Štitnjača je žlijezda smještena na prednjoj strani vrata koja ima izuzetno važnu ulogu u regulaciji brojnih funkcija organizma pomoću hormona koji utječu na metabolizam, rad srca, tjelesnu temperaturu, potrošnju energije, probavu, rad mišića i živčanog sustava.

Kada štitnjača radi uredno, organizam održava stabilnu ravnotežu brojnih metaboličkih procesa, no različite bolesti mogu poremetiti njezinu strukturu i funkciju, što dovodi do brojnih simptoma i zdravstvenih komplikacija.

U nastavku otkrivamo što je difuzna bolest štitnjače.

Što je difuzna bolest štitnjače?

Pojam difuzna bolest štitnjače koristi se za stanja kod kojih je cijela štitnjača ravnomjerno promijenjena, povećana ili zahvaćena bolešću, za razliku od lokaliziranih promjena poput pojedinačnih čvorova ili tumora.

Riječ “difuzno” označava da je promjena rasprostranjena kroz cijelo tkivo organa, odnosno da ne zahvaća samo jedan ograničeni dio štitnjače nego gotovo cijelu žlijezdu (difuzna lezija štitnjače).

U difuzne bolesti štitnjače ubrajaju se različita stanja, među kojima su najpoznatiji Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, odnosno difuzna toksična guša, difuzna netoksična guša te različiti oblici upale štitnjače.

Hashimotov tireoiditis kronična je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav postupno oštećuje štitnjaču, što najčešće dovodi do smanjenog rada žlijezde, odnosno hipotireoze.

Gravesova bolest također je autoimuna bolest, ali za razliku od Hashimota uzrokuje pojačani rad štitnjače, odnosno hipertireozu.

Difuzna netoksična guša označava ravnomjerno povećanje štitnjače bez značajnijeg poremećaja razine hormona, dok različiti oblici tireoiditisa mogu uzrokovati prolazne ili trajne poremećaje funkcije štitnjače.

---

Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače održava se 25. svibnja. Ovogodišnja tema je “Štitnjača i prehrana” – s naglaskom na to kako uravnotežena prehrana, odgovarajuće razine joda i esencijalni mikronutrijenti poput selena i cinka utječu na metabolizam i proizvodnju hormona te kako prepoznati tihe simptome poput neobjašnjivog umora, promjene težine, promjene raspoloženja prije nego što se pogoršaju.

---

Koji su uzroci i rizični faktori difuzne bolesti štitnjače?

Uzroci difuznih bolesti štitnjače vrlo su raznoliki, a često nastaju kao posljedica međudjelovanja genetskih predispozicija, poremećaja imunološkog sustava i okolišnih čimbenika.

Kod velikog broja bolesnika važnu ulogu imaju autoimuni procesi tijekom kojih imunološki sustav pogrešno napada vlastito tkivo štitnjače, uzrokujući upalu i postupno oštećenje žlijezde.

Nasljedna sklonost jedan je od najvažnijih rizičnih faktora jer se autoimune bolesti štitnjače češće pojavljuju kod osoba koje u obitelji imaju članove s bolestima štitnjače, dijabetesom tipa 1 ili drugim autoimunim bolestima.

Žene obolijevaju znatno češće od muškaraca, osobito tijekom srednje životne dobi, trudnoće ili razdoblja nakon poroda kada hormonalne promjene mogu utjecati na rad imunološkog sustava.

Nedostatak ili višak joda također može pridonijeti razvoju difuznih bolesti štitnjače jer je jod ključan za proizvodnju hormona štitnjače.

Dugotrajan nedostatak joda može dovesti do povećanja štitnjače, odnosno guše, dok prekomjeran unos joda kod osjetljivih osoba može potaknuti autoimune procese ili poremećaj funkcije žlijezde.

Dodatni rizični faktori uključuju kronični stres, pušenje, određene virusne infekcije, izloženost zračenju te pojedine lijekove koji mogu utjecati na rad štitnjače.

