Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, jedna je od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice. Predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, zatajenja srca i kronične bubrežne bolesti.

Ponekad se hipertenzija i glavobolja javljaju zajedno, a u nastavku otkrivamo i zašto.

Što je krvni tlak?

Krvni tlak predstavlja silu kojom krv pritišće stijenke arterija tijekom prolaska kroz krvne žile, a izražava se pomoću dviju vrijednosti – sistoličkog tlaka, koji označava tlak tijekom kontrakcije srca, i dijastoličkog tlaka, koji predstavlja tlak tijekom opuštanja srčanog mišića.

Prema suvremenim smjernicama, arterijska hipertenzija dijagnosticira se kada su vrijednosti krvnog tlaka trajno povišene, odnosno kada pri ponovljenim mjerenjima iznose najmanje 140/90 mmHg u liječničkoj ordinaciji, dok se kod kućnog mjerenja i 24-satnog ambulantnog praćenja koriste nešto niže granične vrijednosti.

Prema uzroku nastanka razlikuju se primarna (esencijalna) i sekundarna arterijska hipertenzija:

• primarna hipertenzija čini približno 90 – 95 % svih slučajeva te nastaje kao posljedica međudjelovanja genetske predispozicije, starenja, ateroskleroze, prekomjernog unosa soli, pretilosti, tjelesne neaktivnosti, kroničnog stresa i drugih okolišnih čimbenika, pri čemu se ne može utvrditi jedan konkretan uzrok bolesti
• sekundarna hipertenzija znatno je rjeđa te nastaje kao posljedica drugih bolesti ili stanja, poput bolesti bubrega, poremećaja rada nadbubrežnih žlijezda, bolesti štitnjače, tumora, opstruktivne apneje u snu ili primjene određenih lijekova.

Procjenjuje se da više od milijardu odraslih osoba ima povišen krvni tlak, pri čemu velik broj oboljelih nije svjestan svoje bolesti jer simptomi često izostaju tijekom dugog razdoblja.

Upravo zbog toga hipertenzija se često naziva “tihim ubojicom“, budući da može godinama postupno oštećivati krvne žile i vitalne organe bez izraženih tegoba.

Dugotrajno neliječena ili loše regulirana hipertenzija značajno povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca, kronične bubrežne bolesti, bolesti perifernih arterija i prijevremene smrti.

Zbog visoke učestalosti i ozbiljnih posljedica, rano otkrivanje i pravodobno liječenje arterijske hipertenzije imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju zdravlja i smanjenju ukupnog kardiovaskularnog mortaliteta.

Koji su najčešći simptomi arterijske hipertenzije i moguće komplikacije?

Jedna od karakteristika arterijske hipertenzije jest činjenica da velik broj osoba godinama nema nikakve simptome, zbog čega se bolest često otkriva slučajno tijekom rutinskog mjerenja krvnog tlaka.

Kada se simptomi ipak pojave, oni su najčešće povezani s izrazito visokim vrijednostima krvnog tlaka ili dugotrajnim oštećenjem ciljnih organa. Bolesnici mogu osjećati:

• glavobolju
• vrtoglavicu
• šum ili zujanje u ušima
• osjećaj pritiska u glavi
• umor
• lupanje srca
• zamagljen vid
• krvarenje iz nosa
• osjećaj nedostatka zraka pri naporu.

Ako se povišeni krvni tlak ne liječi ili nije dovoljno dobro reguliran, tijekom godina dolazi do postupnog oštećenja krvnih žila i organa koji su najosjetljiviji na kronično povišen tlak.

Među najvažnijim komplikacijama nalaze se koronarna bolest srca, infarkt miokarda, zatajenje srca, hipertrofija lijeve klijetke, moždani udar, prolazni ishemijski napadaj, kronična bubrežna bolest, oštećenje mrežnice oka s postupnim slabljenjem vida te aneurizme velikih arterija.

U najtežim slučajevima može se razviti hipertenzivna kriza, odnosno stanje izrazito visokog krvnog tlaka koje može dovesti do akutnog oštećenja mozga, srca, bubrega ili oka te zahtijeva hitnu medicinsku obradu.

Kako su povezane hipertenzija i glavobolja?

Kada je u pitanju hipertenzija, glavobolja je jedan od simptoma koji se najčešće povezuje s povišenim krvnim tlakom, iako većina osoba s blagom ili umjerenom arterijskom hipertenzijom nema glavobolju kao izravnu posljedicu bolesti.

Naime, istraživanja pokazuju da se glavobolja češće javlja kod naglog i izrazitog porasta krvnog tlaka, osobito tijekom hipertenzivne krize, nego kod stabilno povišenih vrijednosti.

