Putnički proljev ili turistička dijareja stanje je kada se pojave proljevi ako promijenimo mjesto boravišta ili odemo na putovanje.

Dr. med. Helena Šimurina, specijalistica obiteljske medicine, objašnjava:

Ne mora to biti nužno odlazak u neke egzotične krajeve – to može biti i banalno putovanje koje nas može iscrpiti, može nam pasti imunitet ili možemo pojesti nešto kontaminirano. Najčešće se javlja kod 20 – 30 % putnika, ali ako se ide u nekakve egzotičnije krajeve sa slabijom higijenom, tamo se to penje i na 80 %.

Uzroci putničkog proljeva

Glavni uzroci putničkog proljeva su bakterije, virusi ili paraziti. Koji put i uzroci nisu infektivni – mogu biti, npr. jednostavno isprobavanje nove hrane na koju nismo navikli. Od bakterija su to najčešće Escherichia coli ili salmonela.

Dr. Šimurina ističe:

Putovanje u neke regije može povećati rizik od putničkog proljeva. Najčešće su to regije – Afrika, Azija, neki dijelovi južne Amerike – ali može se pojaviti bilo gdje u svijetu. Ovisno je o tome koliko osoba ima jak imunitet, koliko je crijevni mikrobiom jak i koliko osoba pazi na to što jede, gdje jede ili pije na putovanju.

Simptomi putničkog proljeva

Simptomi putničkog proljeva javljaju se najčešće nekoliko sati nakon konzumacije hrane ili vode koja je kontaminirana.

Pojavljuju se simptomi burnih proljeva, vodenastih proljeva i grčeva u trbuhu. Usto se pojavljuju i osjećaj slabosti i mučnine, a kod oko 15 % osoba mogu se javiti i temperatura i povraćanje.

Naša sugovornica pojašnjava i koliko traje putnički proljev:

Uobičajeni putnički proljevi traju najčešće tri do četiri dana. Osobe uz dovoljnu rehidraciju i malo laganiju prehranu mogu lako preboljeti te simptome. Ako simptomi traju duže od šest – sedam dana te su popraćeni jakim povraćanjem, visokom temperaturom i simptomima dehidracije, to je znak da se moraju obratiti liječniku kako bi se možda primijenila i rehidracija preko infuzije. Također, alarmantni simptom koji ukazuje da treba pomoć liječnika jest pojava krvavih proljeva i sluzi u stolici.

Kako spriječiti pojavu putničkog proljeva?

Dr. Šimurina savjetuje da tijekom odlaska na putovanje unaprijed trebamo razmišljati u koje krajeve idemo, odnosno kakva smo inače imunološkog stanja i jesmo li skloni pojavi dijareje:

Osobe koje su sklonije dobiti dijareju slabijeg su zdravstvenog stanja, mala djeca i starije osobe trebali bi se i prije odlaska na putovanje zaštititi uzimanjem probiotičkih spojeva. Najviše se preporučuje Saccharomyces boulardii. To je probiotička kvasnica koja vas štiti od invazije patogenih bakterija, odnosno sprječava njihovo prianjanje na crijevnu sluznicu. Također, treba se raspitati u koje krajeve idete – smijete li konzumirati vodu, kakvu hranu smijete konzumirati, gdje ćete se hraniti, a izbjegavajte street food, odnosno na neprovjerenim mjestima konzumirati hranu i piće.

Pogotovo u ljetno doba trebalo bi izbjegavati hranu koja nije svježe pripremljena, koja je dugo stajala, u kojoj su korištena sirova jaja.

Izbjegavajte kolače s kremom, sladolede i sl. Izbjegavajte hranu koja nije pripremljena u strogim higijenskim uvjetima – kao što je hrana sa štandova, hrana na tržnicama ili street food.

Tijekom putničkih proljeva često se javljaju i povraćanje i temperatura, gubi se vrlo mnogo tekućine, ali i elektrolita.

Osoba se treba nakon prvih znakova proljeva odmah rehidrirati, odnosno za svaku stolicu ili povraćanje unijeti 60 – 100 ml tekućine, ali polagano, na žličicu ili gutljaj po gutljaj, a ne odjednom kako se ne bi isprovociralo ponovno povraćanje. Najbolji je način rehidracije priprema laganih juha, nezašećerenih ili blago zašećerenih čajeva, a za djecu i starije osobe koje su sklonije dehidraciji odmah u početku trebaju se koristiti oralne rehidracijske otopine koje u sebi imaju i nadoknadu elektrolita.

Ako ste dobili putnički proljev, trebate jesti laganije. Ne preporučuju se, kao nekad, stroge dijete (dvopek i čaj) i izgladnjivanje.

Jede se sve, dopušteno je sve osim teže masne pržene hrane i slatkiša.

Probiotici kao pomoć

Ako starije osobe, mala djeca ili osobe sa zdravstvenim tegobama idu na putovanje, trebale bi svakako od početka razmišljati o prevenciji, odnosno zaštititi se prije putovanja koristeći probiotike.

U tom slučaju, osim Saccharomyces boulardii, preporučuju se i Lactobacillus rhamnosus i Lactobacillus plantarum jer jačaju imunitet i dodatno pojačavaju zaštitu od patogenih bakterija i virusa. Na taj će se način dodatno zaštititi, a u slučaju da se pojavi putnički proljev, ti se sojevi mogu koristiti u terapijske svrhe.

Najbolji savjet da se spriječi putnički proljev i uživa u godišnjem odmoru jest prevencija. Dr. Šimurina za kraj poručuje:

Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, tako da razmišljajte kamo idete, što ćete jesti i što trebate izbjegavati, informirajte se u koju zemlju idete, a obavezno koristite probiotik prije i tijekom putovanja.

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Probiotic Excellence Center, Abela Pharm, po najvišim profesionalnim standardima.

• Abela Pharm
• Bulardi
• Helena Šimurina
• putnički proljev