Ljetne vrućine mnoge potiču na osvježenje u prirodi, a kupanje u jezerima često je među omiljenim aktivnostima.

Iako je riječ o ugodnom načinu rashlađivanja, važno je znati da prirodne slatkovodne površine mogu sadržavati mikroorganizme koji u određenim situacijama predstavljaju zdravstveni rizik. Srećom, većinu problema moguće je izbjeći uz nekoliko jednostavnih mjera opreza.

Zašto kupanje u jezerima može predstavljati rizik?

Za razliku od bazena, jezera nisu filtrirana ni kemijski obrađena. To znači da mogu sadržavati različite parazite, bakterije i viruse. Iako su ozbiljne infekcije rijetke, određeni uvjeti povećavaju mogućnost zaraze.

Također, rizik raste ako progutate vodu ili ako ona dospije duboko u nos.

Najčešći paraziti u slatkovodnim jezerima

Ovo su najčešći paraziti kojima se možete zaraziti u jezerima.

Giardia

Giardia je jedan od najčešćih parazita koji se može pronaći u jezerima, rijekama i potocima diljem svijeta. Zaraza nastaje gutanjem kontaminirane vode.

Simptomi mogu uključivati:

• proljev neugodnog mirisa
• grčeve u trbuhu
• mučninu
• nadutost i plinove
• umor.

Kod nekih osoba simptomi mogu potpuno izostati. Infekcija je uglavnom blaga i prolazi bez ozbiljnijih posljedica, a po potrebi se uspješno liječi lijekovima. Najveća opasnost je dehidracija zbog dugotrajnog proljeva.

Kriptosporidioza

Kriptosporidioza je još jedna parazitska infekcija koja se prenosi gutanjem vode onečišćene izmetom ljudi ili životinja.

Najčešći simptom je vodenasti proljev, a mogu se javiti i:

• bolovi u trbuhu
• mučnina
• gubitak apetita
• blaga povišena temperatura.

Kod zdravih osoba bolest najčešće prolazi sama od sebe, no kod osoba oslabljenog imuniteta može trajati dulje i uzrokovati ozbiljniju dehidraciju.

“Ameba koja jede mozak” – vrlo rijetka, ali opasna infekcija

Naegleria fowleri, poznata i kao “ameba koja jede mozak”, izaziva rijetku, ali gotovo uvijek smrtonosnu infekciju mozga.

Važno je naglasiti da se zaraza ne događa gutanjem vode. Do infekcije dolazi kada kontaminirana topla slatka voda uđe kroz nos i zatim dospije do mozga.

Slučajevi su iznimno rijetki i najčešće se povezuju s toplim jezerima tijekom ljetnih mjeseci ili s termalnim izvorima.

Kako se zaštititi tijekom kupanja u jezeru?

Stručnjaci naglašavaju da nema potrebe izbjegavati kupanje u prirodi, ali preporučuju nekoliko mjera opreza:

• provjerite lokalna upozorenja o kvaliteti vode prije kupanja
• izbjegavajte vodu koja je zelena, mutna, pjenasta ili neugodnog mirisa
• nemojte se kupati ako imate proljev
• pokušajte ne gutati jezersku vodu
• tijekom kupanja u toplim slatkovodnim jezerima koristite štipaljku za nos ili držite glavu iznad vode
• nakon kupanja se istuširajte i dobro osušite
• operite ruke prije jela.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Nakon kupanja u jezeru obratite se liječniku ako primijetite:

• dugotrajan ili jak proljev
• povišenu temperaturu
• povraćanje
• osip koji se pogoršava
• znakove infekcije kože
• bol u uhu
• iritaciju očiju.

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako se nakon ulaska tople slatke vode u nos pojave:

• jaka glavobolja
• visoka temperatura
• mučnina i povraćanje
• ukočen vrat
• zbunjenost
• napadaji
• drugi neurološki simptomi.

Iako su ovakve infekcije iznimno rijetke, navedeni simptomi mogu upućivati na ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno liječenje.

Pročitajte i ove članke:

• Opasna bakterija širi se plažama: Može izazvati teške infekcije i sepsu te dovesti do amputacija
• Može li korištenje jacuzzija uzrokovati proljev?
• Crijevne zarazne bolesti po ljeti: Kako ih izbjeći?

• Kupanje u jezerima
• Najčešći paraziti u slatkovodnim jezerima
• rizik kupanja u jezerima

Učitaj više izvora