Imunoterapija ili biološka terapija je liječenje bolesti aktiviranjem ili suzbijanjem imunološkog sustava. Imunoterapija dizajnirana za izazivanje ili pojačavanje imunološkog odgovora klasificira se kao aktivacijska imunoterapija, dok se imunoterapija koja smanjuje ili suzbija imunološki odgovor klasificira kao supresijska imunoterapija. U nastavku doznajte sve o ovoj vrsti liječenja i kako se prima imunoterapija.

Imunoterapija koja se koristi u liječenju raka je aktivacijska imunoterapija i koristi stanice imunološkog sustava kao što su limfociti, makrofagi, dendritične stanice, prirodne stanice ubojice i citotoksične T limfocite da djeluju zajedno kako bi obranile tijelo od raka ciljajući abnormalne antigene izražene na površini tumorskih stanica.

Tko je kandidat za imunoterapiju?

Samo mali dio ljudi koji primaju imunoterapiju odgovorit će na liječenje. Prije primanja nekih vrsta imunoterapije treba napraviti testove koristeći neke od stanica raka ili uzorak krvi. To se radi kako bi se saznalo ima li liječenje dobru vjerojatnost da djeluje. Ovi testovi traže promjene u određenim proteinima ili genima u stanicama tumora.

Kada se daje imunoterapija?

Imunoterapija koristi nekima, ali ne i svim pacijentima s rakom. Čini se da bolje djeluje na tumore s određenom vrstom proteina ili kod ogromnog broja mutacija gena zbog defekata popravka DNA. Postoje mnoge iznimke i još se ne razumije u potpunosti kako najbolje odabrati pacijente koji će imati koristi.

Pročitajte članak “Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj“.

Vrste imunoterapije

Za liječenje raka koristi se nekoliko vrsta imunoterapije. To uključuje:

• inhibitori imunoloških kontrolnih točaka – lijekovi koji blokiraju imunološke kontrolne točke; ove kontrolne točke su normalan dio imunološkog sustava i sprječavaju da imunološki odgovor bude prejak; blokirajući ih, ovi lijekovi omogućuju imunološkim stanicama da snažnije reagiraju na rak
• terapija prijenosa T-stanica – pojačava prirodnu sposobnost T stanica da se bore protiv raka; u ovom liječenju imunološke stanice se uzimaju iz tumora; one koji su najaktivnije protiv raka odabrane su ili promijenjene u laboratoriju kako bi bolje napale stanice raka, uzgojene u velikim serijama i vraćene u tijelo
• monoklonalna protutijela – proteini imunološkog sustava stvoreni u laboratoriju koji su dizajnirani da se vežu za određene mete na stanicama raka; neka monoklonalna protutijela označavaju stanice raka tako da će ih imunološki sustav bolje detektirati i uništiti; takva monoklonalna antitijela su vrsta imunoterapije
• cjepiva za liječenje – djeluju protiv raka pojačavajući odgovor imunološkog sustava na stanice raka; razlikuju se od onih koja pomažu u sprječavanju bolesti
• modulatori imunološkog sustava – pojačavaju imunološki odgovor tijela protiv raka; neka od tih sredstva utječu na određene dijelove imunološkog sustava, dok drugi utječu na imunološki sustav na način da pojačavaju odgovor organizma.

Kako se prima imunoterapija?

Različiti oblici imunoterapije mogu se dati na različite načine. To uključuje:

• intravenski (IV) – imunoterapija ide direktno u venu
• oralno – imunoterapija dolazi u tabletama ili kapsulama
• topikalna – imunoterapija dolazi u kremi koja se trlja na kožu; ova vrsta imunoterapije može se koristiti za vrlo rani rak kože
• intravezikalno – imunoterapija ide izravno u mokraćni mjehur.

Imunoterapija – trajanje

Koliko često i koliko dugo se prima imunoterapija ovisi o:

• vrsti raka i koliko je uznapredovao
• vrsti imunoterapije 
• kako tijelo reagira na liječenje.

Tretmani imunoterapije mogu biti svaki dan, tjedan ili mjesec. Neke vrste imunoterapije se daju u ciklusima. Ciklus je razdoblje liječenja nakon kojeg slijedi razdoblje odmora. Vrijeme odmora daje tijelu priliku da se oporavi, reagira na imunoterapiju i izgradi nove zdrave stanice.

Stanice raka se prilagođavaju, gradeći otpornost na ciljane terapije. Kada tumor reagira na imunoterapiju, remisija obično traje dugo (godinu dana ili više), za razliku od odgovora na kemoterapiju (tjedni ili mjeseci).

Pročitajte članak “Razlika između raka, karcinoma i tumora: Većina ljudi misli da je riječ o sinonimima, ali nije! Evo objašnjenja liječnika“.

Imunoterapija – nuspojave

Imunoterapija se općenito dobro podnosi, ali mogu se pojaviti nuspojave, od kojih su neke ozbiljnije. Pojava nuspojava ovisi o vrsti imunoterapije, a javljaju se kod manjeg broja pacijenata. Većina nuspojava pojavljuje se oko 2 – 3 mjeseca nakon početka terapije. Pomno praćenje redovnim kontrolama, rano prepoznavanje i brza terapija mogu pomoći u kontroli nuspojava.

Budući da imunoterapijski lijekovi oslobađaju imunološke stanice, upala se može pojaviti u organima kao što su: 

• debelo crijevo (uzrokujući proljev) 
• pluća (uzrokujući kašalj ili otežano disanje) 
• koža (uzrokujući osip) 
• jetra (uzrokujući povišenje jetrenih enzima u krvi) 
• štitnjača (promjena hormona štitnjače).

Neke općenite nuspojave koje se mogu pojaviti su:

• umor 
• osjećaj bolesti 
• gubitak apetita
• bol i oticanje zglobova 
• anemija 
• glavobolja.

Teške nuspojave liječe se zaustavljanjem imunoterapije i uvođenjem kortikosteroida, a kada tegobe nestanu, onda se procjenjuje situacija za eventualnim nastavkom terapije i u kojem obliku.

Antibiotici mogu smanjiti sposobnost imunoterapije da djeluje na stanice raka ubijanjem bezopasnih bakterija koje žive u crijevima. Ljudi koji uzimaju inhibitore imunoloških kontrolnih točaka i liječe se antibioticima imaju manju vjerojatnost da će imati koristi od imunoterapije od onih koji to ne čine. Stoga se čini važnim izbjegavati nepotrebne antibiotike za manje infekcije, koji se mogu propisati pacijentima zbog povišene temperature, kašlja ili drugih simptoma koji upućuju na infekcije.

Pročitajte članak “Terapija antibioticima: Postali su na neki način omraženi, nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Evo što kaže struka“.

Bitno je naglasiti da je imunoterapija još uvijek samo pomoćni oblik liječenja raka uz kemoterapiju, kirurški zahvat ili terapiju zračenjem. Prognoze i preživljenje pacijenata koji reagiraju na imunoterapiju su bolji, stoga svakako ima mogućnosti za daljnji napredak u budućnosti.

Pročitajte i članke:

• Kemoterapija – djelovanje, vrste i nuspojave
• Radioterapija (zračenje) – vrste, postupak i nuspojave.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• antibiotici i imunoterapija
• biološka terapija
• kako se prima imunoterapija
• nuspojave imunoterapije
• remisija
• tko je kandidat za imunoterapiju
• trajanje imunoterapije
• vrste imunoterapije