Prehrambene navike igraju važnu ulogu u razvoju kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2. Nova velika studija iz SAD-a pokazuje da česta konzumacija crvenog mesa, posebno prerađenih proizvoda poput kobasica ili slanine, može biti povezana s većim rizikom od razvoja dijabetesa.

Ipak, istraživači ističu da određene promjene u prehrani mogu pomoći u smanjenju tog rizika.

Crveno meso i povećan rizik od dijabetesa

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Nutrition analiziralo je podatke više od 34.000 odraslih osoba prikupljene kroz Nacionalno istraživanje zdravlja i prehrane u SAD-u (NHANES) između 2003. i 2016. godine.

Znanstvenici su proučavali prehrambene navike sudionika te njihovu povezanost s dijabetesom, koji je definiran standardnim medicinskim kriterijima, uključujući razinu HbA1c, glukozu natašte i korištenje lijekova za dijabetes.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su konzumirale veće količine crvenog mesa – bilo prerađenog ili neprerađenog – imale znatno veći rizik od dijabetesa.

Osim toga, svaka dodatna dnevna porcija crvenog mesa bila je povezana s 10 – 16 % većim rizikom od dijabetesa, ovisno o vrsti mesa.

Zanimljivo je da je povezanost između konzumacije crvenog mesa i dijabetesa ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir indeks tjelesne mase (BMI). To znači da povećani rizik nije moguće objasniti samo viškom kilograma ili pretilošću.

Zamjena crvenog mesa može smanjiti rizik

S druge strane, istraživači su otkrili i potencijalno pozitivnu strategiju. Kada su sudionici dio crvenog mesa zamijenili drugim izvorima proteina – poput mahunarki, orašastih plodova, ribe, peradi, jaja, mliječnih proizvoda ili cjelovitih žitarica – rizik od dijabetesa smanjio se za 9 – 14 %.

Najveći zaštitni učinak primijećen je kod biljnih izvora proteina.

Ovi rezultati dodatno potvrđuju sve veći broj istraživanja koji sugerira da zamjena crvenog mesa zdravijim alternativama može imati važnu ulogu u prevenciji metaboličkih bolesti.

Ograničenja istraživanja

Iako je studija obuhvatila velik i reprezentativan uzorak američke populacije, ima nekoliko ograničenja.

Budući da se radi o promatračkom istraživanju koje analizira podatke iz jednog vremenskog razdoblja, ne može se sa sigurnošću dokazati da crveno meso izravno uzrokuje dijabetes.

Sudionici su također prijavljivali što su jeli u posljednja 24 sata, što možda ne odražava njihove dugoročne prehrambene navike. Zbog toga studija ne može pokazati kakav bi bio dugoročni učinak smanjenja ili zamjene crvenog mesa.

Istraživači također nisu mogli u potpunosti uzeti u obzir sve čimbenike koji mogu utjecati na rizik, poput genetike ili životnog stila. Osim toga, nije bilo moguće razlikovati imaju li sudionici dijabetes tipa 1 ili tipa 2.

Zašto bi crveno meso moglo povećati rizik?

Postoji nekoliko mogućih bioloških objašnjenja ove povezanosti.

Crveno meso često sadrži veće količine zasićenih masti, koje s vremenom mogu pogoršati inzulinsku rezistenciju. Također je bogato hem željezom koje u prekomjernim količinama može potaknuti oksidativni stres i oštetiti stanice koje proizvode inzulin.

Kod prerađenog mesa dodatni problem predstavljaju spojevi koji nastaju tijekom procesa konzerviranja i pripreme na visokim temperaturama, a koji mogu povećati upalne procese u tijelu.

Takva prehrana često je bogata solju i nitratima, a istovremeno siromašna vlaknima iz biljnih namirnica, što može dodatno otežati regulaciju razine šećera u krvi.

Koliko crvenog mesa je preporučljivo jesti?

Stručnjaci već dugo preporučuju ograničiti konzumaciju crvenog mesa te birati nemasnije komade i izbjegavati prerađene proizvode poput slanine, šunke i kobasica.

Neki liječnici savjetuju da se crveno meso jede najviše dvaput tjedno, pri čemu jedna porcija otprilike odgovara veličini šake (oko 120 – 170 g).

Kod osoba koje imaju predijabetes, metabolički sindrom ili obiteljsku povijest dijabetesa preporuka može biti i stroža – jedna porcija tjedno ili rjeđe.

Koje su zdravije alternative?

Stručnjaci naglašavaju da cilj nije potpuno izbaciti određene namirnice, nego stvoriti uravnotežen prehrambeni obrazac.

Prehrana koja se temelji na mahunarkama, orašastim plodovima, povrću, cjelovitim žitaricama, ribi, peradi i fermentiranim mliječnim proizvodima, uz povremenu konzumaciju crvenog mesa, povezuje se s boljim metaboličkim zdravljem.

Riba i morski plodovi, kao i biljni izvori proteina poput leće, slanutka i graha, posebno se ističu kao kvalitetne zamjene.

Kako dodatno smanjiti rizik od dijabetesa?

Uz promjene u prehrani, važnu ulogu imaju i druge životne navike.

Smanjenje unosa dodanog šećera i ultraprocesirane hrane, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i raznoliki izvori proteina mogu značajno pomoći u smanjenju rizika od razvoja dijabetesa.

Čak i male promjene mogu imati učinak. Primjerice, ako svakodnevno jedete crveno meso, već i zamjena jedne dnevne porcije drugim izvorom proteina može pridonijeti smanjenju rizika.

Drugim riječima, ključ nije u potpunoj zabrani određene hrane, nego u uravnoteženoj prehrani i raznolikim izborima namirnica koji dugoročno podržavaju zdravlje.

Pročitajte i ove članke:

• Što spada u crveno meso, zašto crveno meso nije zdravo i postoji li najzdravije crveno meso?
• Je li jedenje crvenog mesa povezano s masnom bolešću jetre?
• Što se događa s vašim krvnim tlakom kada redovito jedete suhomesnate proizvode?

• crveno meso
• dijabetes
• istraživanje

Učitaj više izvora