Bol u ruci odnosi se na bol koja se javlja na području između ramena i ručnog zgloba (ili na području spomenutih zglobova).

Međutim, uzrok boli u ruci ne mora potjecati iz ruke, nego može biti povezan s problemima vrata i kralježnice.

Ruka se sastoji od 3 glavne kosti, živaca, mišića, tetiva, ligamenata i zglobova. Kosti su: humerus (nadlaktična kost), ulna (lakatna kost) i radius (palčana kost). Dijeli se na nadlakticu (brachium), podlakticu (antebrachium) i šake (manus).

Svi dijelovi su osjetljivi na oštećenja ili ozljede koji mogu uzrokovati bol u ruci.

Bol u ruci je uglavnom manjeg intenziteta i može se tretirati u kućnoj njezi, odnosno odmorom i analgeticima (lijekovima koji smanjuju bol). Često su simptomi uzrokovani pretjeranim opterećenjima – prenaprezanjem i/ili dugotrajnim nepravilnim položajima šake i ruke.

Ipak, neki lomovi kao i problemi sa živcima mogu uzrokovati jaku bol i zahtijevati intenzivnu medicinsku skrb.

Doznajte više o bolovima u zglobu ruke!

Bol u lijevoj ruci – znak srčanog udara

Bol u lijevoj ruci može biti znak nadolazećeg srčanog udara. No, obratite pozornost i na popratne simptome. Ako se javlja samo bol kao simptom, onda je riječ o boli uzrokovanoj pritiskom na živac/e na području vratne kralježnice.

Ostali popratni simptomi koji ukazuju na srčani udar su:

• pojava trnaca u lijevoj ruci,
• osjećaj pritiska i boli u prsima,
• nedostatak daha,
• omaglica ili gubitak govora.

Odlazak kod liječnika i potvrda o urednom EKG-u može vam spasiti život.

Ako uz bol u lijevoj ruci osjetite ostale navedene simptome – javite se u najbližu ambulantu hitne pomoći.

Bol u desnoj ruci

Bol u desnoj ruci i ramenu simptom je malog broja bolesti, no može nastati iz brojnih razloga. 

Ako se bol u desnoj ruci javlja kao posljedica upale mišića, problem će riješiti oblozi i pošteda ruke. 

Također, bol u desnoj ruci može nastati i zbog pritiska ili kompresije živca (ulnarni živac izrazito je izložen djelovanju vanjskih sila pa može doći do kompresije na isti), zatim zbog oštećenja živca, kompresije na krvne žile, degenerativnih promjena, itd.

Bol u ruci – uzroci

Uzroci bolova u ruci se uvelike razlikuju jer mogu biti uzrokovani banalnim, ali i po život opasnim stanjima. Iznimno je važno javiti se liječniku zbog bolova u ruci koji traju duže od 6 dana, a ne reagiraju na analgetike. 

Najčešći uzroci bolova u ruci su:

• ozljede brahijalnog (spleta) pleksusa – do ozljede dolazi nakon istezanja ramena zbog iščašenja pri teškom porodu ili hiperabdukcije vrata kod stava glavom,
• prijelom ruke,
• prijelom zgloba,
• artritis – kronično sistemsko oboljenje vezivnog tkiva, najčešće lokalizirano na zglobovima,
• burzitis – upala burza (malih vrećica ispunjenih sluzavom tekućinom) u zglobovima,
• maligne bolesti (primarne ili metastatske),
• sindrom karpalnog tunela – pritisak ili kompresija na živac medianus u karpalnom tunelu,
• diskus hernija – iskakanje mekog tkiva diska koje može iritirati obližnje živce i dovesti do boli, ukočenosti ili slabosti u ruci ili nozi,
• uganuće i istegnuće,
• tendinitis – upala tetive,
• teniski lakat – jedan od najčešćih sindroma prenaprezanja koji se očituje pojavom boli u vanjskom dijelu lakta,
• ukliješten živac u laktu.

Upala živca u ruci

Upala živca u ruci je karakterizirana simptomima poput:

• trnjenja u nadlaktici koje se širi prema šaci,
• gubitka punog osjeta u šaci,
• slabosti mišića ruke (moguće ispadanje predmeta iz ruke),
• boli u ramenu, ruci, šaci ili prstima
• osjećaja peckanja u ramenu, ruci ili šaci. 

Ozljeda živca u ruci

Ozljeda nekog živca u ruci može uzrokovati bol, slabost i trnjenje ruke ili dijelova ruke. Do oštećenja dolazi ako se na njih vrši prevelik pritisak, ako dođe do pretjeranog istezanja živca ili ako je uslijed nesreće prerezan.

Blage ozljede obično prolaze same, za što im je nekada dovoljno nekoliko minuta, a nekada i nekoliko tjedana uz poštedu bolne ruke.

Kod težih ozljeda može biti potrebno i nekoliko mjeseci kako bi organizam samostalno zacijelio oštećeni živac, a ako je došlo do fizičkog pucanja ili prerezivanja živca, nužna je operacija kojom se živac može ponovno “spojiti”. 

Kada je riječ o ozljedi živca zbog dugotrajnog pretjeranog pritiska na određen dio ruke, govorimo o sindromu, kao što su sindrom karpalnog, kubitalnog ili radijalnog tunela.

Oni često nastaju kod osoba koje zbog određenog zanimanja izvršavaju svakodnevno repetitivne aktivnosti rukama zbog čega je određen živac neprestano pod velikim pritiskom.

Sindrom karpalnog tunela

Karpalni tunel je mali cjevasti koštano-ligamentarni prostor iznad zapešća kroz koji prolazi n. medijanus s tetivama, venama i arterijom.

Sindrom karpalnog tunela nastaje zbog pritiska na živac u zapešću, a osjeti se kao bol koja može zahvatiti palac, kažiprst, srednji prst te polovicu prstenjaka, no može se i širiti kroz cijelu šaku. 

Sindrom je vrlo čest, a najviše se javlja kod žena između 30. i 50. godine života te posebno kod osoba koje radno vrijeme provode za računalom ili rade neki drugi posao koji zahtijeva ponavljanje fleksije (pregibanje) i ekstenzije (ispružanje) šake.

U uznapredovalom slučaju javlja se slabost u mišićima te hipotrofija ili atrofija istih. Rjeđe se javljaju nespecifični simptomi kao što su grčenje, stezanje te ispadanje stvari iz ruku.

Istraživanje provedeno na Novom Zelandu iz 2008. godine koje je provedeno nad 512 osoba koje boluju od sindroma karpalnog sindroma donijelo je sljedeće zaključke:

• sindrom karpalnog tunela dvostruko je češći u žena,
• prevalencija sindroma je također veća u osoba starijih od 55 godina,
• žene koje pate od sindroma uglavnom su radile umjereno teški rad rukama,
• muškarci koji pate od sindroma uglavnom su radili svakodnevni aktivan uredski posao,
• pretilost je statistički usko vezana uz razvoj sindroma.

Sindrom kubitalnog tunela

Sindrom kubitalnog tunela nastaje zbog oštećenja ulnarnog živca u laktu – živac koji prolazi sa stražnje strane lakta, blizu nadlaktične kosti. Živac motorički opskrbljuje neke mišiće podlaktice i gotovo sve unutarnje mišiće šake koji imaju i polazište i hvatište unutar šake.

Sindrom se manifestira kao bol i trnjenje uzduž vanjske strane podlaktice do lakta te kroz mali prst i prstenjak.

Sindrom je čest kod sportaša koji se bave bacačkim sportovima (poput bejzbola), a ponekad uz tzv. teniski lakat čini probleme tenisačima i golferima. 

Sindrom radijalnog tunela

Ovaj sindrom uzrokovan je ozljedom radijalnog živca, onoga koji prolazi unutarnjom stranom ruke, a kontrolira stezanje i opuštanje tricepsa te ekstenziju (ispružanje) zgloba i prstiju. Stanje je posljedica kompresije radijalnog živca u proksimalnom dijelu podlaktice.

Simptomi obično uključuju trnjenje ili peckanje u ruci te slabost i slabiju pokretljivost zgloba, ruke i prstiju. Ponekad osoba uopće ne može ispraviti ruku ili prste.

Sindrom nastaje zbog dugotrajnog ponavljanja nekog pokreta, kao što je primjerice svakodnevno zamahivanje čekićem.

Sindrom smrznutog ramena

Uzrok bolova i teškog pomicanja ramena i cijele ruke može biti tzv. sindrom smrznutog ramena.

Obilježje ovog sindroma su krute tetive, mišići i ligamenti koji se nalaze u ramenu. Osoba može osjećati bol i oslabljenu pokretljivost ramena, posebno tijekom spavanja ili ležanja. Sindrom rezultira postupnim ograničenjem pokreta u ramenom zglobu.