Koji su simptomi difuznih bolesti štitnjače?

Kada je u pitanju difuzna bolest štitnjače, simptomi se razlikuju ovisno o tome proizvodi li štitnjača premalo ili previše hormona, kao i o stupnju povećanja same žlijezde. Kod hipotireoze, odnosno smanjenog rada štitnjače, simptomi se najčešće razvijaju postupno te uključuju:

• kronični umor
• pospanost
• usporenost
• osjećaj hladnoće
• debljanje
• suhu kožu
• opadanje kose
• zatvor
• usporen rad srca
• problemi s koncentracijom
• depresivno raspoloženje
• smanjena tolerancija fizičkog napora.

S druge strane, kod hipertireoze dolazi do ubrzanog metabolizma pa se javljaju simptomi poput:

• nervoze
• razdražljivosti
• ubrzanog rada srca
• drhtanja ruku
• pojačanog znojenja
• nesanice
• neobjašnjivog mršavljenja.

Kod dijela bolesnika štitnjača može biti vidljivo povećana, što se naziva guša, a veće povećanje može uzrokovati osjećaj pritiska u vratu, otežano gutanje, promuklost ili otežano disanje.

Ako se bolest ne liječi pravodobno, mogu nastati ozbiljne komplikacije poput srčanih aritmija, osteoporoze, neplodnosti, povišenog kolesterola i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti.

U težim slučajevima hipertireoze može se razviti tireotoksična kriza, životno ugrožavajuće stanje praćeno izrazito ubrzanim radom srca, visokom temperaturom i poremećajem svijesti, dok neliječena hipotireoza može dovesti do miksedemske kome, rijetke ali vrlo ozbiljne komplikacije.

Kako se dijagnosticira i liječi difuzna bolest štitnjače?

Dijagnostika difuznih bolesti štitnjače temelji se na kombinaciji kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza i radioloških metoda.

Liječnik tijekom pregleda procjenjuje veličinu i izgled štitnjače te traži znakove poremećaja funkcije žlijezde. Krvnim pretragama određuju se vrijednosti hormona TSH, T3 i T4, kao i autoantitijela koja mogu ukazivati na autoimunu bolest štitnjače.

Ultrazvuk štitnjače jedna je od najvažnijih dijagnostičkih metoda jer omogućuje procjenu veličine, strukture i prokrvljenosti žlijezde.

Kod difuznih bolesti ultrazvučno se često vidi ravnomjerno promijenjena struktura cijele štitnjače. U određenim slučajevima rade se i scintigrafija štitnjače, citološka punkcija ili dodatne hormonske analize.

Liječenje ovisi o vrsti bolesti i funkciji štitnjače.

Kod hipotireoze najčešće se primjenjuje nadomjesna terapija hormonima štitnjače koja nadoknađuje manjak hormona i omogućuje normalno funkcioniranje organizma.

Kod hipertireoze koriste se lijekovi koji smanjuju proizvodnju hormona štitnjače, beta blokatori za kontrolu simptoma te u nekim slučajevima radioaktivni jod ili kirurško uklanjanje dijela, odnosno cijele štitnjače.

Kod autoimunih bolesti vrlo je važno redovito praćenje funkcije štitnjače jer se stanje može mijenjati tijekom vremena.

Osim terapije, važnu ulogu imaju pravilna prehrana, dovoljan unos joda prema preporuci liječnika, prestanak pušenja i redovite kontrole kod endokrinologa.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi bolesti štitnjače: Ima ih svaka 5. žena, evo koji su
• Bolesti štitnjače: Najbolji savjet kako spriječiti problem koji muči svaku treću ženu u Hrvatskoj
• Vitamini i minerali za štitnjaču: Ovo je 9 najvažnijih.

• difuzna bolest štitnjače
• difuzna bolest štitnjače - simptomi
• difuzna lezija štitnjače

Učitaj više izvora