Probudili ste se i primijetili mokar jastuk? Slinjenje u snu česta je pojava koja se može dogoditi svakome. U većini slučajeva nije razlog za zabrinutost, no ponekad može upućivati na zdravstveni problem koji zahtijeva liječničku procjenu.

Najčešći uzroci uključuju položaj spavanja, disanje na usta, začepljen nos, apneju u snu ili određene neurološke bolesti.

U nastavku saznajte zašto nastaje slinjenje u snu, kako ga možete smanjiti te kada je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Što je slinjenje u snu?

Slinjenje u snu označava nehotično istjecanje sline iz usta tijekom spavanja. Iako se često povezuje s djecom, može se javiti i kod odraslih osoba.

Slina ima važnu ulogu u održavanju zdravlja usne šupljine jer vlaži sluznicu, olakšava gutanje i štiti zube od bakterija. Međutim, kada tijekom spavanja dođe do otežanog gutanja ili disanja na usta, slina može izlaziti iz usta i završiti na jastuku.

Povremeno slinjenje obično nije opasno, ali ako je novo, izrazito obilno ili se javlja zajedno s drugim simptomima, može biti znak zdravstvenog poremećaja.

Zašto nastaje slinjenje u snu?

Postoji više mogućih uzroka zbog kojih dolazi do slinjenja tijekom noći.

1. Položaj spavanja

Spavanje na boku ili trbuhu povećava vjerojatnost da će slina iscuriti iz usta zbog djelovanja gravitacije.

Posebni jastuci također mogu pomoći da tijekom noći zadržite taj položaj.

2. Spavanje otvorenih usta

Jedan od najčešćih razloga nije pojačano stvaranje sline, nego disanje na usta.

Disanje na usta može biti posljedica:

• začepljenog nosa
• alergija
• prehlade
• devijacije nosne pregrade
• opstruktivne apneje u snu.

Ako uz disanje na usta imate jutarnje glavobolje, dnevni umor ili promjene raspoloženja, obratite se liječniku.

3. Začepljenje nosa ili grla

Kod djece povećani krajnici ili treći krajnik često otežavaju disanje na nos, dok su kod odraslih češći:

• devijacija nosne pregrade
• nosni polipi
• povećane nosne školjke.

Liječenje ovisi o uzroku, a može uključivati lijekove ili kirurški zahvat.

4. Začepljen nos zbog alergija ili infekcije

Sezonske alergije, sinusitis ili obična prehlada mogu otežati disanje kroz nos pa osoba tijekom spavanja nesvjesno diše na usta.

Liječenjem osnovnog uzroka često se smanjuje i slinjenje.

5. Problemi sa zubima također mogu biti uzrok

Nepravilan položaj zubi, loše prilagođene zubne proteze ili otvoreni zagriz mogu otežati potpuno zatvaranje usana.

Slinjenje mogu potaknuti i:

• ortodontski aparatići
• udlage za zube
• oralni uređaji protiv hrkanja
• piercing jezika ili usana.

Stomatolog može procijeniti uzrok i predložiti odgovarajuće rješenje.

6. Apneja u snu i slinjenje

Apneja u snu poremećaj je tijekom kojeg dolazi do ponavljanih prekida disanja.

Na ovaj poremećaj mogu upućivati:

• glasno hrkanje
• prekidi disanja koje primjećuje partner
• pretjerana dnevna pospanost
• jutarnje glavobolje
• slinjenje u snu.

Najčešći oblik je opstruktivna apneja u snu, koja nastaje zbog privremenog zatvaranja dišnih putova.

Liječenje može uključivati:

• CPAP uređaj
• oralne udlage
• smanjenje tjelesne mase
• prestanak pušenja
• izbjegavanje alkohola i sedativa prije spavanja
• redovitu tjelesnu aktivnost.

7. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Kod osoba koje imaju GERB želučana kiselina vraća se u jednjak, što može potaknuti pojačano lučenje sline kao prirodni obrambeni mehanizam organizma.

Tegobe možete ublažiti ako:

• izbjegavate obilne obroke prije spavanja
• ograničite alkohol, kofein i jako začinjenu hranu
• nakon jela ne lijegnete barem dva sata
• spavate s blago povišenim uzglavljem.

Po potrebi liječnik može preporučiti lijekove koji smanjuju lučenje želučane kiseline.

8. Neurološke bolesti

Određene neurološke bolesti mogu otežati koordinaciju gutanja i povećati rizik od slinjenja.

To uključuje:

• Parkinsonovu bolest
• amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS)
• moždani udar
• cerebralnu paralizu.

Kod ovih stanja važno je spriječiti ulazak sline u dišne putove jer može povećati rizik od aspiracije i upale pluća.

9. Nuspojave lijekova

Neki lijekovi mogu uzrokovati pojačano lučenje sline ili otežati gutanje.

To se osobito odnosi na pojedine lijekove za:

• shizofreniju
• Alzheimerovu bolest
• mijasteniju gravis
• druge neurološke poremećaje.

Ako ste primijetili da je problem započeo nakon uvođenja novog lijeka, razgovarajte s liječnikom. Nemojte samostalno prekidati terapiju.

10. Druga zdravstvena stanja

Rjeđi uzroci uključuju:

• Bellovu paralizu
• Wilsonovu bolest
• epiglotitis.

Epiglotitis je hitno stanje koje može uzrokovati naglo otežano disanje i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Slinjenje u snu u trudnoći

Slinjenje u snu u trudnoći može biti češće zbog hormonalnih promjena, mučnine, refluksa ili začepljenog nosa, koji su česti tijekom trudnoće. Kod nekih trudnica povećava se i stvaranje sline (ptijalizam), što dodatno može pridonijeti noćnom slinjenju.

Ako je riječ o blagoj i povremenoj pojavi, obično nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako se javlja zajedno s otežanim gutanjem, izraženim hrkanjem ili prekidima disanja tijekom spavanja, potrebno je razgovarati s liječnikom kako bi se isključili ozbiljniji uzroci.

Kada posjetiti liječnika?

Povremeno slinjenje u snu najčešće je bezopasno. Ipak, pregled se preporučuje ako:

• se slinjenje pojavilo iznenada
• postaje sve izraženije
• ometa kvalitetu sna
• uzrokuje nadraženost kože oko usta
• javlja se uz otežano gutanje
• prati ga glasno hrkanje ili prekidi disanja
• prisutni su slabost mišića lica ili drugi neurološki simptomi.

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako se uz slinjenje iznenada pojave otežano disanje, jaka grlobolja, promuklost, otežano gutanje ili karakteristično piskanje pri udisaju jer to može upućivati na epiglotitis, potencijalno životno ugrožavajuće stanje.

Pročitajte i ove članke:

• Apneja u snu: Budite se iscrpljeni? Moguće je da tijekom noći mozak ostaje bez kisika! Evo o kakvom je poremećaju riječ i što učiniti
• Kako spavati sa začepljenim nosom? Isprobajte ove metode
• Što položaj u kojem spavate otkriva o vama?

• Slinjenje u snu
• Slinjenje u snu u trudnoći

Učitaj više izvora