Postoje 2 osnovna oblika bolesti:

• jedan se razvija bez poznatog uzroka i ne može ga se dovesti u vezu s nekom drugom poznatom bolešću.
• drugi oblik bolesti vezan je uz neke druge bolesti kao što su:
  • dijabetes (šećerna bolest),
  • bolesti štitne žlijezde,
  • karcinom pluća,
  • tuberkuloza,
  • infarkt miokarda,
  • stanja nakon amputacije dojke,
  • ozljede ramena.

Bol se obično olakšava analgeticima te izbjegavanjem naprezanja oboljelog ramena, no za dugoročno izlječenje potrebna je fizikalna terapija. Ona uključuje vježbe istezanja, masaže te termoterapiju, a prosječno je potrebno od 6 do 8 tretmana kako bi se osjetilo poboljšanje.

Sindrom smrznutog ramena dugotrajna je bolest za koju je potrebno 1,5 – 2 godine liječenja i opreza kako bi prošla, a u slučaju zanemarivanja može trajati i 5 godina.

Kod velikih povreda ruke ili ramena poput iščašenja javlja se bol u ruci i ramenu koja s vremenom prelazi u ukočenost u tim regijama.

Bol u ruci – liječenje

Samopomoć

Liječenje bolova u ruci ovisi o uzroku bolova u ruci. Najbolje rješenje je odlazak liječniku koji će vas uputiti na pretrage kako bi se problem dijagnosticirao i počeo pravovaljano tretirati. 

Najlošije ishode liječenja imaju osobe koje toleriraju bol i ostale simptome, jer se kasno javljaju liječniku, tj. kad im se znatno manje može pomoći zbog uznapredovalog stadija bolesti i pojave trajnih posljedica. Bolje prolaze oni koji reagiraju na simptome na vrijeme, odnosno na samom početku bolesti.

Čak i kod ozbiljne ozljede ruku moguće je samostalno si donekle pomoći.

Ako imate ukliješteni živac, važno je da pazite na ispravno držanje, koristite ergonomski stolac za sjedenje i radite česte pauze na poslu.

• Odmarajte – ako primijetite određene bolove u ruci, pokušajte otkriti koji vam pokreti ruke uzrokuju nelagodu te ih nastojte izbjegavati. Nakon posla koji uključuje aktivno korištenje ruku, priuštite si odmor u kojem ćete ruku držati u položaju koji vam ne izaziva bolove. 
• Napravite pauzu – ako je potrebno uzmite bolovanje ili slobodne dane. Bolovanje je najbolje uzeti ako imate pravo na fizikalnu terapiju jer kombinacija posla i terapije neće pomoći u liječenju. 
• Lijekovi protiv bolova – premda neće otkloniti uzrok, mogu u velikoj mjeri pomoći u stopiranju neugodnih bolova tijekom noći i samim time poboljšati kvalitetu odmora, ali i sna.
• Apliciranje leda – ledeni oblog ili vrećica smrznutog graška na bolnom području, tri puta dnevno po 20 minuta, mogu pomoći umirivanju živca. Međutim, nekim osobama godit će topli oblozi koji se također mogu koristiti u smanjivanju intenziteta boli.
• Kompresivni zavoj – također može pomoći u smanjivanju boli u ruci. 
• Potpora – blago podignite ruku i poduprite ju jastucima. Podupiranje ruke trebalo bi djelovati kod smanjivanja otoka. 

Donosimo vam video u kojem možete vidjeti kako smanjiti bolove u rukama. Videozapis je isključivo informativnog karaktera. Vježbe nemojte izvoditi bez prethodne konzultacije s vašim liječnikom. Premda vam prikazane vježbe mogu pomoći, one mogu i pogoršati stanje.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Liječnika trebate posjetiti:

• ako se bol u ruci ne povlači nakon 6 dana,
• ako se oteklina povećava,
• u slučaju da se ozljeda brahijalnog pleksusa nije poboljšala. 

Kao što smo već naveli u poglavlju o simptomima trebali biste potražiti liječničku pomoć ako su bolovi u ruci povezani s drugim simptomima jer se može raditi o srčanom udaru.

U slučaju da teško pomičete ruku ili rame te ako vas ruka, rame ili šaka bole čak i kada se naprežete, javite se liječniku.

Ako pak čujete lom ili krckanje u kostima prilikom ozljede ruke ili ramena, potražite hitnu liječničku pomoć.

• bol u ruci

Učitaj više izvora