Zbog toga prisutnost ili odsutnost glavobolje nije pouzdan pokazatelj razine krvnog tlaka, pa se hipertenzija ne može prepoznati samo na temelju simptoma.

Kada je glavobolja doista povezana s izrazito povišenim krvnim tlakom, najčešće je lokalizirana u zatiljnom dijelu glave, odnosno u području potiljka, iako se može širiti prema tjemenu ili zahvatiti cijelu glavu.

Bolesnici je često opisuju kao tupu ili pulsirajuću bol koja je najizraženija ujutro neposredno nakon buđenja te se može postupno smanjivati tijekom dana. Glavobolja može biti praćena:

• osjećajem pritiska u glavi
• vrtoglavicom
• zujanjem u ušima
• zamagljenim vidom
• mučninom
• nestabilnošću pri hodu.

Kod izrazito visokih vrijednosti krvnog tlaka mogu se javiti poremećaji vida, povraćanje, smetenost, pospanost ili neurološki ispadi, što može upućivati na hipertenzivnu encefalopatiju ili druge hitne komplikacije.

Kako se dijagnosticira i liječi arterijska hipertenzija?

Dijagnoza arterijske hipertenzije temelji se na pravilnom i ponovljenom mjerenju krvnog tlaka, pri čemu jednokratno povišena vrijednost nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Često se preporučuje kućno mjerenje krvnog tlaka ili 24-satno ambulantno mjerenje (holter krvnog tlaka), koje omogućuje precizniju procjenu vrijednosti tijekom uobičajenih dnevnih aktivnosti i spavanja.

Laboratorijske pretrage krvi i urina koriste se za procjenu funkcije bubrega, razine glukoze i masnoća u krvi te mogućih sekundarnih uzroka hipertenzije.

Prema potrebi mogu se učiniti elektrokardiogram, ultrazvuk srca, pregled očne pozadine i druge dijagnostičke pretrage radi procjene oštećenja ciljnih organa.

Liječenje arterijske hipertenzije temelji se na kombinaciji promjena životnog stila i, prema potrebi, primjeni antihipertenzivnih lijekova.

Osnovu nefarmakološkog liječenja čine smanjenje unosa kuhinjske soli, prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim mliječnim proizvodima, održavanje zdrave tjelesne mase, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja te ograničenje unosa alkohola.

Kod osoba kod kojih promjene životnih navika nisu dovoljne ili je krvni tlak izrazito povišen, liječnik propisuje lijekove. Redovito uzimanje terapije i kontrola krvnog tlaka ključni su za smanjenje rizika od razvoja ozbiljnih komplikacija.

Prevencija arterijske hipertenzije

Prevencija arterijske hipertenzije započinje usvajanjem zdravih životnih navika već u mlađoj životnoj dobi.

Održavanje primjerene tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana s ograničenim unosom soli i zasićenih masnoća te dovoljan unos voća, povrća i hrane bogate kalijem mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti.

Jednako su važni prestanak pušenja, umjeren unos alkohola, kvalitetan san i učinkovito upravljanje kroničnim stresom.

Budući da hipertenzija često ne uzrokuje simptome, preporučuje se redovito preventivno mjerenje krvnog tlaka, osobito kod osoba starijih od 40 godina ili onih koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, šećernu bolest, pretilost ili druge čimbenike kardiovaskularnog rizika.

Kada se javiti liječniku zbog glavobolje i arterijske hipertenzije?

Liječnički pregled preporučuje se svim osobama koje pri ponovljenim mjerenjima imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka, čak i ako nemaju nikakve simptome (glavobolja i hipertenzija).

Također je potrebno javiti se liječniku ako se uz povišeni tlak javljaju učestale glavobolje, vrtoglavica, zamagljen vid, bol u prsima, otežano disanje ili osjećaj nepravilnog rada srca.

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako krvni tlak iznosi približno 180/120 mmHg ili više i pritom je praćen:

• jakom glavoboljom
• poremećajem vida
• smetenošću
• slabošću
• oduzetošću jedne strane tijela
• poremećajem govora
• jakom boli u prsima
• otežanim disanjem
• gubitkom svijesti.

Takvi simptomi mogu upućivati na hipertenzivnu hitnost ili hipertenzivno hitno stanje s oštećenjem ciljnih organa, pri čemu je neophodna hitna medicinska obrada kako bi se spriječile trajne posljedice poput moždanog udara, infarkta miokarda ili akutnog zatajenja bubrega.

Pročitajte i ove članke:

• Visoki tlak: Simptomi na koje trebate obratiti pozornost
• Kardiolozi su izdali nove smjernice za visoki krvni tlak! Evo što morate znati
• 12 pomoćnika protiv visokog krvnog tlaka.

• glavobolja i hipertenzija
• hipertenzija i glavobolja

Učitaj više izvora