Mozak je središnji upravljački organ ljudskog tijela i ključni dio središnjeg živčanog sustava, zajedno s leđnom moždinom.

Upravo on kontrolira disanje, rad srca, krvni tlak, ali i složene funkcije poput razmišljanja, pamćenja, emocija, govora i svijesti. Kada dođe do poremećaja njegove strukture ili funkcije, govorimo o pojmu bolesti mozga.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih informacija, simptoma i vrsta koje obuhvaćaju različite bolesti mozga i živčanog sustava.

Bolesti mozga – simptomi

Simptomi mogu biti vrlo raznoliki i ovise o uzroku te dijelu mozga koji je zahvaćen. Najčešći znakovi uključuju:

• dugotrajne ili jake glavobolje
• napadaje (epileptičke konvulzije)
• probleme s pamćenjem i koncentracijom
• promjene ponašanja, raspoloženja ili osobnosti
• slabost ili paralizu dijelova tijela
• poteškoće s govorom i razumijevanjem
• smetnje vida
• vrtoglavicu i gubitak ravnoteže
• promjene svijesti (pospanost, nesvjestica, koma)
• mučninu i povraćanje.

Važno je naglasiti da se simptomi mogu razvijati postupno ili naglo, a neke bolesti mozga mogu biti progresivne i ozbiljne ako se ne liječe na vrijeme.

Što su bolesti mozga?

Bolesti mozga obuhvaćaju sva stanja koja utječu na strukturu, funkciju ili kemiju mozga. Mogu biti:

• urođene (prisutne od rođenja)
• stečene tijekom života
• privremene ili trajne
• progresivne ili stabilne.

Uzroci uključuju genetiku, infekcije, ozljede, tumore, poremećaje cirkulacije (primjerice, moždani udar), autoimune reakcije i neurodegenerativne procese.

Najčešće vrste bolesti mozga

Postoji velik broj kategorija koje obuhvaćaju različite neurološke bolesti mozga. Najvažnije skupine nalaze se u nastavku.

1. Neurodegenerativne bolesti

To su progresivne bolesti mozga kod kojih dolazi do propadanja živčanih stanica.

Primjeri su:

• Alzheimerova bolest (gubitak pamćenja i kognitivnih funkcija)
• Parkinsonova bolest (drhtanje, ukočenost, usporenost)
• Huntingtonova bolest.

2. Demijelinizirajuće bolesti mozga

U ovu skupinu spadaju demijelinizirajuće bolesti mozga, kod kojih dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice živaca.

Najpoznatiji primjer je multipla skleroza (MS). Simptomi uključuju slabost, utrnulost, probleme s vidom i ravnotežom.

3. Vaskularne bolesti mozga

Povezane su s poremećajem krvnih žila u mozgu.

Primjeri su:

• moždani udar (ishemijski i hemoragijski)
• aneurizma
• bolesti malih krvnih žila.

Ove bolesti mozga često nastaju naglo i mogu biti životno ugrožavajuće.

4. Tumori mozga

Tumori mogu biti benigni ili maligni.

Najčešći simptomi su:

• glavobolja
• napadaji
• promjene u ponašanju
• smetnje vida ili govora.

5. Infektivne bolesti mozga

Uzrokovane su bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima.

Primjeri su:

• meningitis
• encefalitis
• apsces mozga.

6. Autoimune bolesti mozga

Kod ovih stanja imunološki sustav napada vlastito moždano tkivo. Autoimune bolesti mozga mogu uzrokovati upalu i ozbiljna neurološka oštećenja.

Jedna od najčešćih autoimunih bolesti mozga je autoimuni encefalitis.

7. Metaboličke bolesti mozga

Metaboličke bolesti mozga nastaju zbog poremećaja u kemijskim procesima organizma.

Primjeri su:

• dijabetička encefalopatija
• Wilsonova bolest.

8. Rijetke bolesti mozga

Postoje i rijetke bolesti mozga koje su često genetskog podrijetla.

Primjeri su:

• Rettov sindrom
• CADASIL (cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom; rijetka nasljedna bolest malih krvnih žila mozga uzrokovana mutacijom NOTCH3 gena na kromosomu 19)
• tuberozna skleroza.

Bolesti mozga kod djece

Bolesti mozga kod djece često su povezane s razvojnim poremećajima ili komplikacijama tijekom trudnoće i poroda.

Najčešća stanja su:

• cerebralna paraliza
• autizam
• ADHD
• epileptičke encefalopatije
• hidrocefalus.

Ostale važne neurološke bolesti mozga

Među ostalim značajnim stanjima ubrajamo:

• epilepsiju (ponavljani napadaji)
• migrenu (kronične glavobolje)
• ataksiju (problemi s koordinacijom)
• demenciju (pad kognitivnih funkcija)
• delirij (akutna zbunjenost).

Sve ove bolesti mozga mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako primijetite simptome poput iznenadne slabosti, problema s govorom, jakih glavobolja ili gubitka svijesti, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Rano otkrivanje može značajno poboljšati ishod liječenja.

Cijeli popis bolesti mozga možete vidjeti na poveznici.

Pročitajte i ove članke:

• Cerebrovaskularne bolesti: Koji su simptomi i faktori rizika?
• Vrste tumora na mozgu: Koji su bezopasni, a koji najčešće završavaju kobno?
• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?

• autoimune bolesti mozga
• bolesti mozga
• bolesti mozga – simptomi
• bolesti mozga i živčanog sustava
• bolesti mozga kod djece
• demijelinizirajuće bolesti mozga
• metaboličke bolesti mozga
• neurološke bolesti mozga
• rijetke bolesti mozga

Učitaj više izvora