Bolesti mozga: Ovo su najčešće dijagnoze koje pogađaju sve više ljudi
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Mozak je središnji upravljački organ ljudskog tijela i ključni dio središnjeg živčanog sustava, zajedno s leđnom moždinom.
Upravo on kontrolira disanje, rad srca, krvni tlak, ali i složene funkcije poput razmišljanja, pamćenja, emocija, govora i svijesti. Kada dođe do poremećaja njegove strukture ili funkcije, govorimo o pojmu bolesti mozga.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih informacija, simptoma i vrsta koje obuhvaćaju različite bolesti mozga i živčanog sustava.
Bolesti mozga – simptomi
Simptomi mogu biti vrlo raznoliki i ovise o uzroku te dijelu mozga koji je zahvaćen. Najčešći znakovi uključuju:
- dugotrajne ili jake glavobolje
- napadaje (epileptičke konvulzije)
- probleme s pamćenjem i koncentracijom
- promjene ponašanja, raspoloženja ili osobnosti
- slabost ili paralizu dijelova tijela
- poteškoće s govorom i razumijevanjem
- smetnje vida
- vrtoglavicu i gubitak ravnoteže
- promjene svijesti (pospanost, nesvjestica, koma)
- mučninu i povraćanje.
Važno je naglasiti da se simptomi mogu razvijati postupno ili naglo, a neke bolesti mozga mogu biti progresivne i ozbiljne ako se ne liječe na vrijeme.
Što su bolesti mozga?
Bolesti mozga obuhvaćaju sva stanja koja utječu na strukturu, funkciju ili kemiju mozga. Mogu biti:
- urođene (prisutne od rođenja)
- stečene tijekom života
- privremene ili trajne
- progresivne ili stabilne.
Uzroci uključuju genetiku, infekcije, ozljede, tumore, poremećaje cirkulacije (primjerice, moždani udar), autoimune reakcije i neurodegenerativne procese.
Najčešće vrste bolesti mozga
Postoji velik broj kategorija koje obuhvaćaju različite neurološke bolesti mozga. Najvažnije skupine nalaze se u nastavku.
1. Neurodegenerativne bolesti
To su progresivne bolesti mozga kod kojih dolazi do propadanja živčanih stanica.
Primjeri su:
- Alzheimerova bolest (gubitak pamćenja i kognitivnih funkcija)
- Parkinsonova bolest (drhtanje, ukočenost, usporenost)
- Huntingtonova bolest.

2. Demijelinizirajuće bolesti mozga
U ovu skupinu spadaju demijelinizirajuće bolesti mozga, kod kojih dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice živaca.
Najpoznatiji primjer je multipla skleroza (MS). Simptomi uključuju slabost, utrnulost, probleme s vidom i ravnotežom.
3. Vaskularne bolesti mozga
Povezane su s poremećajem krvnih žila u mozgu.
Primjeri su:
- moždani udar (ishemijski i hemoragijski)
- aneurizma
- bolesti malih krvnih žila.
Ove bolesti mozga često nastaju naglo i mogu biti životno ugrožavajuće.
4. Tumori mozga
Tumori mogu biti benigni ili maligni.
Najčešći simptomi su:
- glavobolja
- napadaji
- promjene u ponašanju
- smetnje vida ili govora.
5. Infektivne bolesti mozga
Uzrokovane su bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima.
Primjeri su:
- meningitis
- encefalitis
- apsces mozga.
6. Autoimune bolesti mozga
Kod ovih stanja imunološki sustav napada vlastito moždano tkivo. Autoimune bolesti mozga mogu uzrokovati upalu i ozbiljna neurološka oštećenja.
Jedna od najčešćih autoimunih bolesti mozga je autoimuni encefalitis.
7. Metaboličke bolesti mozga
Metaboličke bolesti mozga nastaju zbog poremećaja u kemijskim procesima organizma.
Primjeri su:

8. Rijetke bolesti mozga
Postoje i rijetke bolesti mozga koje su često genetskog podrijetla.
Primjeri su:
- Rettov sindrom
- CADASIL (cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom; rijetka nasljedna bolest malih krvnih žila mozga uzrokovana mutacijom NOTCH3 gena na kromosomu 19)
- tuberozna skleroza.
Bolesti mozga kod djece
Bolesti mozga kod djece često su povezane s razvojnim poremećajima ili komplikacijama tijekom trudnoće i poroda.
Najčešća stanja su:
- cerebralna paraliza
- autizam
- ADHD
- epileptičke encefalopatije
- hidrocefalus.
Ostale važne neurološke bolesti mozga
Među ostalim značajnim stanjima ubrajamo:
- epilepsiju (ponavljani napadaji)
- migrenu (kronične glavobolje)
- ataksiju (problemi s koordinacijom)
- demenciju (pad kognitivnih funkcija)
- delirij (akutna zbunjenost).
Sve ove bolesti mozga mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako primijetite simptome poput iznenadne slabosti, problema s govorom, jakih glavobolja ili gubitka svijesti, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Rano otkrivanje može značajno poboljšati ishod liječenja.
Cijeli popis bolesti mozga možete vidjeti na poveznici.
Pročitajte i ove članke:
- Cerebrovaskularne bolesti: Koji su simptomi i faktori rizika?
- Vrste tumora na mozgu: Koji su bezopasni, a koji najčešće završavaju kobno?
- Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Jela od ostataka uskrsne šunke: Kako ih iskoristiti?
- Zrinka Babić
- 3 min čitanja
- autoimune bolesti mozga
- bolesti mozga
- bolesti mozga – simptomi
- bolesti mozga i živčanog sustava
- bolesti mozga kod djece
- demijelinizirajuće bolesti mozga
- metaboličke bolesti mozga
- neurološke bolesti mozga
- rijetke bolesti mozga
- Brain Diseases. American Brain Foundation.
- Brain Diseases List | Brain Disease Name – A to Z | Brain Related Diseases. Pace Hospitals.