5 namirnica koje trebate jesti kod COVID-19 – i što izbjegavati
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Kada se razbolite od COVID-19, pravilna prehrana može pomoći vašem tijelu da se brže oporavi i održi imunitet jakim.
Iako nijedna hrana ne može izliječiti bolest, određeni prehrambeni odabiri mogu pružiti tijelu potrebne nutrijente, poput vitamina, minerala, proteina i vlakana, koji podržavaju obrambeni sustav organizma. Evo što biste trebali jesti i piti tijekom infekcije.
1. Voće i povrće
Voće i povrće bogato je vitaminom C, koji podržava imunitet. Preporučuju se:
- citrusno voće
- zeleno lisnato povrće
- krumpir
- rajčice.
Ako imate upaljeno ili bolno grlo, pokušajte pripremiti smoothie od svježeg voća i povrća. Topla juha od povrća također je dobar način da povećate unos svježih namirnica.
2. Cjelovite žitarice
Cjelovite žitarice sadrže prebiotička vlakna koja potiču rast zdravih bakterija u crijevima.
Dobar izbor su:
Ove žitarice imaju blagu teksturu i neće dodatno iritirati grlo.
3. Proteini
Proteini su ključni za gradnju i obnovu stanica, uključujući imunološke stanice. Nedostatak proteina može oslabiti imunitet i povećati rizik od infekcija.
Biljni izvori proteina uključuju:
Meso poput piletine, govedine i svinjetine također sadrži cink, koji je koristan za imunitet. Ako imate probavne smetnje, izbjegavajte previše vlaknaste hrane koja može izazvati nadutost ili proljev.

4. Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su proteinom, vitaminom D i cinkom. Jogurt sadrži probiotike koji pomažu imunološkom sustavu, a njegov blag okus i hladna tekstura obično se dobro podnose tijekom bolesti.
Istraživanja pokazuju da mliječni proizvodi s niskim udjelom masti mogu imati zaštitni učinak protiv COVID-19.
5. Pića i hidracija
COVID-19 može izazvati simptome poput povraćanja i proljeva, zbog čega lako može doći do dehidracije. Pijte dovoljno vode i pratite unos tekućine. Dobar izbor su:
- voda
- nezaslađeni čajevi (primjerice, kamilica)
- nezaslađeni voćni sokovi
- umjereno konzumirajte kavu zbog dehidracije.
Što jesti ako imate mučninu?
Ako osjećate mučninu, pokušajte s lako probavljivim namirnicama:
- pečena piletina ili riba
- bistre juhe
- krekere
- tost ili engleski muffin
- želatina
- tjestenina ili riža
- sladoled na štapiću
- krumpir.
Što jesti ako ste izgubili osjet okusa i mirisa?
COVID-19 može uzrokovati gubitak okusa i mirisa, što otežava prehranu. Pokušajte:
- dodati male količine začina, maslinovog ulja, sira ili orašastih plodova
- jesti pojedinačne namirnice umjesto kombiniranih jela
- koristiti raznobojne ili teksturno različite namirnice
- koristiti jake začine i bilje.

Namirnice koje biste trebali izbjegavati
Namirnice koje biste trebali izbjegavati su:
- brza hrana i pržena hrana
- gazirani sokovi i slatkiši
- visoko prerađena hrana hrana.
Ove namirnice mogu potaknuti upalu i otežati imunološkom sustavu borbu protiv bolesti. Također, ograničite alkohol dok se oporavljate.
Može li prehrana smanjiti rizik od COVID-19?
Ne postoji dokaz da određena hrana može skratiti trajanje COVID-19 simptoma, ali nutritivno bogata prehrana pomaže tijelu u jačanju imunološkog odgovora i može ublažiti težinu bolesti.
Dodatni savjeti
Većinu potrebnih nutrijenata možete unijeti kroz hranu, a neki se mogu nadomjestiti dodacima prehrani. Primjerice, vitamin D može pomoći u zaštiti dišnog sustava kod osoba s nedostatkom. Prije uzimanja dodataka, posebno tijekom bolesti, posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom.
Pročitajte i ove članke:
- Koliko traju simptomi COVID-a i kako ga brže preboljeti?
- Upravo ste dobili COVID, što trebate učiniti?
- Liječenje korone kod kuće: Što se preporučuje?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Što jesti za doručak umjesto kruha? Odgovara nutricionistica
- Zrinka Babić
- 4 min čitanja
- namirnice koje treba izbjegavati kod COVID-19
- namirnice koje trebate jesti kod COVID-19
- prehrana kod COVID-19
- Garone, S. (2025). 5 Foods To Eat With COVID-19—and What To Avoid. Health.
- Darand, M. i sur. (2022). The association between dairy products and the risk of COVID-19. Eur. J. Clin. Nutr., 76: 1583–1589.