Vrste bolesti srca: 6 najčešćih kardiovaskularnih problema

vrste bolesti srca

Bolest srca opisuje niz stanja koja mogu utjecati na srce. Kada su u pitanju vrste bolesti srca, koronarna bolest srca je najčešći tip, a može suziti arterije i dovesti do srčanog udara.

Bolesti srca mogu utjecati na srčani mišić, zaliske ili električni sustav. Simptomi koji postoje i potrebni tretmani ovise o vrsti bolesti srca. Kada srce ne radi dobro, ono ima problema sa slanjem dovoljno krvi, kisika i nutrijenata u ostatak organizma.

Na neki način, srce isporučuje gorivo koje održava tijelo u pokretu.

Vrste bolesti srca

U nastavku otkrivamo vrste bolesti srca, odnosno najčešće bolesti srca.

Koronarna bolest srca

Koronarna bolest srca je sužavanje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srce krvlju, kisikom i hranjivim tvarima. Ovo sužavanje uzrokovano je nakupljanjem plaka (kolesterola, masnih naslaga i drugih tvari), što se naziva ateroskleroza.

Ova vrsta srčane bolesti ponekad se naziva i ishemijska bolest srca. Koronarna bolest srca najčešća je vrsta srčane bolesti i uzrokuje većinu srčanih udara, kao i bol u prsima uzrokovanu anginom pektoris.

Vaskularna bolest

Vaskularna bolest uključuje probleme u krvnim žilama (arterijama ili venama) i može se pojaviti bilo gdje u tijelu te spada u najčešće kardiovaskularne bolesti. Vaskularna bolest može smanjiti protok krvi u dijelove tijela uzrokujući bol ili druge simptome ovisno o lokaciji.

Primjerice, osobe s perifernom arterijskom bolešću (PAB) mogu osjetiti bol u rukama ili nogama. Uobičajeni uzroci vaskularne bolesti uključuju sužavanje ili začepljenje krvnih žila nakupljanjem plaka (kolesterola, masnih naslaga i drugih tvari), što se naziva ateroskleroza.

najčešće bolesti srca
FOTO: Shutterstock

Poremećaji srčanog ritma (aritmije)

Poremećaji srčanog ritma (aritmije) uzrokuju poremećaje u normalnom ritmu srca. Zdravo srce trebalo bi kucati u redovitom, normalnom ritmu i zdravom brzinom. Kada osoba doživi aritmiju, srce može kucati presporo, prebrzo ili neorganizirano i nepravilno.

Postoje mnoge vrste srčanih aritmija. Neke osobe mogu imati simptome poput treperenja ili ubrzanih otkucaja srca, a neke mogu imati nikakve znakove ili simptome. Neke aritmije mogu biti ozbiljnije, uzrokujući kratkoću daha ili bol u prsima, a u rijetkim okolnostima mogu biti opasne po život.

Kongenitalna srčana bolest (srčani defekti)

Kongenitalna srčana bolest (srčani defekti) niz je strukturnih problema srca koji su prisutni tijekom fetalnog razvoja. Postoji mnogo različitih vrsta srčanih defekata, uključujući abnormalnosti zalistaka, velikih krvnih žila, srčanih stijenki ili srčanih komora.

Mogu biti uzrokovane genetskim ili negenetskim čimbenicima, zbog čega se ubrajaju u nasljedne bolesti srca. Osobe koje žive s kongenitalnim srčanim manama i njihove obitelji trebaju podršku u svakoj dobi i fazi života. Kontinuirana medicinska skrb i kirurški zahvati mogu se nastaviti i u odrasloj dobi.

Zatajenje srca

Zatajenje srca je kronično stanje uzrokovano time što srce ne funkcionira kako bi trebalo ili problemom s njegovom strukturom.

Zatajenje srca može se dogoditi ako je srce preslabo ili prekruto ili oboje. To može dovesti do umora, oticanja nogu i trbuha te kratkoće daha koja može biti uzrokovana tekućinom u plućima.

Dva najčešća uzroka zatajenja srca su srčani udar i visoki krvni tlak. Ne postoji lijek za zatajenje srca, ali rana dijagnoza, promjene načina života i lijekovi mogu pomoći ljudima da žive aktivnim životom, izbjegnu bolnicu i žive dulje.

nasljedne bolesti srca
FOTO: Shutterstock

Bolest srčanih zalistaka

Bolest srčanih zalistaka nastaje kada srčani zalisci ne rade kako bi trebali. Srčani zalisci nalaze se na izlazu svake od četiri srčane komore i održavaju jednosmjerni protok krvi kroz srce. Četiri srčana zaliska osiguravaju da krv uvijek slobodno teče u smjeru prema naprijed i da nema curenja unatrag.

Stenoza zaliska se događa kada se srčani zalistak ne otvori u potpunosti zbog ukočenih ili sraslih listića. Suženi otvor može natjerati srce da jako naporno pumpa krv kroz njega što može dovesti do zatajenja srca i drugih simptoma.

Valvularna insuficijencija se naziva regurgitacija ili “propusni zalistak”, a događa se kada se zalistak ne zatvara čvrsto. Ako se zalisci ne brtve, dio krvi će procuriti unatrag preko zaliska.

Kako se curenje pogoršava, srce mora više raditi kako bi nadoknadilo propuštanje zaliska, pa manje krvi može teći u ostatak tijela.

Simptomi srčanih bolesti

Prvi simptomi srčane bolesti uključuju bol u prsima, kratkoću daha, oticanje nogu, umor i nesvjesticu. Mogu postojati različiti znakovi srčane bolesti ovisno o tome koja je prisutna, a drugi simptomi srčane bolesti mogu uključivati:

najčešće kardiovaskularne bolesti
FOTO: Shutterstock

Uzroci srčanih bolesti

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu te pogađa ljude svih dobnih skupina, etničkih pripadnosti i socioekonomskih razina. Ljudi mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti razumijevanjem i djelovanjem na čimbenike koji mogu povećati rizik:

Čimbenici rizika vezani uz način života su:

Čimbenici rizika koji se ne mogu kontrolirati su:

  • spol – rizik od srčanih bolesti i moždanog udara kod žene mijenja se tijekom života
  • dob – što ste stariji, to je veći rizik od srčanih bolesti
  • obiteljska i medicinska anamneza
  • osobne okolnosti i čimbenici okoliša kao što su pristup zdravoj hrani, sigurnoj pitkoj vodi, zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Liječenje srčanih bolesti uključuje promjene načina života, lijekove, operaciju ili druge postupke te ovisi o vrsti i težini srčane bolesti. Rano liječenje srčanih bolesti može pomoći u sprječavanju loših zdravstvenih posljedica poput srčanog udara i pomoći da osoba nastavi živjeti zdravim i aktivnim životom.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Heart Disease. (2025). Cleveland Clinic.
  2. Types of heart diseaseHeart & Stroke.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu