Psihičke bolesti kod starijih osoba predstavljaju problematiku o kojoj se, nažalost, nedovoljno govori. Iako se starenjem fizičko stanje često pogoršava, većina starijih osoba nema značajnijih zdravstvenih problema do šestog ili sedmog desetljeća života.

Međutim, to se uglavnom odnosi na fizičke poteškoće u starijoj odrasloj dobi. Psihičke poteškoće kod starijih osoba koje neminovno dolaze zbog raznih životnih okolnosti i fizičkih promjena često ostaju zanemarene i neliječene.

Jako je važno prepoznati ih na vrijeme kako bi se simptomi ublažili, a starijima omogućilo sretno i dostojanstveno starenje i prihvaćanje onoga što starost sa sobom nosi.

Mentalno zdravlje starijih osoba

Prilagodba na zdravstvene promjene, manja neovisnost i potreba za sve češćom pomoći bližnjih ponekad mogu biti frustracija za osobe starije odrasle dobi koje su donedavno potpuno samostalno funkcionirale.

Većina starijih osoba je relativno zdrava i dobro živi tijekom prvih šest desetljeća života. Problemi se uglavnom počinju javljati nakon tog razdoblja, kada se sa svakom sljedećom godinom zdravstveni problemi sve više osjete, a i češće utječu na ponašanje starijih osoba te njihovo mentalno zdravlje.

Nažalost, mentalno zdravlje starijih osoba često prolazi ispod radara jer se svrstava pod opće znakove starenja, no situacija baš i nije tako jednostavna.

Zato neki smatraju da su simptomi depresije samo normalan dio starenja zbog životnih okolnosti kroz koje prolaze stariji (npr. sindroma praznog gnijezda, gubitka voljenih osoba, preseljenja, manjka socijalnih kontakata i sl.), no depresija i starenje nisu pojmovi koji inače dolaze zajedno.

Najčešće psihičke bolesti kod starijih osoba

Svjetsko stanovništvo sve više stari, a očekuje se da će se do 2050. godine broj ljudi u dobi od 60 i više godina udvostručiti.

Jedna od četiri starije odrasle osobe ima problema s mentalnim zdravljem. Najčešći problemi su depresija i demencija koje pogađaju 5 – 7 % stanovništva starijeg od 60 godina, a zatim anksioznost kod starijih osoba koja zahvaća oko 3,8 % ljudi.

Tijekom šest desetljeća života jedna osoba proživi brojne životne događaje od kojih su mnogi emocionalno zahtjevni i teški, zbog čega je sasvim očekivano da će mentalno zdravlje zahtijevati dodatnu brigu i podršku kako se simptomi ne bi zakomplicirali i doveli do težih, kroničnih stanja.

Još jedan problem mentalnog zdravlja s kojim se starije osobe često suočavaju je staračka depresija (simptomi kao što su tuga, beznađe, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, učestale misli o smrti i kraju života, glavobolja i probavni problemi bez jasnog fizičkog uzroka itd.).

Nažalost, i ona se smatra normalnom pojavom u starijoj dobi iako to nije, a neliječeni simptomi se ponekad toliko mogu zakomplicirati te povećati rizik od suicidalnih misli i pokušaja koji su najčešći u starijoj populaciji.

U kratkoj samoprocjeni skraćene Gerijatrijske skale depresije možete odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja koji će biti dobra smjernica za shvaćanje poteškoća s kojima se trenutno suočavate, a koji mogu biti povezani s depresivnim raspoloženjima.

Povezanost mentalnog i tjelesnog zdravlja

Socijalna izolacija i usamljenost su česta pojava u starijoj dobi, a iako zvuče slično, ova dva simptoma nisu istoznačnice. Možda živite sami, ali imate aktivan društveni život u zajednici kojoj pripadate i s članovima obitelji koji vas redovito posjećuju.

S druge strane, možete se osjećati usamljeno čak i kada ste okruženi ljudima. Činjenica je da smo društvena bića i da su nemogućnost povezivanja s drugima ili gubitak osjećaja pripadnosti zajednici povezani s negativnim utjecajem na naše mentalno zdravlje.

Prethodno navedeni simptomi se također povezuju s nekim fizičkim stanjima kao što su kardiovaskularne bolesti, oslabljen imunološki sustav, poteškoće s kretanjem te slabljenjem mišića i kostiju, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, kognitivni pad i sl.

Ozbiljne psihičke poteškoće, kao što je shizofrenija kod starijih osoba, također mogu značajno otežati život u poodmakloj dobi, ne samo oboljeloj osobi, nego i njezinim bližnjima, odnosno skrbnicima.

Ponekad se može doimati da je starenje kod nekih osoba dovelo do promjena osobnosti u starosti. Činjenica je da će se osoba promijeniti s protokom vremena, ali i da će drugačije funkcionirati ovisno o svojim poteškoćama i životnim okolnostima.

No, ako primijetite da se dogodila značajna promjena u ponašanju kod starije osobe u kratkom periodu, potražite stručnu pomoć i savjet liječnika zato što navedeni problem može biti jedan od početnih simptoma ozbiljnijih stanja (npr. demencija).

Mentalno i tjelesno zdravlje su dvosmjerne ulice te problemi u jednoj sferi mogu značajno utjecati i na drugu. Također, depresija i drugi problemi mentalnog zdravlja mogu pogoršati i usporiti vrijeme oporavka od fizičkih bolesti, a ujedno mogu stvarati prepreke u obavljanju jednostavnih stvari kao što su hranjenje, odijevanje, kretanje i sl.

Važno je imati na umu da poteškoće s obavljanjem osnovnih životnih zadataka nisu uvijek znakovi starenja ili životnih promjena koje prate starenje, nego mogu ukazivati na ozbiljnije poteškoće.

Kada potražiti pomoć?

U modernom vremenu u kojem živimo starije osobe često ostaju same u svojim brigama i bolima. Mlađi članovi obitelji uglavnom sele u veće gradove ili žive odvojeno od svojih starijih članova te ih samo povremeno posjećuju.

Zato i mnoge značajne promjene njihovog zdravstvenog stanja prolaze ispod radara, a mnogi početni simptomi određenih bolesti se ne prepoznaju na vrijeme. Bilo bi dobro da se mentalno stanje starije osobe redovito prati i kontrolira te da ne prepuštate vremenu da riješi određene tegobe koje se, u većini slučajeva, samo zakompliciraju.

Ako ste zabrinuti za mentalno zdravlje starijih članova obitelji, obratite pažnju na određene znakove koji mogu ukazivati na neuobičajene promjene povezane sa psihičkim problemima:

• izrazite promjene u obrascima spavanja – nedovoljno sna (nesanica) ili prekomjerno spavanje
• neobične promjene u ponašanju i svakodnevnom funkcioniranju (npr. zatvaranje u sebe, nelogičnosti u komunikaciji i shvaćanju događaja, problemi s obavljanjem svakodnevnih zadataka i sl.)
• sve češće promjene u raspoloženju (npr. od ljutnje i razdražljivosti do apatije i pasivnosti) koje nisu povezane s vanjskim podražajima
• visoka razina stresa i stalna briga za sebe i svoje zdravlje, svoje bližnje i njihovo zdravlje, imovinu i sl.
• česte glavobolje i bolovi u tijelu bez jasnog fizičkog uzroka.

Suočavanje s prirodnim promjenama povezanim sa starenjem za neke pojedince može biti izrazito emocionalno zahtjevno.

Oni koji su tijekom života bili aktivni i živjeli u dinamičnom okruženju ponekad odbijaju prihvatiti svoje trenutne mogućnosti i prilike zbog čega ulaze u visokorizične aktivnosti (npr. prekomjeran fizički rad, vožnja na duže rute, problemi s ovisnostima i sl.) koje mogu ugroziti njihovo opće zdravstveno stanje.

Starenje je prirodan proces i, unatoč tome što ga mnogi danas žele usporiti ili zaustaviti, njegova ljepota upravo leži u prihvaćanju prolaznosti koja nam donosi brojna životna iskustva i uspomene koje stvaramo s našim bližnjima.

Normalno je s vremenom usporiti i kretati se mirnijim tempom.

Ako imate poteškoće s prihvaćanjem starosti i svega što ona sa sobom donosi, potražite podršku u obliku individualne psihoterapije ili grupa podrške u kojima ćete se moći povezati s pojedincima koji se nalaze u sličnim životnim okolnostima i koji vas mogu obogatiti svojim pogledom na određene aspekte starenja.

Pročitajte i ove članke:

• Kada počinje starost? Evo što je pokazalo istraživanje
• Otprilike 1/3 umirovljenika doživljava neki oblik depresije!
• Ageizam: Koji su stereotipi o starenju i kako ih prevladati?

• anksioznost kod starijih osoba
• ponašanje starijih osoba
• promjena osobnosti u starosti
• psihičke bolesti kod starijih osoba
• shizofrenija kod starijih osoba
• staračka depresija - simptomi

Učitaj više izvora