Nedavna studija, u kojoj je surađivala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), istražila je globalni utjecaj neuroloških stanja na stanovništvo diljem svijeta.

Ispitivanjem podataka Studije o globalnom teretu bolesti, ozljeda i čimbenika rizika (GBD) 2021., istraživači su otkrili da je približno 3,4 milijarde pojedinaca pogođeno neurološkim stanjima, koja su sada postala vodeći uzrok invaliditeta.

Ovaj porast neuroloških problema korelira s porastom preuranjenih smrti, uglavnom uočenih u zemljama s niskim i srednjim dohotkom gdje je pristup neurološkoj zdravstvenoj skrbi ograničen. Objavljena u The Lancet Neurology, studija naglašava sve veću prevalenciju stanja poput moždanog udara, Alzheimerove bolesti i poremećaja iz spektra autizma.

Izvješće GBD-a obuhvaća podatke o gubitku zdravlja 1990. – 2021. u više od 200 zemalja i teritorija, uključujući 371 bolest.

Neurološka stanja

Istraživači su se usredotočili na gubitak zdravlja koji utječe na živčani sustav, uključujući neurološka stanja i neurorazvojne poremećaje kao što su moždani udar, Alzheimerova bolest, poremećaj iz spektra autizma i dr. Također su uzeli u obzir kognitivne simptome koji su posljedica stanja kao što je COVID-19, aa to su npr. trajni kognitivni simptomi i Guillain-Barréov sindrom.

Studija je izračunala godine proživljene s invaliditetom, smrti i izgubljene godine života, kako bi se izmjerio teret tih stanja. Također je uzela u obzir godine života prilagođene invaliditetu, koje spajaju nefatalna i fatalna opterećenja.

Među identificiranim neurološkim stanjima, moždani udar, neonatalna encefalopatija, migrena, Alzheimerova bolest, dijabetička neuropatija i drugi istaknuti su kao značajni čimbenici gubitka zdravlja.

Studija je otkrila 18 %-tni porast invaliditeta, bolesti i prerane smrti pripisanih neurološkim stanjima od 1990. godine, pri čemu dijabetička neuropatija pokazuje najbrži rast. COVID-19 je također bio uključen u pogoršanje neuroloških invaliditeta, posebno kroz dugotrajno kognitivno oštećenje i Guillain-Barréov sindrom.

Unatoč ovim alarmantnim trendovima, došlo je do poboljšanja u sprječavanju stanja poput tetanusa, bjesnoće i moždanog udara, što se pripisuje poboljšanoj prevenciji i njezi.

Studija zagovara rješavanje faktora rizika koji se mogu mijenjati, poput izloženosti olovu i razine glukoze u plazmi, kako bi se smanjio rizik od razvoja neuroloških stanja. WHO aktivno daje prioritet neurološkim poremećajima kako bi poboljšala pristup i upravljanje zdravstvenom skrbi.

Preventivne mjere

Stručnjaci naglašavaju važnost preventivnih mjera i poboljšane zdravstvene infrastrukture, posebno u zemljama s nižim i srednjim prihodima. Starenje stanovništva značajno pridonosi porastu neuroloških stanja, što potiče poziv na promjene načina života kako bi se smanjili rizici.

Prijedlozi uključuju redovitu tjelovježbu, društveni angažman, kognitivnu stimulaciju i uravnoteženu prehranu. Naglašavanje prevencije u odnosu na složene tretmane, kao što je fokusiranje na kontrolu visokog krvnog tlaka i kolesterola, smatra se ključnim u borbi protiv ovih stanja.

Pročitajte i ove članke:

• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?
• Kognitivni pad: Važno je razlikovati prirodno starenje od bolesti! Psihologinja otkriva značenje ovog pojma i kako ga usporiti
• Zapanjujući rezultati nove studije: COVID-19 povećava rizik od oštećenja mozga i mentalnih poremećaja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• neurološka stanja
• neurološki poremećaji
• Svjetska zdravstvena organizacija