Komfor je postao imperativ

Bolesti modernog doba: Kakve veze ima prehrana?

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Zrinka Babić

mag. soc., nutricionistica

Bolesti modernog doba proizlaze iz nezdravih navika i nezdravog životnog stila. Riječ je o kompleksnosti više različitih područja koja zajedno doprinose nastanku, a to su:

pretilost
dijabetes tipa 2
bolesti krvožilnog sustava poput visokog tlaka, ateroskleroze i srčanog udara
mentalne bolesti i poremećaji (anksioznost, depresija, burnout, kronični stres)
probavne bolesti (sindrom iritabilnog crijeva i dr.)
sindrom kroničnog umora.

Naravno, lista se nastavlja, no ove su najčešće. Kada govorimo o uzrocima, pored genetike koja ima utjecaj, ali ne i presudni, veliku ulogu igraju naš način života i navike, kao što su:

sjedilački način života, nedovoljno fizičke kontinuirane aktivnosti
nepravilna prehrana
nedostatak higijene spavanja
užurbanost, preveliki zahtjevi
socijalna izolacija.

Treba napomenuti kako ne leži sve na pojedincu, već dobar dio toga proizlazi iz kulture u kojoj živimo i u kontekstu života u kojem se nalazimo. Veliki su pritisci i zahtjevi sa svih strana, težnja savršenstvu i osjećaj nedovoljnosti.

Ipak, neke su stvari pod našom kontrolom, a jedna od njih je i prehrana. Prehrana je jedan od navedenih kotačića koji utječe na zdravlje – može, ali i ne mora biti presudna. Bez obzira na to, prehrana je važna i kod zdravih osoba u smislu prevencije i kod bolesnih osoba u smislu podrške organizmu.

Bolesti modernog doba i prehrana

Uspoređujući današnji život i život naših predaka, gotovo sve se razlikuje. Naši preci jeli su ono što su sami uzgojili, puno su se kretali, spavali su u skladu s normalnim izmjenama dana i noći, nisu bili pretili.

Danas nam je hrana dostupna na svakom koraku, ne moramo je uzgajati da bismo se nahranili, a ne moramo čak znati ni pripremati obroke. Pekarnice, trgovine, restorani, zalogajnice, kiosci, dostave hrane, automati – hrana je neprestano u našem vidokrugu.

Kako moderan način života pred pojedinca stavlja sve veće zahtjeve po pitanju obrazovanja, karijere i uspjeha na svim životnim poljima, tako se odričemo vremena koje bismo trebali posvetiti prehrani, odnosno zdravlju.

Laka dostupnost hrane i život koji uživamo (automobili, javni prijevoz, mobiteli) stavili su nas u veliku zonu komfora pa se svakodnevna priprema obroka čini prevelikim naporom koji trebamo uložiti.

Umjesto doručka, radije ćemo čekati pet minuta u redu u pekarnici, iako kvalitetan doručak možemo spremiti upravo u samo pet minuta. Nošenje posudica s hranom na posao čini se naporno u odnosu na brzu dostavu hrane.

Nošenje boce vode sa sobom čini se kao gnjavaža nasuprot plastične boce soka ili gaziranog pića koje možemo kupiti taman kad smo stali natočiti gorivo. Komfor i što manji napor jest ono što je postalo imperativ u svakodnevnom životu.

Simptomi kojima tijelo poručuje da nešto nije u redu

Naše tijelo može dugo vremena izdržati na pogrešnom gorivu, no prije ili kasnije kroz razne će nam simptome poručiti da stanemo i da mu damo ono što mu je potrebno. Nažalost, mnogi takve simptome smatraju normalnima, a zapravo su način na koji nam tijelo poručuje da već sada nešto nije u redu. Neki od tih simptoma su:

umor
iscrpljenost
glavobolja
nedostatak fokusa i koncentracije
problemi s kožom, kosom i noktima
loš san
bolovi u tijelu i zglobovima
probavne tegobe (zatvor, nadutost).

Problem današnje prehrane ne leži toliko u dostupnosti hrane, već u neravnoteži između cjelovite, neprocesuirane hrane te pretjerivanja u visoko procesuiranoj hrani. Prva skupina se odlikuje najčešće malom energetskom gustoćom, ali bogatim nutritivnim sastavom, a druga obrnuto.

