Soja je jedna od najistraženijih namirnica na svijetu. Dok su je neki godinama smatrali potencijalno štetnom, posebno zbog njezinih učinaka na hormone, novija istraživanja pokazuju da soja može imati niz korisnih učinaka na zdravlje – od ublažavanja simptoma menopauze do smanjenja rizika od određenih bolesti.

U nastavku otkrivamo što znanost danas kaže o soji i njezinim sastojcima.

Što soja sadrži i zašto je posebna?

Soja je bogata proteinima, vlaknima i mineralima poput željeza, kalcija, magnezija, kalija i folata. Ono što je čini posebnijom od većine drugih namirnica jest prisutnost fitoestrogena – biljnih spojeva sličnih estrogenu, hormonu koji ima važnu ulogu u zdravlju kostiju, mozga, štitnjače i reproduktivnog sustava.

Oni se u tijelu vežu na estrogenske receptore i mogu oponašati, ali i blokirati djelovanje estrogena – ovisno o vrsti receptora. Upravo ta posebnost objašnjava zašto je soja predmet brojnih rasprava.

Soja i rizik od raka – promjena u znanstvenom pogledu

90-ih godina prošlog stoljeća istraživanja na životinjama pokazala su da soja može poticati rast tumora dojke i prostate. No, novije studije na ljudima donijele su drukčiju sliku.

Razlog leži u različitim vrstama estrogenskih receptora u tijelu. Kod ljudi se izoflavoni češće vežu na receptor ERβ, za koji se smatra da može imati zaštitni učinak protiv raka dojke i prostate.

Također, u razdoblju menopauze, kada razina estrogena prirodno pada, izoflavoni mogu ublažiti simptome i dodatno smanjiti rizik od hormonski ovisnih tumora.

Utjecaj soje na štitnjaču i muško zdravlje

Česta je zabluda da soja uzrokuje poremećaje rada štitnjače. Istina je da izoflavoni mogu utjecati na enzim potreban za proizvodnju hormona štitnjače, ali samo ako unosite premalo joda. Ako imate uravnoteženu prehranu, rizik je minimalan.

Što se tiče muškog reproduktivnog zdravlja, istraživanja nisu pronašla dokaze da soja smanjuje razinu testosterona ili uzrokuje probleme s plodnošću i erekcijom, unatoč nekim ranijim tvrdnjama.

Zdravstvene prednosti soje

Redovita, ali umjerena konzumacija soje može imati niz pozitivnih učinaka:

• podrška u menopauzi – izoflavoni mogu ublažiti valunge i noćno znojenje
• zdravlje srca – unos oko 25 g sojinih proteina dnevno može pomoći u snižavanju LDL (“lošeg”) kolesterola
• zaštita kostiju – u menopauzi izoflavoni mogu pomoći u očuvanju kalcija u kostima i smanjenju rizika od osteoporoze
• izvor proteina za vegane i vegetarijance – soja osigurava kvalitetne bjelančevine i važne minerale.

Koliko soje je dovoljno?

Preporučuje se 1 – 2 porcije soje dnevno (oko 25 – 50 g). To može biti pola šalice edamamea, šalica sojinog mlijeka, pola šalice tempeha ili 80 – 100 g tofua.

Važno je napomenuti da soja u obliku cjelovite hrane (tofu, tempeh, miso, sojino mlijeko) djeluje drukčije nego dodaci prehrani s visokim dozama izoflavona, koji mogu imati jače i nepredvidive učinke.

O čemu ovisi djelovanje soje?

Način na koji soja utječe na vaše tijelo može ovisiti o više čimbenika:

• jedete li fermentirane (tempeh, miso) ili nefermentirane sojine proizvode
• uzimate li dodatke prehrani ili cijelu hranu
• imate li crijevne bakterije koje pretvaraju izoflavone u equol, spoj koji može pojačati povoljne učinke soje
• vašoj dobi, spolu i hormonalnom statusu
• količini soje koju unosite – prevelik unos može izazvati nadutost, proljev ili mučninu.

Pročitajte i ove članke:

• Soja i njen utjecaj na zdravlje
• Sojine ljuspice: Odlična zamjena za meso, a priprema je tako jednostavna! Imamo 4 recepta za jela puna proteina
• Bolje od pistacija? Sve popularnija grickalica sportaša koja će vas brzo zasititi.

• estrogen
• istraživanje
• soja
• soja i estrogen

Učitaj više izvora