Slomljena ruka očituje se puknućem jedne od kostiju koje čine segment gornjeg ekstremiteta. Lomovi su na nadlaktičnoj, palčanoj ili lakatnoj kosti.

Do loma ruke najčešće dolazi prilikom pada na ispruženu ruku, trzaja ili neke druge vrste opterećenja ili trauma, kada se ruka/kost nalazi u neprirodnom položaju (suprotnom od normalnog kretanja pripadajućeg zgloba), umjesto u uspravnom položaju.

Prijelom ruke možete zadobiti ako se pri padu dočekate na ispruženu ruku. Rizični čimbenici koji dovode do potencijalnog prijeloma ruke su aktivno bavljenje sportom i osteoporoza, odnosno stanje u kojem kosti postaju slabe i krhke. 

U slučaju da slomite ruku, potražite liječničku pomoć što je prije moguće. Slomljenu ruku je potrebno pravilno liječiti kako bi mogla normalno zacijeliti.

Način liječenja ovisi o točnom mjestu loma, ali i težini ozljede. 

U nekim slučajevima je potrebna kirurška intervencija kako bi se slomljene kosti namjestile te kako bi se pravilan položaj mogao održati tijekom liječenja.

U slučaju da ste pali na ruku, ali možete je pomicati, vjerojatno je u pitanju samo nagnječenje (natučena ruka), no svejedno posjetite liječnika. 

Uzroci lomova kostiju ruke

Izravan udarac u ruku ili zapešće, može dovesti do loma bilo koje kosti u njima.

Najčešći uzroci su:

• Padovi – pad na ispruženu ruku jedan je od najčešćih uzroka lomljenja kostiju zapešća ili ruke.
• Sportske ozljede – mnoge frakture ruke javljaju se u kontaktnim sportovima i u sportovima u kojima su padovi česti; poput rolanja i snowboardinga.
• Prometne nesreće – padovi pri visokim brzinama, koji se mogu dogoditi u vožnji na motornom vozilu ili u automobilu, mogu uzrokovati višestruke lomove ruke te često zahtijevaju kiruršku intervenciju.
• Osteoporoza – prijelomi u starijoj životnoj dobi najčešće su posljedica krhkih i slabih kostiju, koje su zahvaćene osteoporotičnim promjenama.

Slomljen prst na ruci većinom se javlja kod radnika koji obavljaju teže fizičke poslove te kod aktivnih sportaša (košarka, rukomet, gimnastika).

Lom prsta na ruci – simptomi:

• oteklina,
• ograničena pokretljivost,
• deformacija šake ili prstiju,
• poremećaj cirkulacije,
• hematom koji izbija nedugo nakon prijeloma.

Prijelom može biti zatvoren, što znači da nije došlo oštećenja kože, te otvoren kod kojeg je oštećena i koža u području prijeloma.

Lom ruke u zglobu odnosno lom ruke u laktu, najčešće je posljedica pada na ispruženu ruku. Postoji dakako mnogo načina na koje se kosti mogu prelomiti u zglobu.

U većini slučajeva je riječ o prijelomu palčane kosti u neposrednoj blizini zgloba.

Lom ruke u zglobu može biti jednostruk ili višestruk. Kada je prijelom jednostruk, riječ je o pucanju kosti na jednom mjestu, dok višestruki prijelom predstavlja pucanje kosti na više mjesta. 

U starijih osoba najčešći su prijelomi zapešća (distalnog dijela palčane kosti). Kod prijeloma zgloba može doći do oštećenja drugih struktura (mišića, živaca, krvnih žila, ligamenata i tetiva). Ozljede okolnih struktura mogu dovesti do komplikacija kao što su problemi s cirkulacijom i kontrolom živaca šake (gubitak osjeta).

Lom ruke kod djece najčešće je posljedica trčanja, skakanja, penjanja, vožnje biciklom ili aktivnog bavljenja sportom.

Kod prijeloma ruke često su vidljive vanjske promjene, djeca ne mogu pomicati ruku, pojavljuje se oteklina te je prisutna bol na dodir.

Slomljena ruka kod djece zarasta brže nego je to slučaj u odraslih osoba. 

U slučaju nekih prijeloma može se javiti tek blaga oteklina i bol što može zavarati i dovesti do komplikacija. Ovisno je o pragu boli osobe.

Simptomi slomljene ruke

Nakon pada i ozljede zgloba javlja se snažna i iznenadna bol u području zgloba ili kosti. Ako je ozlijeđen, zglob postaje osjetljiv i bolan na dodir. Ako je zglob slomljen, javlja se naglo oticanje, a na mjestu ozljede je moguće primijetiti modrice.

U slučaju da je došlo do ozljede živca, javlja se utrnulost i smanjena pokretljivost prstiju. Bol i otok su prisutni tijekom nekoliko narednih dana. 

Ako imate slomljen zglob ili ruku, mogu se pojaviti neki od ovih simptoma:

• teška bol koja ima tendenciju pojačavanja,
• osjetljivost na dodir,
• oteklina,
• hematom (modrice),
• očita deformacija, poput savijenog zgloba ili prsta,
• ukočenost ili nemogućnost pomicanja prstiju ili zgloba,
• osjećaj utrnulosti u ruci.

Prijelom ruke – komplikacije

Trajanje liječenja ovisi o težini prijeloma te o tome radi li se o klasičnom ili vanjskom prijelomu ruke.

U svakom slučaju liječenje prijeloma je dugotrajan proces. Ponekad ne dolazi do zacjeljenja.

