S godinama se mijenjaju tijelo, hormoni, životne okolnosti i svakodnevne navike, a sve to može utjecati i na mentalno zdravlje. Depresija se ne pojavljuje uvijek naglo i očito – ponekad je potiču sasvim neočekivani okidači koje mnogi pripisuju “normalnom starenju“.

Od kroničnog umora i lošeg sna do usamljenosti i zdravstvenih problema, brojni čimbenici mogu utjecati na raspoloženje i kvalitetu života.

U nastavku otkrivamo koji se skriveni uzroci depresije najčešće pojavljuju s godinama i što možete učiniti kako biste zaštitili svoje mentalno zdravlje.

Srednje godine mogu biti emocionalno izazovne

Mnogi ljudi tijekom srednjih godina osjećaju veći pritisak, nezadovoljstvo ili emocionalni umor. Depresija je u toj životnoj fazi vrlo česta, osobito zbog kombinacije poslovnih, obiteljskih i zdravstvenih obveza.

Preopterećenost obavezama

Briga o djeci, starijim roditeljima, poslu i kućanstvu može dovesti do kroničnog stresa i emocionalne iscrpljenosti. Žene su posebno izložene ovom pritisku jer često preuzimaju najveći dio obiteljskih obveza.

Važno je da ne zanemarite vlastite potrebe. Redovita tjelovježba, kvalitetan san, zdrava prehrana i druženje s prijateljima mogu pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.

Manjak vitamina B12

Ako ste često umorni, bezvoljni ili iscrpljeni, razlog može biti nedostatak vitamina B12. S godinama tijelo teže apsorbira ovaj vitamin pa starije osobe imaju povećan rizik od manjka.

Krvne pretrage mogu pokazati imate li nedostatak vitamina B12, a liječnik može preporučiti prilagodbu prehrane ili dodatke prehrani.

Promjene seksualne želje i hormona

Kod muškaraca razina testosterona s godinama opada, što može utjecati na raspoloženje, energiju i seksualnu želju. Niska razina testosterona povezuje se i s depresivnim simptomima.

Ako primijetite dugotrajan pad energije ili interesa za seksualni život, razgovarajte s liječnikom o mogućim hormonskim promjenama.

Problemi sa štitnjačom

Poremećaji rada štitnjače često prolaze neprimijećeno jer simptomi mogu biti vrlo suptilni. Umor, bezvoljnost, zatvor, drhtanje ruku ili lupanje srca ponekad su povezani upravo sa štitnjačom, a ne samo sa starenjem. Pravilna dijagnoza može značajno poboljšati kvalitetu života.

Kronični bolovi i problemi sa zglobovima

Osobe koje žive s kroničnim bolovima, poput artritisa ili osteoartritisa, imaju veći rizik od depresije. Dugotrajna bol iscrpljuje tijelo i psihu, a depresija može dodatno pojačati osjećaj boli.

Lagano kretanje, opuštanje, meditacija i glazba mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

Perimenopauza i menopauza

Hormonalne promjene tijekom perimenopauze i menopauze mogu izazvati promjene raspoloženja, razdražljivost, nesanicu i osjećaj tuge. Rizik je veći kod žena koje su ranije imale depresiju ili izražen PMS.

Tjelovježba, tehnike opuštanja i podrška bliskih ljudi mogu pomoći, a u nekim slučajevima potrebna je i stručna pomoć.

Sindrom “praznog gnijezda”

Kada djeca napuste obiteljski dom, mnogi roditelji osjećaju prazninu i tugu. Ako se to događa istodobno s menopauzom ili odlaskom u mirovinu, emocionalni teret može biti još veći.

Pokušajte ovo razdoblje doživjeti kao priliku za nove hobije, druženja i aktivnosti koje ste dugo odgađali.

Dijabetes tipa 2

Depresija je česta kod osoba koje imaju dijabetes, a loše raspoloženje može dodatno otežati kontrolu bolesti. Nestabilna razina šećera u krvi također može utjecati na emocije i energiju.