Baš kao što su nam dostupni slatkiši, brza hrana, grickalice, gotova i polugotova jela, tako su nam dostupni i svježe voće i povrće, žitarice, mahunarke, sjemenke, orašasti plodovi, riba. Danas u trgovinama možemo kupiti egzotično voće i hranu koja se uzgaja na drugom kraju svijeta.

Najveći problem jest kada stavljamo fokus na tzv. nezdrave namirnice i nastojimo ih smanjiti, kao što su slatkiši i brza hrana, a istovremeno ne radimo na ubacivanju namirnica koje naš organizam treba.

Drugim riječima, naš fokus na zdravlje po pitanju prehrane treba biti na unosu što više različitih skupina namirnica prema piramidi pravilne prehrane, kako bismo organizmu dali sve potrebne nutrijente:

kvalitetne i kompletne proteine
vlakna i različite nutrijente iz složenih ugljikohidrata
esencijalne masti poput omega-3 masnih kiselina
vitamine, minerale, antioksidanse
dovoljno vode.

Kada smo dali organizmu ono što mu treba, ostat će nam prostora i za uživanje u hrani kao što je komad kolača ili torte, jedan hamburger ili koja kockica čokolade. Najgora je kombinacija nedovoljnog unosa navedenih nutrijenata i pretjeranog unosa visoko procesuirane hrane koja je dugoročno opasna za zdravlje zbog ovih sastojaka:

trans masti
previše soli
previše šećera
pretjerani unos konzervansa
jednostavni ugljikohidrati, kao što su masna, slatka i lisnata peciva.

Nedostaci zapadnjačke prehrane

Neki od vitamina i minerala te nutrijenata koji najviše nedostaju u tipičnoj zapadnjačkoj prehrani su:

Kombinacijom nepravilne prehrane i nedostatka kretanja utječemo na nastanak pretilosti, ali i inzulinske rezistencije. Kada i dalje ignoriramo takvo stanje, daljnje napredovanje ići će prema dijabetesu tipa 2.

Nedostatak gore navedenih nutrijenata dovodi do slabljenja imunološkog sustava, zbog čega je naš organizam podložan, kako zaraznim, tamo i nezaraznim bolestima. Simptomi koji se razvijaju mogu ometati svakodnevicu.

Primjerice, nedostatak željeza, vitamina B12, pa čak i vitamina D uzrokovat će umor i iscrpljenost, zbog čega ćemo teško obavljati dnevne zadatke i piti još veći broj šalica kave. Nedostatak magnezija dovodi do glavobolje, umora, ali i neugodnih grčeva u mišićima.

Proteini su esencijalni, bez njih ne možemo preživjeti, a sudjeluju u brojnim ulogama u organizmu, između ostalog, dio su imunološkog sustava. Omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno, a današnja prehrana bogata je zasićenim proupalnim mastima koje pak izazivaju upalne procese u tijelu.

Pretjerani unos soli povezuje se s hipertenzijom, zadržavanjem vode u tijelu, problemima s bubrezima i srcem. U organizmu je sve povezano pa, ako nam srce ne radi dobro, to će se polako odraziti i na druge organe i organske sustave.

Našem organizmu moramo dati materijal iz kojeg će ponovno obnavljati tkiva i omogućiti rast novih tkiva. Primjerice, ako ne unosimo dovoljno cinka, nokti će nam biti lomljivi. Tijelo nije dobilo potreban materijal, u ovom primjeru cink, da izgradi kvalitetne nokte.

Jednom kada nastupe bolesti i poremećaji, nije dovoljno uzimati lijek. Previše lijekova predstavlja opterećenje za jetru, ali i za želudac i druge organe. Ako nismo ništa promijenili u prehrani, opterećenje na organe je još veće jer organizam opet nema nutrijente za izgradnju imuniteta i otpornost na one štetne učinke tablete.

Pravilna prehrana itekako je održiva i zaista se može uklopiti u svačiji život.

Važni su znanje, informiranost, odvajanje mitova o hrani od istine te koja vještina brzih obroka koji su hranjivi. Pravilna prehrana ne podrazumijeva cjelodnevni boravak u kuhinji, naprotiv – prednost se daje svježim i što manje procesuiranim namirnicama.

Pročitajte i članke: