Putnički proljev jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba povezanih s putovanjima, osobito prilikom odlaska u zemlje s drugačijim higijenskim i sanitarnim standardima.

Iako najčešće prolazi bez ozbiljnih posljedica, može značajno narušiti kvalitetu odmora ili poslovnog puta te, u određenim slučajevima, dovesti do dehidracije i drugih komplikacija.

U nastavku saznajte što je putnički proljev, zašto nastaje, kako ga prepoznati, liječiti i – što je najvažnije – spriječiti.

Što je putnički proljev?

Putnički proljev je akutna probavna infekcija koja se javlja tijekom ili neposredno nakon putovanja.

Najveći rizik postoji prilikom putovanja u:

• subsaharsku Afriku
• Srednju i Južnu Ameriku
• zemlje Bliskog istoka
• pojedine dijelove Azije, izuzev Japana i Južne Koreje.

U tim područjima više temperature, ograničena mogućnost pravilnog hlađenja hrane te lošiji higijenski uvjeti povećavaju mogućnost zaraze.

Zašto nastaje putnički proljev?

Najčešći uzrok je bakterijska infekcija. Procjenjuje se da je bakterija Escherichia coli (E. coli) odgovorna za velik broj slučajeva, dok među ostalim uzročnicima mogu biti:

• Campylobacter jejuni, osobito u jugoistočnoj Aziji
• norovirus
• rotavirus
• paraziti
• virus SARS-CoV-2, koji kod nekih osoba također može izazvati proljev.

Uzročnici se najčešće prenose putem:

• kontaminirane hrane
• zdravstveno neispravne vode
• leda pripremljenog od zagađene vode
• nepravilno opranog voća i povrća.

Tko ima povećan rizik?

Iako putnički proljev može pogoditi svakoga, veći rizik imaju:

• trudnice
• mala djeca
• starije osobe
• osobe oslabljenog imuniteta
• osobe koje boluju od kroničnih bolesti, poput dijabetesa
• osobe koje uzimaju lijekove za smanjenje želučane kiseline.

Želučana kiselina predstavlja prirodnu zaštitu organizma od mnogih mikroorganizama pa njezino smanjenje povećava mogućnost razvoja infekcije.

Koji su simptomi putničkog proljeva?

Simptomi se najčešće razvijaju unutar nekoliko dana nakon dolaska na odredište, iako se kod nekih parazitskih infekcija mogu pojaviti tek nakon nekoliko tjedana.

Najčešći simptomi uključuju:

• tri ili više vodenastih ili rijetkih stolica dnevno
• iznenadnu i hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva
• grčeve u trbuhu
• nadutost i pojačano stvaranje plinova
• gubitak apetita
• mučninu
• povraćanje
• povišenu tjelesnu temperaturu
• bolove u mišićima.

Ako je proljev povezan s infekcijom virusom SARS-CoV-2, mogu se javiti i simptomi poput kašlja ili otežanog disanja.

Kod većine osoba tegobe se povuku unutar tjedan dana, dok su najizraženije tijekom prva dva dana.

Može li putnički proljev izazvati komplikacije?

Najčešća komplikacija je dehidracija, koja može biti posebno opasna kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Znakovi dehidracije uključuju:

• tamnu mokraću
• pojačanu žeđ
• vrtoglavicu
• slabost
• smanjeno mokrenje.

U rijetkim slučajevima mogu se razviti ozbiljnije komplikacije poput poremećaja rada bubrega ili sepse, a kod manjeg broja osoba nakon infekcije može se razviti sindrom iritabilnog crijeva sa simptomima kroničnog proljeva, nadutosti i bolova u trbuhu.

Kako se dijagnosticira putnički proljev?

U većini slučajeva dijagnoza nije potrebna jer simptomi prolaze spontano.

Ako tegobe traju dulje, izrazito su jake ili se pojavi krv u stolici, liječnik će uzeti detaljnu anamnezu o nedavnom putovanju te po potrebi preporučiti laboratorijsku analizu stolice kako bi utvrdio uzročnika infekcije.

Kako spriječiti putnički proljev?

Prevencija je najbolji način zaštite od infekcije. Tijekom putovanja preporučuje se:

• često prati ruke sapunom i vodom
• koristiti dezinfekcijsko sredstvo s najmanje 60 % alkohola kada pranje nije moguće
• piti isključivo tvornički zatvorenu ili prokuhanu vodu
• izbjegavati led nepoznatog podrijetla
• koristiti sigurnu vodu i za pranje zubi
• paziti da voda tijekom tuširanja ne dospije u usta
• birati tvornički zatvorena pića
• izbjegavati nepasterizirano mlijeko i mliječne proizvode
• jesti svježe pripremljenu, dobro termički obrađenu hranu
• birati voće i povrće koje sami možete oguliti
• izbjegavati sirovu hranu, školjke iz neprovjerenih izvora, uličnu hranu i hranu koja dugo stoji na švedskim stolovima.

Ako putujete u vrlo udaljena područja, može biti korisno ponijeti prijenosni filter za vodu ili tablete za dezinfekciju vode na bazi joda ili klora.

Rutinska primjena antibiotika radi prevencije nije preporučljiva.

Kako se liječi putnički proljev?

Većina slučajeva prolazi sama od sebe uz odgovarajuću nadoknadu tekućine.

Tijekom oporavka preporučuje se:

• piti dovoljno vode
• koristiti oralne rehidracijske otopine ili napitke s elektrolitima
• kod djece primijeniti oralne rehidracijske pripravke prema preporuci liječnika ili ljekarnika
• jesti lako probavljivu hranu poput zobenih pahuljica, riže, banana, kuhanog krumpira i jabuka
• izbjegavati alkohol, kofein i umjetna sladila.

Kod blažih simptoma liječnik ili ljekarnik može preporučiti lijekove protiv proljeva, poput loperamida ili bizmut-subsalicilata. Međutim, ako je prisutna krv u stolici ili visoka temperatura, takvi lijekovi nisu preporučljivi bez liječničkog pregleda.

Antibiotici se primjenjuju isključivo prema procjeni liječnika, najčešće kod težih bakterijskih infekcija ili izraženih simptoma.

Kada se javiti liječniku?

Odmah potražite liječničku pomoć ako:

• proljev traje dulje od sedam dana
• imate visoku temperaturu
• ne možete zadržati tekućinu zbog učestalog povraćanja
• primijetite krv u stolici
• osjećate izraženu vrtoglavicu ili omaglicu
• mokraća postane tamna ili vrlo rijetko mokrite.

Koliko traje putnički proljev?

Kod većine osoba simptomi traju između dva i sedam dana te prolaze uz odmor i nadoknadu tekućine.

Je li putnički proljev zarazan?

Može biti. Uzročnici se prenose fekalno-oralnim putem, odnosno preko kontaminirane hrane, vode ili prljavih ruku. Zato je pravilna higijena ključna za sprječavanje širenja infekcije.

Može li se putnički proljev spriječiti?

Rizik se može značajno smanjiti pažljivim odabirom hrane i pića, redovitim pranjem ruku te konzumacijom zdravstveno ispravne vode.

Treba li uzimati antibiotike preventivno?

Ne. Preventivno uzimanje antibiotika nije preporučljivo jer može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija i nije potrebno kod većine putnika.

Pročitajte i ove članke:

• Neočekivana posljedica ljetovanja: Kako vas putnički proljev može “zarobiti” godinama?
• Proljev: Što ga uzrokuje i kako ga zaustaviti što brže?
• Upozorenje liječnika: Zašto su ljeti crijevne bolesti češće nego ikada?

• putnički proljev

Učitaj više izvora