Imunološki sustav je ključan obrambeni mehanizam našeg organizma. Taj sustav između ostalog obuhvaća krvne leukocite (bijele krvne stanice) i tkivne stanice koje potječu iz leukocita.

Dva su načina na koji djeluje unutrašnji imunološki sustav – fagocitozom (direktnim razaranjem bakterija i virusa) te stvaranjem protutijela i senzibiliziranih limfocita. Isto tako, dva su mehanizma obrane – prirođena opća imunost (prva linija obrane) te stečena (adaptivna) imunost.

Određeni nutrijenti i dodaci prehrani mogu pomoći u jačanju i modulaciji našeg imunološkog sustava. Ako se pitate koji su najbolji proizvodi za podizanje imuniteta, što kupiti za imunitet i kako potaknuti prirodno jačanje imuniteta, u nastavku ovog članka ćemo se osvrnuti na najčešće preparate koje se koriste danas za navedenu problematiku.

Najbolji proizvodi za podizanje imuniteta

Važno je naglasiti kako nijedan proizvod (ili kombinacija istih) ne može zamijeniti zdrav način života kao kamen temeljac svakog zdravog i funkcionalnog imunog sustava, ali može pružiti određenu podršku u funkcioniranju našeg imuniteta.

Beta glukan – imunitet potaknut β-1,3/1,6 strukturom

Beta glukan je polisaharid koji u prirodi dolazi u dva oblika – β-1,3/1,4-D-glukani i β-1,3/1,6-D-glukani. β-1,3/1,4-D-glukani se nalaze u različitim žitaricama, poput zobi i ječma.

β-1,3/1,6-D-glukane poglavito pronalazimo u staničnoj stijenci kvasca i gljiva. Struktura β-1,3/1,6 je zaslužna za djelovanje na imunitet. Naime, receptor dektin-1 koji se nalazi na makrofagima, neutrofilima i NK-stanicama, prepoznaje strukuru β-1,3/1,6-D-glukana.

Nakon tog početnog vezanja dolazi do pojačanog djelovanja makrofaga, neutrofila i prirodnih stanica ubojica, uz povećano lučenje zaštitnih citokina koji pomažu u borbi protiv infekcija.

Iako beta glukan nije definiran kao prirodni lijek za imunitet kod odraslih, američka FDA ga je uvrstila u sigurne dodatke prehrani još 2008. godine, a posebna je zanimljivost što ga je, ni manje ni više, NASA uvrstila u prehranu astronauta radi djelovanja na imunitet.

Kakav je učinak beta glukana na djecu te spada li beta glukan u skupinu dodataka prehrani koje bi mogli okarakterizirati kao najbolji proizvodi za podizanje imuniteta kod djece?

Konkretno, postoji velika međunarodna studija s više od 1.000 djece koja je utvrdila da dodatak beta glukana smanjuje učestalost i trajanje infekcija dišnih puteva u odnosu na prethodnu godinu, uz odličnu podnošljivost i bez ozbiljnijih nuspojava.

Kod odraslih osoba je isto tako pokazao potencijal. Primjerice, kod sportaša suplementacija beta glukanom je smanjila pojavu simptoma infekcije gornjih dišnih puteva i spriječila pad imuniteta nakon intenzivnog napora.

Kada govorimo o doziranju, ne postoji službeno preporučena dnevna doza, no većina studija sugerira kako dnevni unos 100 – 500 mg dnevno može doprinijeti imunološkom sustavu. Beta glukane je najbolje uzimati kontinuirano kroz nekoliko tjedana radi postizanja optimalnog učinka.

Iako se beta glukan općenito smatra sigurnim dodatkom prehrani, potreban je oprez kod nekih zdravstvenih stanja. To se posebno odnosi na autoimune bolesti te kod pacijenata koji koriste imunosupresive (primjerice, transplatacija).

Naime, beta glukani pojačavaju imunitet, pa postoji određena skepsa, i to ne bez razloga, kako bi takvi pacijenti reagirali na beta glukan. Isto tako, ne postoje jasne smjernice koliko dugo uzimati beta glukan. U tome smislu većina stručnjaka još uvijek preporučuje određenu pauzu nakon višemjesečne upotrebe.

U svakom slučaju, za sigurnu primjenu beta glukana svakako je preporuka prvenstveno konzultacija s farmaceutom ili liječnikom, a to se posebno odnosi kod pacijenata s različitim kroničnim bolestima, ali i pri korištenju istih kod naših najmlađih.

Alfa glukan – manje poznati srodnik beta glukana

Nakon beta glukana pažnju usmjeravamo prema alfa glukanu. Nomen est omen, pa već prema nazivu ovog polisaharida, može se uočiti određena sličnost s beta glukanima.

I zaista, strukturno manja molekula u mnogočemu podsjeća na svojeg popularnijeg srodnika. Ipak, male razlike u strukturi (veličina, glikozidne veze) su uzrok razlika u samoj funkciji.

Pod nazivom alfa glukan se u principu misli na AHCC dodatak. AHCC (Active Hexose Correlated Compound) je patentirani ekstrakt iz micelija japanske shiitake gljive, bogat alfa-1,4 glukanom.

Za razliku od beta glukana, alfa glukan je manji oligosaharid koji također ima imunomodulacijska svojstva, posebno na urođeni imunitet, iako ruku na srce do tog dovodi drugim mehanizmom.

Alfa glukan, kao i beta glukan, ne možemo probaviti (barem ne u potpunosti jer se ne apsorbira u potpunosti), no on u crijevima djelovanjem na TLR (tool-like receptors) dovodi do pojačanja imuniteta. Tu je razlika u odnosu na beta glukan koji to također čini u crijevima ali preko drugog, dektin-1 receptora.

U svakom slučaju, istraživanja su pokazala da AHCC povećava broj i aktivnost imunoloških stanica, NK stanica i T-limfocita.

Osim toga, kod zdravih dobrovoljaca zabilježeno je da AHCC pojačava određene elemente imunog odgovora. Primjerice, u jednoj studiji je poboljšao odgovor organizma na cijepljenje protiv gripe.

AHCC se dobro podnosi. U kliničkim ispitivanjima najčešće prijavljene nuspojave bile su blage probavne smetnje (proljev) ili blagi osip. Ono što je potencijalno veći problem kod alfa glukana jest interakcija s drugim lijekovima.

Naime, AHCC inducira enzim CYP2D6 i enzim aromatazu. Pa iz tog razloga postoji osnovana sumnja o mogućoj interakciji s nekim onkološkim lijekovima poput doksorubicina ili pak letrozola. Klinička relevantnost tih interakcija nije poznata u trenutku pisanja ovog članka.

U svakom slučaju, prije uzimanja AHCC svakako je potrebna konzultacija s farmaceutom ili liječnikom kako bi se uvidjela potreba i sigurnost korištenja ovog preparata.

Vitamin C – oldtimer među vitaminima za imunitet

Vjerojatno najpoznatiji, ili u najmanju ruku najdulje vremena poznati nutrijent za imunitet je legendarni vitamin C. Vitamin C je neophodan za funkciju imuniteta. Brojna su istraživanja koja su ispitivala utjecaj vitamina C na prehlade i druge infekcije.

U načelu je zaključeno da rutinsko uzimanje vitamina C u dozama većim od 200 mg dnevno ne sprječava pojavu prehlade kod prosječne osobe, ali može skratiti trajanje i ublažiti simptome.

Konkretno, metaanaliza 29 studija (11.000 ispitanika) je pokazala da su osobe koje su svakodnevno uzimale vitamin C imale prehlade koje su trajale 10 % vremena kraće. Primjerice, prehlada od 10 dana skratila bi se na devet dana. Simptomi su također bili nešto blaži.

S druge strane, uzimanje vitamina C nakon što simptomi već započnu nije pokazalo značajan učinak na trajanje ili težinu prehlade.

Iznimka su populacije izložene ekstremnim naporima ili hladnoći – kod sportaša maratonaca, vojnika na zimskim vježbama i sl. Vitamin C je prepolovio rizik prehlade u takvim ekstremno stresnim uvjetima.

Preporučeni dnevni unos (RDA) vitamina C je 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, dok kod djece ovisi o dobi. Naš organizam kontrolira razinu vitamina C u tkivu i plazmi.

Otprilike 70 – 90 % vitamina C se apsorbira pri umjerenom unosu od 30 – 180 mg dnevno. Međutim, pri dozama iznad jednog grama na dan apsorpcija pada na manje od 50 %, dok se ostatak askorbinske kiseline izlučuje urinom.

Vitamin C je generalno siguran te tek eventualno veće doze potencijalno mogu izazvati prolazne probavne tegobe. Potencijalne nuspojave su proljev, grčevi i nadutost.

Dugotrajno uzimanje mega doza (više grama dnevno) nije preporučljivo jer može povećati rizik stvaranja bubrežnih kamenaca kod predisponiranih osoba.

Drugim riječima, umjerenost je ključ. Neosporno koristan i za imunitet i kao antioksidans, ovog oldtimera ipak treba realno sagledati ovisno o stanju zbog kojeg ga želimo koristiti.

Vitamin D – nova/stara zvijezda imuniteta

Vitamin D je već opjevan kao pleiotropan vitamin s očiglednom značajnom ulogom i za naš imunitet. Naime, strukturno sličan hormonima, vitamin D modulira obrambene T-stanice i upalne procese.

Vitamin D značajno može umanjiti rizik od akutnih respiratornih infekcija, a to je posebno naglašeno kod populacije koja ima deficit vitamina D.

Prema smjernicama, preporučeni unos vitamina D iznosi 400 IU (10 μg) dnevno za dojenčad, 600 IU (15 μg) za djecu i odrasle do 70 godina, te 800 IU (20 μg) za starije od 70. Važno je naglasiti kako je riječ o preporukama za zdravu populaciju.

Primjerice, za žene u postmenopauzi s osteoporozom se preporučuje dnevni unos 800 – 2.000 IU vitamina D na dan. Općenito za osobe s povećanim rizikom od nedostatka vitamina D preporuka je 1.500 – 2.000 IU dnevno.

Maksimalna tolerabilna dnevna doza vitamina D iznosi 4.000 IU. Doze veće od toga smiju se uzimati isključivo pod liječničkim nadzorom.

Rizične skupine osoba za manjak vitamina D su starije osobe, tamnopute osobe, pretile osobe i sl. Za osobe s utvrđenim manjkom liječnici ponekad propisuju i “udarne” doze dok se status ne normalizira.

Vitamin D je vitamin topiv u mastima, što znači da ga treba koristiti nakon obroka za bolju apsorpciju. Isto tako, činjenica što je topiv u mastima znači i da se može akumulirati u tijelu ako se uzima previše (nije topiv u vodi poput vitamina C čiji se suvišak zbog toga izlučuje urinom).

Predoziranje vitaminom D može dovesti do hiperkalcemije (povišen kalcij u krvi) što može uzrokovati mučninu, povraćanje, gubitak apetita, slabost, pa čak i oštećenje bubrega i srca. Ipak, ove se potencijalne nuspojave javljaju tek pri vrlo visokim dozama, te je generalno vitamin D zaista siguran za korištenje.

Cink – saveznik u sezoni prehlada

Cink (Zn) je esencijalni mineral uključen u mnoštvo enzimskih reakcija u našem organizmu, a posebno je važan za funkcioniranje imunološkog sustava. Manjak cinka dovodi do oslabljenog imuniteta. Smanjena je proizvodnja antitijela i povećana sklonost infekcijama.

Kod nas se cink najčešće unosi prehranom bogatom proteinima (meso, riba, jaja, orašasti plodovi), no dodatke prehrani s cinkom se također preporučuje u sezoni prehlada ili kod osoba s dokazanim deficitom istog.

Cink je posebno važan za normalnu funkciju T-limfocita. Isto tako, postoje istraživanja koja su pokazala kako suplementacija cinkom može skratiti trajanje prehlade za oko dva dana u prosjeku. S druge strane, ista ispitivanja su došli do zaključka kako preventivno uzimanje suplemenata cinka nema naročitog učinka.

Preporučeni dnevni unos cinka je relativno nizak. Za odrasle žene iznosi osam miligrama dnevno, za muškarce 11 mg (djeca 3 – 8 mg ovisno o dobi). To se uglavnom može postići kroz raznoliku prehranu.

Dodaci cinka za imunitet obično dolaze u dozama 10 – 25 mg po tableti. Za prevenciju deficita ili opće jačanje imuniteta dovoljno je 15 – 20 mg dnevno u kratkim ciklusima.

Cink se ne smije dugoročno uzimati u visokim dozama. Gornja sigurna granica za odrasle je 40 mg dnevno. Kroničan prekomjeran unos cinka može dovesti do nedostatka bakra, anemije i neuropatija.

Ukratko, cink je siguran unutar preporučenih dnevnih doza i umjereno povišenih doza kratkotrajno; samo treba paziti da ga se ne uzima u prevelikim dozama kontinuirano.

Također, cink može smanjiti apsorpciju nekih antibiotika (kinolona, tetraciklina) pa je dobro da se u dogovoru s ljekarnikom provjere moguće potencijalne interakcije uz eventualnu postojeću terapiju, ali i odabere dodatak prehrani s cinkom koji ima najbolju apsorpciju (više je oblika cinka na tržištu, npr. glukonat, citrat, sulfat i dr.).

Uz ove mjere opreza, cink opravdano nosi reputaciju prirodnog saveznika imuniteta, posebno za imunitet starijih osoba ali i za osobe s deficitom ovog minerala.

Ostali preparati za imunitet

Uz navedene vitamine i dodatke prehrani postoji još čitav niz biljaka i drugih proizvoda koji se mogu koristiti za imunitet.

Ehinaceja

Primjer je Echinacea purpurea (ehinaceja), odnosno purpurna rudbekija, tradicionalna biljka američkih prerija.

Smatra se da bogatstvo bioaktivnih spojeva (polisaharidi, alkilamidi, fenoli) u ehinaceji stimulira nespecifični imunitet. Potiče se aktivnost makrofaga i prirodnih stanica ubojica (NK stanica) te povećava lučenje interferona i drugih citokina.

Međutim, kada su znanstveni dokazi u pitanju, isti su pomalo kontradiktorni. Visokokvalitetne studije dale su mješovite rezultate, dijelom zato što se u istraživanjima koriste različiti pripravci (različite vrste biljke, dijelovi, oblici doziranja).

Prema Cochrane sustavnom pregledu 24 ispitivanja, ukupno gledajući echinacea nije značajno smanjila rizik obolijevanja od prehlade u prosjeku.

Ipak, s obzirom na heterogenost svih tih studija, kada su se zbrojili rezultati više manjih ispitivanja, uočen je trend da su grupe ispitanika koje su uzimale ehinaceju imale oko 10-20% manje prehlada od placebo grupa.

Taj učinak bio je na granici statističke značajnosti i autori su ga opisali kao “moguću slabu korist“. Slično tome, u liječenju već nastale prehlade, većina kvalitetnih studija nije našla skraćenje trajanja bolesti uz ehinaceju u odnosu na placebo.

Tek 2 – 6 pokusa pokazala su blagu prednost ehinaceje. Ipak, zanimljivo je kako postoji istraživanje na 200 djece koje je pokazalo da je preventivno korištenje ehinaceje dovelo do čak 76 % manje potrošnje antibiotika.

S ehinacejom treba biti oprezan. Iako relativno sigurna, kao i drugi preparati koji potiču prirođeni imunološki sustav, kontraindicirana je kod autoimunih bolesti. Isto tako, potreban je oprez kod istovremene primjene nekih lijekova.

Također, mnogi će primijetiti kako je na većini proizvoda s ehinacejom naznačeno ograničenje korištenja na dva tjedna u kontinuitetu.

To ograničenje proizlazi prvenstveno iz nedostatka dokaza o sigurnosti i učinkovitosti dulje primjene te regulatornih smjernica, a dodatno se oslanja na moguće rizike upravo kod bolesnika s autoimunim bolestima.

Zbog mnoštva preparata ehinaceje na tržištu, ali i same sigurnosti korištenja, nužna je konzultacija s farmaceutom ili liječnikom u vezi odabira preparata ehinaceje, načina i duljine korištenja kao i procjene je li ehinaceja uopće optimalna za samog pacijenta.

Probiotici

Probiotici pokazuju sve više dokaza za povoljno djelovanje na imunološki sustav. Probiotici su širok pojam koji obuhvaća čitav niz sojeva bakterija koje su potencijalno dobre za naše zdravlje.

Primjer sojeva koji su pokazali dobre rezultate za imunitet su :

• Lactobacillus rhamnosus GG
• Lactobacillus plantarum HEAL9
• Lactobacillus paracasei (8700:2 ili N1115)
• Lactobacillus casei Shirota
• Lactobacillus bulgaricus OLL 073R‐1
• Streptococcus thermophilus OLS 3059
• Bifidobacterium lactis BB‐12
• Bifidobacterium bifidum (R0071)
• Bifidobacterium animalis
• Bifidobacterium longum (infantis R0033)
• Streptococcus salivarius 24SMB
• i dr.

Nabrojani sojevi su bili uključeni u ispitivanje koje je sumiralo 23 studije sa 7.000 sudionika. Zaključak te studije jest da probiotici statistički značajno smanjuju rizik od infekcija gornjih dišnih puteva. Konkretno, u djece je zabilježeno 28 % manje šanse da će uopće dobiti neku respiratornu infekciju u sezoni.

Također, ukupna učestalost infekcija bila je 21 % manja u probiotičkoj skupini (manje epizoda po djetetu), a simptomatično je i 41 % rjeđe korištenje antibiotika zbog infekcija u usporedbi s kontrolama.

Mehanizam djelovanja probiotika se najvjerojatnije bazira na poboljšanju integriteta crijevne barijere, proizvodnju antimikrobnih tvari, kompeticiju s patogenima, ali i izravnu modulaciju imunološkog sustava.

Doziranje probiotika se obično izražava brojem živih jedinki (CFU). U studijama su tipične doze bile 10⁹ – 10¹¹ CFU dnevno (milijarda do sto milijardi “dobrih” bakterija dnevno) kroz barem tri mjeseca. Probiotici se smatraju vrlo sigurnima za veliku većinu ljudi, uz oprez kod teško imunokomprimitiranih pacijenata.

Iz gore navedenog mnoštva potencijalno korisnih sojeva jasno je kako je poželjno pa i nužno prije odabira probiotičkog preparata konzultirati se s farmaceutom ili drugim stručnjakom koji će na temelju individualnih potreba sugerirati proizvod s točno određenim sojevima i s najvećim dokazima za potrebnu indikaciju.

Matična mliječ

Od ostalih proizvoda ćemo se još kratko osvrnuti na matičnu mliječ. Matična mliječ (royal jelly) je supstanca bogata različitim nutrijentima. Sadrži proteine (uključujući jedinstvene MRJP – glavne proteine matične mliječi), šećere, masne kiseline te mnoštvo vitamina (B skupine, vitamin E) i minerala.

Istraživanja in vitro i na životinjama pokazala su da određene komponente matične mliječi potiču aktivnost makrofaga i djeluju na imunitet, no dokazi na ljudima su vrlo ograničeni. Naime, ne postoji standardizirana preporuka za dnevni unos matične mliječi.

U dodacima prehrani najčešće se koristi doza od 1.000 mg dnevno. Također, potreban je oprez zbog mogućih alergija na pčelinje proizvode. Usto, matična mliječ pokazuje blagu estrogenu aktivnost pa se ne preporučuje osobama s hormonski ovisnim tumorima (poput estrogen-pozitivnog raka dojke) ili onima na terapiji hormonima.

Isto tako, može interferirati s nekim lijekovima. Drugim riječima, ako želimo posegnuti za matičnom mliječi zbog njenih potencijalno pozitivnih djelovanja, ključno je konzultirati se s farmaceutom ili liječnikom u vezi doziranja, indikacije, trajanja korištenja ali i uopće odnosa benefit/rizik same matične mliječi.

Koji su najbolji proizvodi za podizanje imuniteta?

Kao što se može pretpostaviti iz čitavog ovog članka, ne postoji jednoznačan odgovor na to pitanje. Ovisno o individualnim karakteristikama, različiti preparati mogu pomoći u periodu viroza i drugih infekcija koje nam slijedi.

Svakako, kako je i rečeno na početku, ne postoji proizvod ili kombinacija preparata koji na bilo koji način mogu zamijeniti zdrav način života i zdrave navike (uredno spavanje, zdrava prehrana, bavljenje sportom i sl.).

U tom smislu, dodatke prehrani kao nekakvu dodatnu ispomoć možemo koristiti, ali uvijek isključivo nakon konzultacija s ljekarnikom ili liječnikom.

Pročitajte i ove članke:

• 11 simptoma koji pokazuju da imate problem s imunitetom
• Hrana za podizanje imuniteta: 16 najboljih namirnica
• Sedam zlatnih pravila za jačanje imuniteta koja će vam pomoći da se oduprete virusima.

• najbolji proizvodi za podizanje imuniteta
• najbolji proizvodi za podizanje imuniteta kod djece
• Prirodni lijek za imunitet kod odraslih
• prirodno jačanje imuniteta
• što kupiti za imunitet
• za imunitet starijih osoba

Učitaj više izvora