Hepatitis A je akutna virusna infekcija jetre – zarazna žutica. Prenosi se zaraženom hranom i vodom te bliskim kontaktom s bolesnikom.

Epidemiologija hepatitisa A

Virus hepatitisa A (HAV) je RNA virus, raširen po cijelom svijetu. Pretpostavlja se da je svake godine gotovo 10 milijuna ljudi zaraženo ovim virusom, od kojih oko 1,5 milijuna ljudi pokazuje simptome.

Infekcije se češće javljaju u siromašnijim dijelovima Zemlje gdje vladaju loši higijenski uvjeti i nedostatak čiste vode za piće. Oko 90 % djece u zemljama u razvoju preboli hepatitis A infekciju do 10. godine života.

U razvijenim zemljama infekcija se najčešće javlja unutar manje zajednice (obitelj, škola, vrtić).

Hepatitis A – prenošenje

Hepatitis A vrlo je zarazna bolest “prljavih ruku”. Virus se prenosi feko-oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom.

Čest izvor infekcije su:

• neoguljeno voće i povrće
• školjke koje rastu u zagađenoj vodi, a nisu dovoljno skuhane
• kontaminirana voda za piće ili led.

Bolest se može proširiti i bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Često su djeca izvor infekcije jer obično nemaju nikakvih simptoma.

Virus hepatitisa A ulazi kroz probavni sustav u čovjeka gdje se iz sluznice crijeva krvlju širi do jetre. U jetrenim stanicama (hepatocitima) dolazi do umnožavanja, replikacije virusa. U tom stadiju virus se izlučuje stolicom u organizam.

Ako ste jednom preboljeli ovu infekciju, stvorili ste trajni imunitet na ovu bolest jer postoji samo jedan serotip ovog RNA virusa.

Hepatitis A – simptomi

Ovaj virus hepatitisa za razliku od hepatitisa B i hepatitisa C uzrokuje kratkotrajnu akutnu bolest, virusnu upalu jetre, bez kroničnih promjena. U mnogim slučajevima javlja se vrlo malo simptoma ili ih uopće nema (asimptomatska bolest). 

Vrijeme između početka zaraze i pojave simptoma (inkubacija) je 2 – 6 tjedana.

Osoba je zarazna u drugoj polovici vremena inkubacije, dok još nije razvila simptome, pa sve do kraja prvog tjedna žutice.

Prvih 1 – 2 tjedna osoba može osjećati neke od sljedećih nespecifičnih simptoma:

• konstantni umor
• gubitak apetita
• mučnina
• povraćanje
• bolovi u trbuhu
• zimica
• umjereno visoka temperatura.

Svaki četvrti oboljeli razvit će žuticu.

Prvo se vidi žuta boja bjeloočnica, potom i žuta boja kože.

Urin može poprimiti crveno-smeđu boju, a stolica može biti svijetla (svijetla stolica).

Pročitajte članak “Žutica – kako je prepoznati i izliječiti?“.

Ozdravljenje se očekuje kroz 4 – 8 tjedana bez kroničnih promjena jetre.

Hepatitis A – komplikacije

Oko 10 – 15 % bolesnika doživi relaps hepatitisa A, vraćanje simptoma bolesti tijekom šest mjeseci nakon prvobitne infekcije. Bolest se manifestira povišenjem jetrenih proba i bolesnici stolicom izlučuju virus hepatitisa A povremeno kroz trajanje bolesti.

Teži oblik bolesti (fulminantni oblik hepatitisa A) javlja se najčešće u starijih bolesnika koji već imaju oštećenje jetre, hepatitis B, hepatitis C ili cirozu jetre. Kod njih žutica može biti jako izražena, mogu se javiti tremor i krvarenja. Takav oblik hepatitisa A može uzrokovati akutno zatajenje jetre i životno ugrožavati bolesnika. Katkad je potrebna i hitna transplantacija jetre.

Dijagnostika hepatitisa A

Na kliničkom pregledu, liječnik će palpirati povećanu jetru (pritiskom procijeniti veličinu jetre) i povećane limfne čvorove vrata.

Biokemijskim pretragama krvi moguće je procijeniti stanje jetrene funkcije. Jetrene probe su povišene, a uključuju sljedeće pretrage:

• jetrene enzime ALT i AST
• bilirubin
• alkalnu fosfatazu i GGT.

Sigurniji dokaz bolesti postavlja se traženjem virusa uzročnika u stolici (u vremenu dok se izlučuje, tj. 1 – 2 tjedna prije pojave znakova bolesti, pa sve do osam dana od početka žutice) ili serološkim testovima.

Serologija je krvna pretraga u kojoj se mjeri koncentracija specifičnih protutijela (imunoglobulina) koje je organizam stvorio kao obranu protiv nekog mikroorganizma.

Ako ste bili u dodiru s ovim virusom (HAV), vaše tijelo će stvoriti anti-HAV imunoglobuline (protutijela) i u krvi se može izmjeriti njihov titar. Titar specifičnih protutijela siguran je dokaz kontakta s virusom.

Hepatitis A – liječenje

Ova bolest ne zahtijeva specifično liječenje. Savjetuje se mirovanje i jetrena dijeta.

Jetrena dijeta 

Jetrena dijeta je zdrava i uravnotežena prehrana koja potiče regeneraciju jetrenih stanica. 

Slijedite ove upute:

• više manjih obroka dnevno
• pečeno zamijenite kuhanim
• izbjegavajte kasne obroke
• nemojte jesti pod stresom
• nemojte se prejedati
• koristite biljno ulje
• barem pola sata tjelesne aktivnosti dnevno.

Jelovnik sastavite od navedenih namirnica:

• povrće i voće
• riba
• perad
• teletina
• posni sir
• sirutka.

Svakako izbjegavajte:

• alkohol
• gazirana pića
• pušenje
• bijeli kruh, tjestenina, riža (zamijeniti integralnim)
• crveno meso
• konzervirana hrana
• masna hrana
• pržena i pohana hrana
• slatkiši i grickalice
• suhomesnati proizvodi.

Saznajte više u člancima:

• Jetrena dijeta – hrana za oporavak i obnovu oboljele jetre
• Detoksikacija (čišćenje) jetre na prirodan način.

Postoji li način za spriječiti infekciju hepatitisom A?

Ovaj virus rasprostranjen je po cijelom svijetu, ali najviše infekcija se događa u siromašnim krajevima Zemlje gdje su uvjeti života neadekvatni i ne postoji komunalna i osobna higijena.

Preventivne mjere obuhvaćaju pranje ruku i pravilno kuhanu hranu.

Ako putujete u područja gdje je česta infekcija hepatitisom A, postoji cjepivo.

Ako ste bili u kontaktu s nekim tko boluje od hepatitisa A, možete dobiti pasivnu imunizaciju (gotova ljudska protutijela na hepatitis A) unutar dva tjedana od izloženosti zarazi.

Cijepljenje protiv hepatitisa A

Osobe koje bi se trebale cijepiti zbog povećanog rizika:

• putnici – područja Afrike, Azije, Središnje i Južne Amerike
• vojne snage – zbog djelovanja u područjima visoke učestalosti hepatitisa A ili loših higijenskih i sanitarnih uvjeta
• osobe s profesionalnim rizikom od hepatitisa A – osoblje zaposleno u dječjim vrtićima, domovima za starije, medicinsko osoblje, osobe zaposlene na pripremi hrane i radnici zaposleni na održavanju kanalizacije
• bolesnici oboljeli od hemofilije
• bolesnici s kroničnim bolestima jetre
• homoseksualci
• spolno promiskuitetne osobe
• intravenski ovisnici.

Za postizanje potpune zaštite potrebno je primiti dvije doze cjepiva.

Cjepivo smiju primiti i djeca, počevši od navršenih godinu dana života. Druga doza cjepiva daje se nakon pola godine do godinu dana nakon prve doze.

Cjepivo protiv hepatitisa A je sigurno cjepivo. Neželjene reakcije su većinom vrlo blage i mogu biti:

• bol i crvenilo na mjestu uboda
• prolazno povišena temperatura
• glavobolja
• umor
• mučnina
• gubitak teka.

Iznimno rijetko može se dogoditi teška neželjena reakcija u smislu alergijske reakcije na cjepivo. Simptomi alergijske reakcije na cjepivo hepatitisa A su:

• teško disanje
• promuklost
• osip
• bljedilo
• slabost
• ubrzan rad srca
• vrtoglavica.

Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, hitno se javite liječniku.

Cijena cjepiva je oko 300 kn.

Postoji i kombinirano cjepivo za hepatitis A i hepatitis B, u tri doze.

Pročitajte i članak “Jetra i bolesti jetre – uzroci, simptomi i liječenje“.

• bolest prljavih ruku
• bolesti jetre
• cijepljenje
• hepatitis
• hepatitis a
• jetra
• jetrena dijeta
• jetrene probe
• jetreni enzimi
• virusni hepatitis
• žutica