Aneurizma mozga, također poznata kao cerebralna aneurizma ili intrakranijalna aneurizma, je izbočina na stijenci krvne žile u mozgu. Aneurizma često izgleda poput bobice koja visi na peteljci.

Stručnjaci misle da aneurizme mozga nastaju i rastu jer krv koja teče kroz krvnu žilu vrši pritisak na slabo područje stijenke žile. To može povećati veličinu aneurizme mozga.

Najčešće se ruptura aneurizme mozga događa u prostoru između mozga i tankog tkiva koje prekriva mozak. Ovo stanje naziva se subarahnoidno krvarenje (SAH).

Aneurizme mozga su česte. Moždane aneurizme mogu se pojaviti bilo gdje u mozgu, ali većina njih nastaje u glavnim arterijama duž baze lubanje. Otprilike 10 – 30 % ljudi koji imaju aneurizmu mozga imaju višestruke aneurizme.

U mnogim slučajevima aneurizme mozga se slučajno pronađu tijekom testova za druga stanja.

Puknuće aneurizme brzo postaje opasno po život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Što više vremena prolazi s rupturiranom aneurizmom, povećava se vjerojatnost smrti ili invaliditeta. Ako aneurizma mozga nije pukla, liječenje može biti prikladno u nekim slučajevima.

Simptomi aneurizme u glavi javljaju se ako aneurizma vrši pritisak na obližnje živce ili moždano tkivo. Liječenje nerupturirane aneurizme mozga može spriječiti rupturu u budućnosti.

Vrste aneurizmi u mozgu su:

• sakularna aneurizma – također poznata kao bobičasta aneurizma; ova vrsta aneurizme izgleda poput bobice koja visi s vinove loze; to je okrugla, krvlju ispunjena vrećica koja strši iz glavne arterije ili jedne od njezinih grana; obično se formira na arterijama u dnu mozga; bobičasta aneurizma je najčešći tip aneurizme
• fuziformna aneurizma – ova vrsta aneurizme uzrokuje izbočenje na svim stranama arterije
• mikotična aneurizma – ova vrsta aneurizme je uzrokovana infekcijom; kada infekcija zahvati arterije u mozgu, može oslabiti stijenku arterije; to može uzrokovati nastanak aneurizme.

Uzroci nastanka i rupture moždane aneurizme

Aneurizme mozga nastaju zbog stanjivanja stijenki arterija. Aneurizme se često stvaraju na granama arterija jer su ta područja stijenki krvnih žila slabija. Iako se aneurizme mogu pojaviti bilo gdje u mozgu, najčešće su u arterijama na bazi mozga.

Nekoliko čimbenika može pridonijeti slabosti stijenke arterije koji mogu povećati rizik od moždane aneurizme ili rupture aneurizme. Neki od ovih čimbenika rizika razvijaju se tijekom vremena, a neka stanja prisutna pri rođenju mogu povećati rizik od razvoja aneurizme mozga.

Faktori rizika uključuju:

• starija dob – aneurizme mozga mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali češće su kod odraslih između 30 – 60 godina
• ženski spol – aneurizme su češće kod žena nego kod muškaraca
• pušenje cigareta – čimbenik rizika za nastanak aneurizme mozga i rupturu aneurizme mozga
• visok krvni tlak – može oslabiti arterije; vjerojatnije je da će aneurizme nastati i puknuti u oslabljenim arterijama
• konzumacija droga, osobito kokaina – povisuje krvni tlak; ako se nedopuštene droge koriste intravenozno, to može dovesti do infekcije; infekcija može uzrokovati gljivičnu aneurizmu
• teška uporaba alkohola
• nasljedni poremećaji vezivnog tkiva – kao što je Ehlers-Danlosov sindrom; ovi poremećaji slabe krvne žile
• policistična bolest bubrega – ovaj nasljedni poremećaj rezultira tekućinom ispunjenim cistama u bubrezima koje mogu dovesti do povećanja krvnog tlaka
• uska aorta, poznata kao koarktacija aorte
• arteriovenska malformacija mozga, poznata kao AVM – u ovom su stanju arterije i vene u mozgu zapetljane; to utječe na protok krvi
• obiteljska povijest aneurizme mozga – rizik je veći ako postoje članovi obitelji koji su imali aneurizmu mozga; ovo je osobito istinito ako su dva ili više rođaka u prvom koljenu – kao što su roditelj, brat, sestra ili dijete – imali aneurizmu mozga.

Postoje neki čimbenici koji povećavaju vjerojatnost pucanja aneurizme. Oni uključuju:

• velika aneurizma
• specifične lokacije aneurizme
• pušenje cigareta
• neliječeni visoki krvni tlak.

Simptomi aneurizme u glavi

Iznenadna, jaka glavobolja ključni je simptom rupture aneurizme. Ovu glavobolju ljudi često opisuju kao najgoru glavobolju koju su ikad doživjeli. Osim jake glavobolje, simptomi aneurizme u glavi, odnosno simptomi rupture aneurizme mogu uključivati:

• mučnina i povraćanje
• ukočen vrat
• zamućen ili dvostruki vid
• osjetljivost na svjetlost
• napadaj
• spušteni kapak
• gubitak svijesti
• zbunjenost.

U nekim slučajevima iz aneurizme može curiti mala količina krvi. Kada se to dogodi, često slijedi teža ruptura. Curenje se može dogoditi danima ili tjednima prije puknuća. Kada je u pitanju aneurizma u glavi, simptomi curenja aneurizme mozga mogu uključivati iznenadnu, izuzetno jaku glavobolju koja može trajati nekoliko dana i do dva tjedna.

