5 “loših” stvari koje biste trebali raditi za bolji imunitet

Voće često prati loš glas zbog sadržaja šećera, no pritom se zaboravlja koliko je bogato vlaknima, antioksidansima te vitaminima i mineralima važnima za imunitet

Svi smo barem jednom čuli upozorenje poput “Ne izlazi van mokre kose jer ćeš se prehladiti!”. I dok savjeta o imunitetu ne nedostaje, stručnjaci se slažu u jednom – snažan imunološki sustav ključan je za zdravlje i otpornost organizma.

Dobra vijest je da neke navike koje često smatramo “lošima” za zdravlje zapravo mogu imati pozitivan učinak na imunitet.

U nastavku otkrivamo pet iznenađujućih stvari koje možda nepravedno izbjegavate, a mogle bi pomoći vašem organizmu da se bolje obrani od bolesti.

1. Jedenje puno voća

Voće često prati loš glas zbog sadržaja šećera, no pritom se zaboravlja koliko je bogato vlaknima, antioksidansima te vitaminima i mineralima važnima za imunitet, poput vitamina C, A i E te cinka.

Posebno su važna vlakna koja hrane dobre bakterije u crijevima. A upravo se velik dio imunološkog sustava nalazi u crijevima.

Kada jedete voće poput jabuka, malina ili krušaka, vlakna se razgrađuju djelovanjem crijevnih bakterija i stvaraju spojeve koji mogu smanjiti upale i potaknuti rast korisnih mikroorganizama.

Osim toga, voće obiluje antioksidansima koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i upalnih procesa koji mogu oslabiti imunitet. Mango, papaja, borovnice ili avokado samo su neki od primjera namirnica koje mogu pomoći organizmu u obrani od bolesti.

Ako imate dijabetes ili problema s regulacijom šećera u krvi, savjetujte se s liječnikom ili nutricionistom o količini i vrsti voća koja vam najbolje odgovara.

2. Uzimanje manje dodataka prehrani

Kod prvih simptoma prehlade mnogi odmah posežu za vitaminom C, cinkom ili raznim “boost” preparatima za imunitet. Ipak, stručnjaci upozoravaju da dodaci prehrani nisu čarobno rješenje.

Iako određeni suplementi mogu biti korisni kada postoji manjak nutrijenata, pretjerano oslanjanje na njih često zanemaruje ono najvažnije – uravnoteženu prehranu i zdrav životni stil.

Velike doze vitamina C, ehinaceje ili cinka ne sprječavaju nužno prehladu ili gripu.

Za većinu zdravih odraslih osoba kvalitetna i raznolika prehrana može osigurati sve što je potrebno za normalno funkcioniranje imuniteta.

Dodaci prehrani mogu biti korisna podrška, ali ne mogu nadomjestiti loše prehrambene i životne navike.

Boravak na otvorenom pomaže tijelu u stvaranju vitamina D, koji ima važnu ulogu u obrani organizma od virusa i bakterija
FOTO: Shutterstock

3. Boravak na suncu i hladnoći

Iako se često upozorava na štetnost sunčevog zračenja, potpuno izbjegavanje sunca također nije dobro rješenje. Boravak na otvorenom pomaže tijelu u stvaranju vitamina D, koji ima važnu ulogu u obrani organizma od virusa i bakterija.

Usto, svježi zrak, kretanje i kontakt s prirodom mogu pomoći u smanjenju stresa, što dodatno pozitivno djeluje na imunitet.

Ni hladnoća možda nije neprijatelj kakvim je smatramo. Hladni tuševi, boravak na svježem zimskom zraku ili kratkotrajno izlaganje hladnoći mogu potaknuti aktivnost određenih imunoloških stanica i pomoći u smanjenju upalnih procesa u tijelu.

Naravno, ključ je u umjerenosti – pretjerano izlaganje hladnoći ili suncu može imati suprotan učinak.

4. Uključivanje životinjskih proteina u prehranu

Biljna prehrana posljednjih je godina vrlo popularna, no to ne znači da su namirnice životinjskog podrijetla nužno loše za zdravlje.

Jaja, riba, meso i mliječni proizvodi sadrže važne aminokiseline koje tijelo koristi za stvaranje proteina potrebnih imunološkom sustavu. Usto, bogati su nutrijentima poput željeza, cinka, vitamina B skupine, vitamina D i omega-3 masnih kiselina.

Nedostatak proteina i određenih mikronutrijenata može povećati rizik od infekcija, pa je važno osigurati dovoljan unos kvalitetnih proteina – bilo iz biljnih, bilo iz životinjskih izvora.

Najvažnije je da prehrana bude raznolika i uravnotežena, a ne strogo podijeljena na “dobru” ili “lošu”.

5. Druženje s ljudima

Druženja i okupljanja mogu povećati rizik od prijenosa virusa, ali izolacija također može negativno utjecati na zdravlje.

Usamljenost i manjak socijalnog kontakta povezani su s većom razinom stresa, lošijim životnim navikama i slabijim imunološkim odgovorom organizma.

S druge strane, kvalitetni odnosi, podrška bliskih ljudi i osjećaj povezanosti mogu pozitivno djelovati na mentalno zdravlje, smanjiti upalne procese i pomoći organizmu da se bolje nosi sa stresom i bolestima.

Zato povremena druženja s obitelji i prijateljima nisu važna samo za raspoloženje nego i za cjelokupno zdravlje.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu