Posljednjih je godina došlo do značajnog porasta stresa, anksioznosti i depresije, prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije. Unatoč tome što Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje opisuje simptome tjeskobe i depresije, zanemaruje ključni element – složen odnos između mozga i crijeva, osobito crijevnog mikrobioma – niza bakterija, gljiva, protozoa i virusa koji žive u našem probavnom sustavu.

Istraživanja pokazuju da se u našem gastrointestinalnom traktu nalazi više od sto trilijuna mikroorganizama koji su ključni za naše emocionalno i fizičko blagostanje.

Probavni mikrobiom povezuje se s funkcijom mozga putem osovine crijevo-mozak, dvosmjernog puta koji uključuje živac vagus. Ovaj komunikacijski sustav utječe ne samo na probavne funkcije, već ima i ulogu u regulaciji imunološkog sustava, odgovora na bol, metabolizma, raspoloženja, društvenog ponašanja i kognicije.

Pročitajte članak “Stimulacija ovog živca može spriječiti pretilost? Znanstvenici su otkrili da metoda za liječenje epilepsije može pomoći u mršavljenju“.

Važnost očuvanja različitosti mikrobioma u tijelu

Raja Dhir, suosnivač Seed Healtha, organizacije koja surađuje s globalnim istraživačima na razvoju znanstveno utemeljenih mikrobnih rješenja za osobno i planetarno zdravlje, za Psychology Today naglašava važnost očuvanja različitosti mikrobioma u tijelu, uključujući onaj na koži, ustima i genitalijama.

Surađujući sa sveučilišnim znanstvenicima, istražuje kako ti mikroorganizmi utječu na raspoloženje, težinu, gastrointestinalnu funkciju, imunološki odgovor i cjelokupno zdravlje. Studije sve više pokazuju jaku korelaciju između psiholoških izazova i poremećaja u probavi i gastrointestinalnom radu.

Utjecaj prehrane na mentalno zdravlje je veći nego što se čini. Visoko prerađena hrana koja umanjuje raznolikost mikrobioma povezana je s većim rizikom od mentalnih poremećaja.

Konzumacija probiotičkog jogurta rezultirala je značajnim poboljšanjem raspoloženja depresivnih pojedinaca u britanskoj studiji, a francuska studija je pokazala smanjenje anksioznosti i depresije sa specifičnom formulacijom probiotika.

Istraživači su pomno proučavali različite mikroorganizme u probioticima i njihove zdravstvene prednosti. Dojenčad sa zdravim mikrobiomom razvija snažan imunološki sustav, pri čemu Bifidobacterium igra ključnu ulogu kroz dojenje.

Dhir sugerira da se u kasnijoj životnoj dobi na suboptimalni mikrobiom može pozitivno utjecati konzumacijom mikrobnog inokuluma koji se nalazi u hrani bogatoj živim bakterijama, kao što su jogurt, kombucha, kiseli krastavci, kiseli kupus i miso.

Međutim, važno je napomenuti da svi “probiotički” proizvodi ne zadovoljavaju znanstvene kriterije i da nedostaju kontrolirane studije na ljudima koje bi pokazale zdravstvene dobrobiti.

Pročitajte članak “Znanstvenici su pronašli dvije gljivice koje bi mogle pomoći kod upalnih bolesti crijeva! Evo što je pokazalo istraživanje“.

Važno je usvojiti uravnotežen način života

Izgradnja zdravijeg mikrobioma uključuje usvajanje uravnoteženog načina života. Dhir preporučuje davanje prioriteta dobrom snu, upravljanju stresom i tjelovježbi, uz izbjegavanje nepotrebnih lijekova, osobito antibiotika.

Prerađenu i ultraprerađenu hranu treba zamijeniti opcijama bogatim vlaknima, flavonoidima i polifenolima, uključujući sjemenke, orašaste plodove, zob, grah, bobičasto voće, cjelovite žitarice i šareno povrće. Flavonoidi, najveća skupina prirodnih polifenola, posjeduju moćna antioksidativna i protuupalna svojstva.

Pročitajte i ove članke:

• Mozak i crijeva: Neraskidiva veza koja može biti i destruktivna! Psihologinja otkriva što joj najviše šteti i kako si pomoći
• Propusnost crijeva (leaky gut): Povezuje se s mnogim kroničnim bolestima! Evo zašto je vaš probavni sustav osjetljiv
• Prehrana kod bolesti crijeva: Važna je za držanje bolesti pod kontrolom i normalno funkcioniranje! Evo kako je prilagoditi ovisno o vašoj bolesti.

• anksioznost
• crijevni mikrobiom
• depresija
• utjecaj crijeva na psihu

Učitaj više izvora