Internet je prepun savjeta o “ispravnoj” prehrani, a društvene mreže svakodnevno nameću nova pravila o tome što biste trebali jesti, izbjegavati ili ograničiti.

Iako je briga o zdravlju pozitivna stvar, problem nastaje kada se zastarjele ili netočne informacije predstavljaju kao univerzalna istina. Upravo zato mnoge žene i dalje vjeruju prehrambenim mitovima koji mogu više štetiti nego pomoći.

Nutricionisti upozoravaju na to kako zdrava prehrana ne mora biti ekstremna ni restriktivna. Vašem tijelu potrebni su ugljikohidrati, proteini, masti, vitamini i minerali kako bi pravilno funkcioniralo. U nastavku donosimo najčešće mitove o prehrani koje je vrijeme ostaviti iza sebe.

1. mit: Ugljikohidrati su neprijatelj

Iako su low-carb dijete i izbjegavanje ugljikohidrata posljednjih godina vrlo popularni, ugljikohidrati sami po sebi nisu loši za zdravlje. Dapače, oni su glavni i najvažniji izvor energije za organizam.

Umjesto potpunog izbacivanja ugljikohidrata, stručnjaci savjetuju da pažnju usmjerite na njihovu kvalitetu.

Postoje tri glavne vrste ugljikohidrata:

• jednostavni šećeri – nalaze se u slatkišima, gaziranim pićima, kolačima i bijelom kruhu; brzo podižu razinu šećera u krvi pa ih je preporučljivo ograničiti
• škrob – složeni ugljikohidrat prisutan u povrću, žitaricama i mahunarkama; sporije se probavlja i organizmu daje stabilniji izvor energije
• vlakna – nalaze se u voću, povrću, integralnim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama; pomažu probavi i doprinose održavanju zdrave tjelesne težine.

2. mit: Sva procesirana hrana je loša

Kada se spomene procesirana hrana, mnogi odmah pomisle na grickalice, slatkiše i ultraprerađene proizvode. Međutim, nisu sve procesirane namirnice jednako štetne.

Primjerice, smrznuto povrće, konzervirani grah ili prethodno narezano voće također spadaju u procesiranu hranu, ali mogu biti vrlo praktičan i nutritivno kvalitetan izbor.

Nutricionisti ističu kako neke procesirane namirnice mogu pomoći u unosu važnih nutrijenata, osobito željeza, folne kiseline i vitamina koji su važni ženama reproduktivne dobi.

Ključ je u razlikovanju ultraprerađenih proizvoda od minimalno obrađenih namirnica koje vam mogu olakšati pripremu zdravih obroka.

3. mit: Tijelo povremeno treba detoks ili čišćenje

Detoks napitci, čajevi i razne “čistke” često se promoviraju kao način uklanjanja toksina iz tijela. No, stručnjaci naglašavaju da vaše tijelo već ima vlastiti sustav detoksikacije.

Štoviše, restriktivne dijete i detoks režimi s vrlo malo kalorija mogu dugoročno narušiti hormonalnu ravnotežu i menstrualni ciklus.

Umjesto detoksa, puno je korisnije:

• piti dovoljno vode
• jesti raznovrsnu prehranu bogatu voćem i povrćem
• ograničiti unos alkohola
• redovito spavati i kretati se.

Važno je znati i da postoje ograničeni znanstveni dokazi o učinkovitosti detoks programa, dok neki mogu predstavljati i zdravstveni rizik.

4. mit: Jedenje masti deblja

Mit da su masti glavni krivac za debljanje potječe još iz ere “low-fat” dijeta. Istina je da masti sadrže više kalorija od proteina i ugljikohidrata, ali to ne znači da ih trebate izbjegavati.

Zdrave masti važne su za:

• hormonalnu ravnotežu
• apsorpciju vitamina
• zdravlje srca
• osjećaj sitosti.

Debljanje ne uzrokuje jedna skupina namirnica, već ukupne prehrambene navike i način života.

Stručnjaci preporučuju da ograničite trans masti i zasićene masti, a u prehranu uključite zdrave izvore poput:

• avokada
• maslinovog ulja
• orašastih plodova
• sjemenki
• lososa i skuše.

5. mit: Uvijek treba birati organsku hranu

Organska hrana mnogima je privlačna zbog manjeg korištenja pesticida i održivijeg načina proizvodnje. No, ako vam takvi proizvodi nisu financijski dostupni, nema razloga za osjećaj krivnje.

Nutricionisti ističu kako organska hrana nije nužno nutritivno bogatija od konvencionalno uzgojene hrane. Najvažnije je da jedete dovoljno voća i povrća – bez obzira na to je li organsko ili nije.

Namirnice koje obično sadrže najmanje ostataka pesticida uključuju:

• ananas
• avokado
• luk
• kupus
• cvjetaču
• banane
• mrkvu
• gljive
• kivi.

6. mit: Proteini su najvažniji nutrijent u prehrani

Proteini su posljednjih godina postali vrlo popularni, osobito među osobama koje žele smršavjeti, održati mišićnu masu ili koriste GLP-1 lijekove. No, to ne znači da bi trebali potisnuti sve ostale skupine namirnica.

Voće, povrće i cjelovite žitarice osiguravaju vlakna, vitamine i minerale koje tijelo također treba za pravilno funkcioniranje.

Pretjeran unos proteina, osobito iz crvenog i procesiranog mesa, može dovesti do:

• probavnih tegoba
• opterećenja bubrega
• povećanog rizika za zdravlje srca.

Preporuke stručnjaka govore da bi odrasle osobe trebale unositi oko 1,2 – 1,6 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno.

Pročitajte i ove članke:

• Mitovi o hrani koji vas sabotiraju: Nutricionistica otkriva sve
• Hrana i zdravlje: Neodvojivi pojmovi! Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• Najveće zablude zbog kojih mislimo da je zdrava prehrana naporna i komplicirana.

• mitovi o prehrani u koje žene još uvijek vjeruju

Učitaj više izvora