Vlakna u hrani: Koja jesti za zatvor, proljev, IBS, refluks?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Vlakna u hrani su neophodan dio zdrave prehrane, ali mnogi ih ne konzumiraju dovoljno. Prehrambena vlakna u hrani pomažu u regulaciji probave, stabilizaciji šećera u krvi, podršci crijevnoj mikrobioti te smanjenju rizika od kroničnih bolesti. No, važno je znati da nisu sva vlakna ista.
Što su vlakna u hrani?
Vlakna u hrani su neprobavljivi dijelovi biljnih namirnica koje prolaze kroz probavni sustav. Dijelimo ih na:
- topiva vlakna u hrani – ova vlakna upijaju vodu i stvaraju gelastu strukturu; pomažu u formiranju stolice i olakšavaju njezino izbacivanje; npr. zob, banane, dinje i bundeve
- netopiva vlakna u hrani – ne zadržavaju vodu, ali potiču rad crijeva i olakšavaju prolaz hrane kroz probavni sustav; npr. kore voća i povrća, lisnato povrće, mekinje i sjemenke lana.
U kojoj hrani ima najviše vlakana?
Hrana koja sadrži vlakna obuhvaća širok spektar biljnih namirnica:
- voće i povrće – jabuke, naranče, mrkva, brokula
- cjelovite žitarice – zobene pahuljice, smeđa riža, integralna tjestenina
- mahunarke – leća, grah, slanutak
- orašasti plodovi i sjemenke – bademi, chia sjemenke, lan.
Kako vlakna utječu na probavu?
Različite vrste vlakana mogu imati specifične učinke, ovisno o probavnim potrebama:
- za zatvor (opstipaciju) – kombinacija topivih i netopivih vlakana često pomaže u ublažavanju zatvora; netopiva vlakna stimuliraju crijeva, dok topiva vlakna formiraju mekanu i oblikovaniju stolicu
- za proljev – topiva vlakna u hrani mogu usporiti prolazak hrane kroz crijeva tako što apsorbiraju višak tekućine i stabiliziraju stolicu; primjeri su kuhana mrkva, banane i tikvice
- za sindrom iritabilnog crijeva (IBS) – kod IBS-C (zatvor) vlakna poput zobi i mekinja mogu pomoći, dok kod IBS-D (proljev) mekana vlakna poput onih u voćnim kašama ili kuhanom povrću mogu biti učinkovitija
- za GERB i želučane tegobe – ljudi s refluksom ili gastritisom mogu imati koristi od mekanih vlakana, poput kuhanog povrća ili pirea, jer ne opterećuju želudac i smanjuju kiselinu.
Prednosti biljne prehrane bogate vlaknima
Biljna vlakna u hrani imaju višestruke koristi:
- podrška crijevnoj mikrobioti – hrane korisne bakterije u crijevima, čime jačaju imunitet i smanjuju upale
- regulacija šećera u krvi – usporavaju apsorpciju šećera, što pomaže u stabilizaciji razine glukoze
- prevencija kroničnih bolesti – smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i raka debelog crijeva.
Savjeti za unos vlakana
Slijedite ove savjete kako biste povećali unos vlakana:
- kombinirajte različite vrste vlakana kako biste zadovoljili potrebe organizma
- postupno povećavajte unos vlakana kako biste izbjegli nadutost
- pijte dovoljno vode jer vlakna trebaju tekućinu za pravilno funkcioniranje.
Uvrstite vlakna u svoj jelovnik putem raznolike prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima. Biljna vlakna u hrani su ključ zdravlja – neka postanu dio vaše svakodnevice.
Pročitajte i ove članke:
- Naše tijelo je gladno vlakana! Nutricionistica otkriva zašto i kako ih trebamo konzumirati svaki dan
- Spas za probavu: 20 namirnica bogatih vlaknima koje pomažu i u borbi sa zatvorom
- Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
- biljna vlakna u hrani
- hrana koja sadrži vlakna
- prehrambena vlakna u hrani
- topiva vlakna u hrani
- u kojoj hrani ima najvise vlakana
- vlakna u hrani
- Dietary fiber: Essential for a healthy diet. (2024). Mayo Clinic.
- Finkel, S. (2024). The Best Type of Fiber For You. WebMD.
- Norris, T. (2023). What’s the Difference Between Soluble and Insoluble Fiber? Healthline.