),
• stupanj zloćudnosti tumora, diferencijacije tumora (viši stupanj i slabija diferencijaja – lošija prognoza),
• zahvaćenost aksilarnih limfnih čvorova (što je veći broj zahvaćenih limfnih čvorova – lošija prognoza),
• status hormonskih receptora (negativnost – lošija prognoza),
• HER-2 status (pozitivan – lošija prognoza),
• Dob – mlađe bolesnice (rak dojke kod mladih djevojaka – lošija prognoza).

Rak dojke – iskustva ovise o tome u kojoj fazi bolesti se rak dijagnosticirao (kao i za svaki drugi maligni tumor čovjeka). Ako je tumor malen, prisutan samo na jednom mjestu i nije se proširio u limfne čvorove, velike su šanse da će biti potreban samo operativni zahvat za potpuno trenutačno izlječenje. Međutim, čak i takve bolesnice imaju šansu za povratak bolesti jer je potrebna samo jedna jedina maligna stanica koja je krvlju otišla izvan odstranjenog dijela dojke kako bi se daljnje umnožavala i stvorila novi tumor u istoj ili drugoj dojci.

Zato se danas o malignom tumoru govori kao o kroničnoj bolesti koja je nepredvidljiva i koja se uvijek može vratiti. Iz istog razloga, nužne su dugogodišnje, redovne kontrole kako bi se pratilo stanje pacijenata.

Rak dojke – potpora

Dijagnoza raka dojke nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Upravo kada se pokušavate nositi sa šokom i strahom o svojoj budućnosti, od Vas se traži da donosite važne odluke o svom liječenju.

Psihološka borba protiv maligne bolesti pomoć će Vašem tijelu i Vašim liječnicima da zajedno pobijedite malignu bolest.  

Svatko nađe svoj način suočavanja s dijagnozom raka. Možda će Vam pomoći sljedeći savjeti:

• Saznajte sve što trebate znati o svom raku. Zatražite od svog liječnika detalje – tip raka, stupanj bolesti, status hormonalnih receptora. Pronađite vjerodostojne izvore informacija o mogućnostima liječenja i nemojte vjerovati publicističkim trikovima kako ne bi odmogli sami sebi. Ako raspolažete kvalitetnim informacijama bit će Vam lakše donijeti sigurnu odluku o liječenju. Međutim, neke osobe ne žele znati detalje o svojoj bolesti. Ako je to Vaš slučaj, obavijestite svog liječnika.
• Razgovarajte s drugim pacijentima s istom dijagnozom ili posjetite stranice organizacija pacijenata s rakom dojke. Niste jedini i niste sami.
• Držite svoje prijatelje i obitelj blizu. Vjerojatno i sami znate nekog tko je dobar slušač, obratite se toj osobi.  
• Kada budete priznali svojim bližnjima dijagnozu maligne bolesti, vjerojatno ćete dobiti mnoge ponude za pomoć. Razmislite o stvarima u kojima bi Vam pomoć dobro došla i nemojte se sramiti pitati. Zajedništvo je to što nas čini jačim.
• Održavajte intimnost sa svojim partnerom. Razgovarajte sa svojim partnerom o vlastitim nesigurnostima i osjećajima.
• Čuvajte svoje tijelo. Spavajte dovoljno svaki dan. Odaberite dijetu punu voća i povrća. Ostavite vremena za laganu tjelovježbu poput šetnje u prirodi ili slično.
• Izbjegavajte štetne navike. Izbacite cigarete i alkohol iz svog života. Izbjegavajte prehranu bogatu mastima.

• karcinom
• kemoterapija
• kvržica na dojci
• mamografija
• mastektomija
• pregled dojke
• rak
• rak dojke
• ultrazvuk