Cerebrovaskularne bolesti su skupina poremećaja koji utječu na krvne žile koje opskrbljuju mozak, što dovodi do narušenog protoka krvi i rezultira neurološkim oštećenjem.

Cerebrovaskularna bolest uključuje bilo koji patološki proces koji mijenja strukturu ili funkciju moždanih arterija, vena ili mikrovaskulature, čime utječe na dostavu kisika i nutrijenata u moždano tkivo ili uzrokuje krvarenje unutar ili oko mozga.

Cerebrovaskularne bolesti – definicija

Pojam “cerebrovaskularni” kombinira “cerebro“, što znači mozak, i “vaskularni”, što se odnosi na krvne žile, stavljajući fokus na probleme povezane s krvnim žilama unutar mozga.

Primarna posljedica ovih bolesti je ozljeda mozga, koja se može manifestirati kao neurološki deficit, invaliditet ili smrt, ovisno o težini i mjestu ozljede.

Cerebrovaskularne bolesti – vrste

Cerebrovaskularne bolesti mogu se grubo klasificirati u ishemijske i hemoragijske tipove, ovisno o tome uključuju li blokadu ili krvarenje unutar mozga.

Ishemijske cerebrovaskularne bolesti su češće, čine otprilike 80 – 85 % moždanih udara. Nastaju kada krvni ugrušak ili drugi embolus začepi moždanu arteriju, što dovodi do područja moždanog tkiva bez kisika i nutrijenata što rezultira infarktom ili ishemijskim moždanim udarom.

Vrste ishemijskih cerebrovaskularnih događaja uključuju:

• trombotski moždani udar – uzrokovan krvnim ugruškom koji se stvara lokalno unutar moždane arterije, često na mjestima aterosklerotskog plaka
• embolijski moždani udar – nastaje zbog ugruška ili ostataka koji potječu od negdje drugdje (obično srce kod fibrilacije atrija) i putuju do začepljenja moždanih arterija
• prolazni ishemijski napad (TIA) – privremena blokada koja se povlači unutar nekoliko minuta do sati bez uzrokovanja trajnih oštećenja, ali ukazuje na visok rizik za buduće moždane udare.

Hemoragijske cerebrovaskularne bolesti uključuju krvarenje unutar moždanog tkiva ili okolnih prostora, a nastaju kao posljedica rupture krvne žile. Hemoragijski moždani udari su rjeđi, ali su obično teži i imaju veće stope smrtnosti. Uključuju:

• intracerebralno krvarenje – krvarenje se javlja izravno u moždani parenhim, često zbog rupture malih penetrirajućih arterija uzrokovane hipertenzijom
• subarahnoidalno krvarenje – krvarenje se javlja u prostoru između mozga i arahnoidne membrane, često uzrokovano rupturom aneurizmi.

Cerebrovaskularne bolesti – uzroci i rizični faktori

Primarni uzroci cerebrovaskularnih bolesti su:

• ateroskleroza – nakupljanje masnih plakova u moždanim arterijama uzrokuje sužavanje i začepljenje
• embolija – potisnuti trombi ili ostaci iz srca ili velikih arterija putuju u moždane žile, blokirajući protok krvi
• vaskulitis – upala moždanih žila može oslabiti stijenke žila i dovesti do rupture ili začepljenja
• krvarenje – ruptura žile uzrokovana hipertenzijom, aneurizmom ili arteriovenskom malformacijom mogu uzrokovati krvarenje
• srčane bolesti – stanja poput atrijske fibrilacije povećavaju rizik od kardioembolijskih moždanih udara.

Faktori rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti

Nekoliko faktora rizika povećava vjerojatnost razvoja cerebrovaskularnih bolesti, a dijeli ih se na promjenjive i nepromjenjive, s obzirom na njihovu prirodu:

• nepromjenjivi – dob (rizik se povećava s godinama), spol (muškarci imaju veći rizik), genetska predispozicija i obiteljska anamneza
• promjenjivi – hipertenzija, pušenje, dijabetes melitus, hiperlipidemija, pretilost, sjedilački način života, atrijska fibrilacija, prekomjerna konzumacija alkohola i loša prehrana.

Cerebrovaskularne bolesti – simptomi

Klinička slika varira ovisno o zahvaćenoj regiji mozga i težini stanja:

• iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, posebno na jednoj strani
• iznenadna zbunjenost, poteškoće s govorom ili razumijevanjem govora
• iznenadni poremećaji vida u jednom ili oba oka
• iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije
• jaka glavobolja, često opisana kao “najgora glavobolja u mojem životu” kod hemoragijskih moždanih udara
• gubitak svijesti ili napadaji u nekim slučajevima.

Cerebrovaskularne bolesti – dijagnostika

Brza dijagnoza ključna je za učinkovito liječenje. Klinička evaluacija uključuje neurološki pregled kojim se procjenjuju motoričke, senzorne, i kognitivne funkcije.

Radiološke pretrage su:

• CT – početno snimanje za razlikovanje ishemijskog od hemoragijskog moždanog udara
• MRI – osjetljivija za otkrivanje ranih ishemijskih promjena
• angiografija – za vizualizaciju krvnih žila i identifikaciju okluzija ili aneurizmi
• ultrazvuk karotidne arterije – za procjenu razine stenoze.

Laboratorijski testovi uključuju parametre kao što su glukoza u krvi, profil koagulacije, lipidni panel i kardiološka procjena (EKG, ehokardiogram).

Cerebrovaskularne bolesti – prevencija

Prevencija cerebrovaskularnih bolesti usmjerena je na upravljanje promjenjivim čimbenicima rizika i usvajanje zdravih životnih navika kako bi se smanjila vjerojatnost moždanog udara. Ključne preventivne mjere uključuju:

• kontrola krvnog tlaka – redovito praćenje krvnog tlaka i antihipertenzivni lijekovi ako je potrebno
• održavanje zdrave prehrane – nizak udio zasićenih masti, kolesterola, soli i prerađene hrane
• redovita tjelesna aktivnost – najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno
• prestanak pušenja – izbjegavanje upotrebe duhana kako bi se smanjilo oštećenje krvnih žila
• ograničenje unosa alkohola – konzumiranje alkohola u umjerenim količinama ili potpuno suzdržavanje
• upravljanje dijabetesom – održavanje razine glukoze u krvi pod kontrolom lijekovima i promjenama načina života
• snižavanje razine kolesterola – prehranom, tjelovježbom i lijekovima ako su propisani
• održavanje zdrave težine – postići i održavati indeks tjelesne mase (BMI) unutar normalnog raspona
• praćenje i liječenje fibrilacije atrija – koristiti antikoagulanse kada je indicirano
• smanjenje stresa – vježbati tehnike opuštanja poput meditacije ili joge
• redoviti zdravstveni pregledi – rano otkrivanje i upravljanje čimbenicima rizika
• edukacija o simptomima moždanog udara – prepoznati znakove poput iznenadne slabosti, poteškoća s govorom.

Pročitajte i ove članke:

• Prolazni ishemijski napad (TIA): Koji su simptomi?
• Mali moždani udar može biti jednako štetan kao puni moždani!
• Umjetna inteligencija dvostruko točnija u prepoznavanju moždanog udara od liječnika.

• cerebrovaskularna bolest
• cerebrovaskularne bolesti
• cerebrovaskularne bolesti - definicija
• cerebrovaskularne bolesti - dijagnostika
• cerebrovaskularne bolesti - simptomi
• faktori rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti

Učitaj više izvora