Prijelom ruke u velikom broju slučajeva ostavlja trajne posljedice koje su vidljive kao:

• smanjena funkcionalnost šake,
• slabost u šaci,
• dugotrajna tupa bol te
• nepotpuni opseg pokreta. 

Kao što smo već napomenuli, ponekad prijelom ruke može značajnije oštetiti tkivo oko kosti, a u tom slučaju većinom dolazi do trajnih posljedica. 

Važno je da kost nakon prijeloma pravilno zaraste.

Prijelom ruke – oporavak i liječenje

Ruku je prije dolaska u bolnicu potrebno držati što mirnije. Liječnik će vas vjerojatno poslati na rendgensko snimanje kako bi se jasnije utvrdilo do kakvog je prijeloma došlo. 

Ako slomljeni krajevi kosti nisu pravilno poravnani, vaš liječnik će morati vratiti kost u odgovarajući položaj – reponirati. Ovisno o veličini otekline i boli koju trpite, liječnik će vam prije tog postupka dati sedativ ili čak lokalnu anesteziju prije takvog postupka.

Ovisno o težini ozljede,liječnik će procijeniti je li potrebno pristupiti kirurškom zahvatu.

Ruka u gipsu

Ograničavanje kretanja slomljene kosti (imobilizacija) u vašoj ruci najvažniji je korak prema oporavku.

Gips se već jako dugo primjenjuje u postupku imobilizacije, odnosno ograničavanja pokreta u ruci sve dok ruka ne zaraste.

Osobama se preporučuje da nakon namještanja gipsa pričekaju barem jedan dan, a potom posjete svojeg liječnika kako bi se provjerilo je li gips dobro postavljen.

Gips se u prosjeku nosi od 4 do 6 tjedana. Nošenje gipsa ovisi o životnoj dobi, općem zdravstvenom stanju te vrsti prijeloma.

Tijekom razdoblja nošenja gipsa, liječnik će vas vjerojatno uputiti na još jedno rendgensko snimanje kako bi se provjerilo zarasta li kost pravilno. U slučaju da postoji komplikacija koja je vezana uz zarastanje, liječnik će vas poslati na ortopedsku operaciju.

Premda se operacija izbjegava kad god je to moguće, u nekim slučajevima je ipak nužna. 

Kako bi se bol smanjila, liječnik vam može preporučiti lijekove protiv bolova kao što su ibuprofen ili naproksen natrija (analgetici).

Liječničku pomoć trebate potražiti ako vam lijekovi ne pomažu u ublažavanju bolova. Hitnu medicinsku pomoć trebate potražiti ako su vam prsti na rukama bijele ili plave boje (cijanoza). 

Oticanje ruke u gipsu nije neuobičajena pojava. Držite ekstremitet koji je u gipsu na povišenom kako biste spriječili oticanje, posebno tijekom prvih 48 sati. Ako vam je ruka slomljena, držite je u povezu oko vrata.

• Najbolja metoda samopomoći u slučaju nošenja gipsa je odmor. Nakon što vam liječnik aplicira gips na ruku, odmarajte nekoliko narednih dana. Tako ćete omogućiti potpuno prilagođavanje gipsa.
• Gips bi uvijek trebao biti suh. Kada se tuširate, gips uvijek obložite plastičnom vrećicom kako se ne bi smočio.
• Tijekom razdoblja oporavka nemojte podizati ništa teško te nipošto nemojte voziti sve dok se u potpunosti ne oporavite. 
• Liječnik će vas savjetovati, a možda će vam dati i posebne upute o njezi gipsane ruke.

Terapija slomljene ruke 

Nakon što vam je liječnik skine gips, vjerojatno ćete morati ići na rehabilitacijske vježbe ili fizikalnu terapiju kako bi se smanjila ukočenost i poboljšala pokretljivost vašeg zgloba i ruke.

Rehabilitacija može pomoći, ali to može potrajati i do nekoliko mjeseci, ili čak i više, za potpuni oporavak pri teškim frakturama kosti.

U slučaju da imobilizacija nije opcija, možda ćete morati na operaciju kojom liječnik usađuje žice, pločice, šipke, vijke ili koštane transplantate kako bi uspostavio pravilan položaj kostiju tijekom liječenja.

Takve unutarnje fiksacije mogu biti potrebne ako imate sljedeće ozljede:

• višestruki prijelom, 
• nestabilan i raseljen prijelom, 
• sitne komadiće kosti koji bi mogli ući u zglob, 
• oštećenje okolnih ligamenata (meka tkiva, tetive), 
• prijelome koji se protežu u zglob, 
• lom koji je rezultat teške prometne nesreće.

U nekim slučajevima, liječnik može imobilizirati slomljenu kost pomoću vanjskog fiksacijskog uređaja. Sastoji se od metalnog okvira s dvije ili više igala koje prolaze kroz kožu i kosti na obje strane prijeloma.

Skidanje gipsa s ruke

Kada vam liječnik skine gips, vjerojatno ćete osjećati slabost i krutost ekstremiteta koji je bio pod prijelomom. Stanje će se poboljšavati kako ukočenu ruku budete što više uključivali u svakodnevne aktivnosti.

Nakon skidanja gipsa trebali biste paziti na ruku koja je bila pod prijelomom još najmanje mjesec dana, odnosno paziti na pokrete koji se izvode tim ekstremitetom.

• osteoporoza
• prijelom kosti
• zdravlje kostiju