Dopamin je neurotransmiter koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, pokreta, sna i kognitivnih funkcija. Kada dođe do njegovog nedostatka, odnosno kada imate manjak dopamina u mozgu, to može imati ozbiljan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje osobe.

Manjak dopamina – uzroci

Ovo su mogući uzroci i stanja povezana s nedostatkom dopamina.

1. Parkinsonova bolest

Jedna od najpoznatijih bolesti povezanih s niskom razinom dopamina je Parkinsonova bolest. Kako bolest napreduje, dolazi do oštećenja živčanih stanica koje proizvode dopamin. Posljedice toga su smanjenje dopamina i pogoršanje simptoma bolesti – poput tremora, usporenosti pokreta i smanjene koordinacije.

2. Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

Istraživanja pokazuju da manjak dopamina u mozgu može pogoršati simptome ADHD-a. Iako nije glavni uzrok, niska razina dopamina može dovesti do problema s koncentracijom, impulzivnosti i nemirom.

3. Ovisnost o supstancama

Korištenje droga i drugih psihoaktivnih tvari može narušiti ravnotežu neurotransmitera. U početku droge uzrokuju nagli porast dopamina, ali dugoročno smanjuju prirodnu proizvodnju, što dovodi do ovisnosti i osjećaja praznine.

4. Depresija

Gubitak interesa za aktivnosti koje su nekad donosile zadovoljstvo (anhedonija) jedan je od glavnih simptoma depresije. Manjak dopamina u mozgu može utjecati na sposobnost doživljavanja ugode i time doprinijeti razvoju depresivnih simptoma.

5. Pretilost

Upalni procesi u tijelu i inzulinska rezistencija, koji su često prisutni kod pretilosti, mogu negativno utjecati na sposobnost mozga da proizvodi i koristi dopamin.

6. Dodatni rizični čimbenici

Osim bolesti, na razinu dopamina mogu utjecati i:

• kronični stres
• manjak sna
• genetska predispozicija
• ozljede mozga.

Manjak dopamina – simptomi

Kada je u pitanju manjak dopamina, simptomi se mogu razlikovati, no najčešće uključuju:

• tremor u mirovanju
• otežano kretanje
• smanjena koordinacija
• poremećaji spavanja
• tjeskoba i depresivnost
• problemi s koncentracijom
• impulsivno ponašanje
• nemir u nogama (restless leg sindrom)
• smanjena seksualna želja
• poremećaji mokrenja i pražnjenja crijeva.

Kako se dijagnosticira manjak dopamina?

Ne postoji jedan konkretan test za utvrđivanje niske razine dopamina.

Kod sumnje na Parkinsonovu bolest koristi se posebna pretraga poznata kao DaTscan – slikovna metoda koja prikazuje funkcioniranje dopaminskog sustava u mozgu.

Prirodni načini za povećanje razine dopamina

Ako sumnjate na manjak dopamina u mozgu, dobra vijest je da postoje prirodni načini koji mogu pomoći.

Hrana bogata nutrijentima

U prehranu je korisno uključiti:

• banane
• avokado
• špinat
• rajčice
• jabuke
• grašak
• patlidžan.

Namirnice koje pomažu u proizvodnji dopamina zbog prisutnosti aminokiselina i vitamina su:

• piletina
• govedina
• jaja
• mliječni proizvodi
• mahunarke
• cjelovite žitarice.

Tjelesna aktivnost

Redovito vježbanje dokazano povećava razinu dopamina. Nisu potrebni intenzivni treninzi – i svakodnevna šetnja može pomoći.

Dodaci prehrani i lijekovi

Od suplemenata se najčešće preporučuju:

• vitamin D3
• magnezij
• vitamini B5 i B6
• cink
• bakar
• željezo
• probiotici (Bifidobacteria, Lactobacillus).

Kod ozbiljnijih stanja poput Parkinsonove bolesti koriste se tzv. dopaminski agonisti – lijekovi koji imitiraju djelovanje dopamina u mozgu, poput levodope, ropinirola i pramipeksola.

Pročitajte i ove članke:

• Hrana bogata dopaminom koja će vas prirodno opustiti
• Ove tri aktivnosti potiču zdravo otpuštanje dopamina
• Kako su povezani kofein i Parkinsonova bolest?

• Manjak dopamina – simptomi
• manjak dopamina u mozgu

Učitaj više izvora