Nerupturirana aneurizma mozga možda neće imati nikakve simptome, osobito ako je mala. Međutim, veća nerupturirana aneurizma može pritisnuti moždana tkiva i živce. Simptomi nerupturirane aneurizme mozga mogu uključivati:

• bol iznad i iza jednog oka
• proširena zjenica
• promjena u vidu ili dupli vid
• utrnulost jedne strane lica.

Ako ste s nekim tko se žali na iznenadnu, jaku glavobolju ili tko gubi svijest ili ima napadaj, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Moždana aneurizma – dijagnostika

Iznenadna, jaka glavobolja ili drugi simptomi koji bi mogli biti povezani s rupturom aneurizme zahtijevaju testiranje. Testovi mogu utvrditi je li osoba imala krvarenje u prostoru između mozga i okolnih tkiva. Ova vrsta krvarenja poznata je kao subarahnoidno krvarenje.

Testovi probira i postupci koji se koriste za dijagnosticiranje i otkrivanje aneurizmi mozga uključuju:

• CT – ovaj specijalizirani rendgenski snimak obično je prvi test koji se koristi za otkrivanje krvarenja u mozgu ili druge vrste moždanog udara; test proizvodi slike koje su 2D rezovi mozga
• CT angiogram – može stvoriti detaljnije slike arterija koje osiguravaju protok krvi u mozgu; test uključuje ubrizgavanje boje koja olakšava promatranje protoka krvi; također, može otkriti prisutnost aneurizme
• lumbalna punkcija – prilikom subarahnoidalnog krvarenja najvjerojatnije će biti crvenih krvnih stanica u tekućini koja okružuje mozak i kralježnicu; ova tekućina se naziva cerebrospinalna tekućina; postupak izvlačenja cerebrospinalne tekućine iz leđa iglom naziva se lumbalna punkcija
• MRI – ovaj slikovni test koristi magnetsko polje i radiovalove za stvaranje detaljnih slika mozga, bilo 2D ili 3D slika; slike mogu pokazati postoji li krvarenje u mozgu; vrsta MRI koja snima detaljne slike arterija naziva se MR angiografija; ova vrsta MRI može otkriti veličinu, oblik i mjesto nerupturirane aneurizme
• cerebralni angiogram – tijekom ovog postupka koristi se tanka, fleksibilna cijev koja se naziva kateter; kateter se uvodi u veliku arteriju, obično u prepone ili zapešće; kateter prolazi pokraj srca do arterija u mozgu; posebna boja ubrizgana u kateter putuje do arterija kroz mozak; niz rendgenskih snimaka tada može otkriti detalje o stanju arterija i otkriti aneurizmu.

Moždana aneurizma – liječenje

Popravak puknute aneurizme zahtijeva operaciju ili endovaskularno liječenje. Endovaskularni tretman znači da se aneurizma liječi ulaskom kroz arteriju:

• kirurški clipping (engl. clip = kopča) je postupak za zatvaranje aneurizme; neurokirurg uklanja dio lubanje kako bi pristupio aneurizmi, a zatim locira krvnu žilu koja hrani aneurizmu te stavlja malenu metalnu kopču na vrat aneurizme kako bi zaustavio protok krvi u nju
• endovaskularni coiling (engl. coil = zavojnica) je manje invazivan postupak od kirurškog clippinga i može biti sigurniji; endovaskularno liječenje uključuje pristup aneurizmi provlačenjem male plastične cjevčice koja se zove kateter kroz arteriju; kateter se uvlači u arterije mozga; zatim se mogu postaviti spirale ili stentovi; endovaskularni stent je mala cijev koja se može koristiti s endovaskularnom spiralom za neke vrste moždanih aneurizmi; stent može držati zavojnicu na mjestu; mogu se koristiti i druge endovaskularne metode ovisno o položaju i veličini aneurizme
• preusmjeravanje protoka novija je endovaskularna opcija liječenja aneurizme mozga; postupak uključuje postavljanje stenta u krvnu žilu kako bi se protok krvi skrenuo od aneurizme; stent koji se postavlja naziva se skretač protoka.

Druge metode za liječenje rupture aneurizme mozga usmjerene su na ublažavanje simptoma i upravljanje komplikacijama:

• sredstva za ublažavanje bolova, poput paracetamola, mogu se koristiti za liječenje glavobolje
• blokatori kalcijevih kanala sprječavaju ulazak kalcija u stanice stijenki krvnih žila; ovi lijekovi mogu smanjiti rizik od pojave simptoma suženja krvnih žila, poznatih kao vazospazam; vazospazam može biti komplikacija rupture aneurizme
• lijekovi za širenje krvnih žila mogu spriječiti moždani udar dopuštajući krvi da slobodno teče; krvne žile također se mogu proširiti pomoću lijekova poznatih kao vazodilatatori
• angioplastika je postupak za širenje sužene krvne žile u mozgu uzrokovane vazospazmom; postupak također može pomoći u sprječavanju moždanog udara
• lijekovi protiv napadaja mogu se koristiti za liječenje napadaja povezanih s rupturom aneurizme; lijekovi se obično ne daju ako nije došlo do napadaja
• ventrikularni ili lumbalni drenažni kateteri i operacije šanta mogu smanjiti pritisak na mozak zbog viška cerebrospinalne tekućine
• rehabilitacijska terapija – oštećenje mozga nakon subarahnoidalnog krvarenja može zahtijevati potrebu za fizičkom, govornom i radnom terapijom za ponovno učenje vještina.

Pročitajte i ove članke:

• Liječenje aneurizme mozga koja nije pukla: Kako izgleda?
• Pretjerivanje u alkoholu može izazvati aneurizmu mozga
• Umjetna inteligencija dvostruko točnija u prepoznavanju moždanog udara od liječnika.

• aneurizma u glavi - simptomi
• simptomi aneurizme u glavi

Učitaj više izvora