Ako simptomi tuge ili bezvoljnosti traju dulje od dva tjedna, potražite pomoć liječnika.

Alkohol i depresija

Neki ljudi u starijoj dobi počnu češće posezati za alkoholom zbog usamljenosti, gubitka partnera ili odlaska u mirovinu. Međutim, alkohol može dodatno pogoršati depresiju.

Razgovor sa stručnjakom i podrška okoline važni su koraci prema oporavku.

Loš san i nesanica

Problemi sa spavanjem česti su s godinama, ali mogu biti i znak depresije. Osobe koje pate od nesanice imaju povećan rizik od razvoja promjena raspoloženja.

Redovita rutina spavanja, manje kofeina i više kretanja tijekom dana mogu pomoći.

Odlazak u mirovinu

Mirovina nekim ljudima donosi olakšanje, ali drugima osjećaj gubitka svrhe, financijsku nesigurnost ili usamljenost.

Aktivan način života, novi hobiji i održavanje društvenih kontakata mogu pomoći u prilagodbi na novo životno razdoblje.

Srčane bolesti

Depresija je česta nakon srčanog udara ili dijagnoze bolesti srca. Dugotrajna tuga i stres mogu dodatno negativno utjecati na zdravlje srca.

Zdrava prehrana, lagana fizička aktivnost i psihološka podrška mogu imati važnu ulogu u oporavku.

Lijekovi koji mogu utjecati na raspoloženje

Neki lijekovi, uključujući određene lijekove za tlak, steroide ili antibiotike, mogu imati nuspojave povezane s raspoloženjem.

Ako primijetite promjene nakon uvođenja nove terapije, obavezno razgovarajte s liječnikom.

Usamljenost

Nedostatak bliskih odnosa jedan je od važnih čimbenika rizika za depresiju u starijoj dobi. Redoviti kontakt s obitelji i prijateljima može imati snažan zaštitni učinak. Čak i virtualni razgovori mogu pomoći u smanjenju osjećaja izolacije.

Kronične bolesti i ozbiljna zdravstvena stanja

Bolesti poput Parkinsonove bolesti ili posljedica moždanog udara mogu snažno utjecati na mentalno zdravlje. Važno je zadržati pozitivan pristup, koliko god je to moguće, i ne zanemariti simptome depresije.

Zaboravljivost i mentalna magla

Problemi s pamćenjem nisu uvijek znak demencije. Ponekad depresija može uzrokovati zbunjenost, zaboravljivost i poteškoće s koncentracijom. Pravovremena dijagnoza važna je za odgovarajuće liječenje.

Tugovanje i gubitak

Gubitak partnera ili bliske osobe normalno izaziva tugu, no kod nekih ljudi ona može prerasti u depresiju.r Važno je dopustiti si proces tugovanja i potražiti podršku kada je potrebna.

Kućni ljubimci mogu pomoći

Kućni ljubimci pružaju društvo, smanjuju osjećaj usamljenosti i potiču kretanje. Šetnja psa, primjerice, može pozitivno djelovati i na fizičko i na mentalno zdravlje.

Smijeh kao prirodni saveznik

Smijeh može smanjiti stres, opustiti tijelo i poboljšati raspoloženje. Humor i druženje često imaju snažan pozitivan učinak na psihu.

Volontiranje i pomaganje drugima

Pomaganje drugima mnogim ljudima daje osjećaj svrhe i zadovoljstva, osobito nakon odlaska u mirovinu. Pronalaženje aktivnosti koja vam je važna može pozitivno utjecati na raspoloženje i kvalitetu života.

Pročitajte i ove članke:

• Ovih 6 simptoma depresije u srednjoj dobi povezano s gotovo 50 % većim rizikom od demencije!
• Priča o jednoj borbi: “Depresija nije samo smrknuto lice i suze, skriva ju i osmijeh i namještene slike na društvenim mrežama”
• Psihičke bolesti kod starijih osoba: Koje su najčešće?

• depresija nakon 40-e
• okidači depresije nakon 40-e

Učitaj više izvora