Putovanja su vrijeme opuštanja, uživanja u novim kulturama i okusima, ali ponekad i izazov za naš probavni sustav. Promjena prehrambenih navika, sumnjiva higijena i konzumacija lokalne hrane mogu uzrokovati trovanje hranom.

Kako prepoznati simptome i što učiniti ako se to dogodi, otkriva nam nutricionistica Zrinka Babić, uz niz korisnih savjeta koji mogu spasiti vaše putovanje.

Trovanje hranom češće je nego što mislimo

Babić upozorava:

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da su trovanja hranom česta pojava i pogađaju milijune turista godišnje. Mnogi se zaraze hranom s uličnih štandova, gdje higijenski uvjeti nisu na zadovoljavajućoj razini.

No, rizik ne dolazi samo od hrane – i voda može biti izvor zaraze. Babić dodaje:

Konzumacija vode iz javnih slavina, nedostatak osobne higijene, kao i konzumacija hrane prljavim rukama, osobito kad nemamo pristup toaletu, mogu dovesti do trovanja.

Visoke temperature dodatno pogoduju razmnožavanju bakterija kao što su salmonela, kampilobakter i E. coli, osobito u lako kvarljivoj hrani poput mesa, mliječnih proizvoda, jaja, ribe i morskih plodova.

Koji su simptomi trovanja hranom?

Babić ističe da najčešći simptomi uključuju bolove i grčeve u trbuhu, proljev, povraćanje i ponekad blago povišenu temperaturu.

Ako se zarazimo ozbiljnijim bakterijama poput salmonele ili šigele, može se pojaviti sluz ili krv u stolici, što zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Posebno su osjetljive skupine starije osobe, djeca i osobe oslabljenog imuniteta.

Kako razlikovati trovanje hranom od viroze?

Trovanje hranom obično se javlja brzo – simptomi se razvijaju u roku od nekoliko sati nakon obroka. Babić upozorava:

Kod viroze simptomi dolaze nešto kasnije i traju dulje. Kod viroze se često javljaju i opća slabost te bolovi u mišićima, što nije tipično za trovanje hranom.

Prva pomoć kod probavnih smetnji na putovanju

Nutricionistica savjetuje da je prvi korak nadoknada tekućine i elektrolita, ne samo vodom, već i otopinama koje sadrže minerale poput natrija, kalija i magnezija.

Voda sama po sebi nije dovoljna, osobito kod povraćanja i proljeva.

Drugi korak je prilagodba prehrane. Preporučuje tzv. BRAT dijetu – banane, rižu, ribane jabuke i tost.

To su lako probavljive namirnice koje neće dodatno iritirati crijeva. Također se mogu konzumirati kuhani krumpir, mrkva, krekeri, pileća juha i probiotici.

Probiotici – saveznici na putovanju

Probiotici su spas na putovanju, osobito ako idemo u zemlje s drugačijom kuhinjom. Babić ističe:

Preporučila bih dodatak prehrani Bulardi, koji sadrži soj Saccharomyces boulardii jer se ne treba čuvati u hladnjaku i ne interferira s antibioticima.

S. boulardii se često preporučuje za ravnotežu crijevne mikrobiote i podršku probavnom sustavu tijekom putovanja. Linija Bulardi je praktična za nošenje upravo zbog @TECH tehnologije, tj. pakiranja u posebne vrećice koje štite od visokih temperatura ljeti, UV zračenja i vlage.

Zato se Bulardi ne treba čuvati u hladnjaku, a djelovanje započinje brzo.

Dodatke prehrani koji sadrže S. boulardii važno je početi konzumirati nekoliko dana prije putovanja, nastaviti tijekom puta i još nekoliko dana po povratku, osobito ako smo konzumirali nepoznatu ili začinjenu hranu.

Uobičajene pogreške i kako ih izbjeći

Najveća pogreška je zanemarivanje higijene – osobito pranja ruku.

Na uličnim štandovima često nemamo pristup toaletu pa je važno sa sobom imati dezinfekcijske maramice ili gel. Također, dezinficirajte i mobitel jer često nakon što operemo ruke – ponovno ga diramo.

Također, obratite pažnju na to koristi li osoba koja priprema hranu iste ruke za rukovanje novcem i hranom, nosi li rukavice te je li hrana zaštićena od insekata i pravilno skladištena.

Nutricionistica savjetuje da također pazite i na led u piću, koji mora biti napravljen od prokuhane vode, kao i na umake poput majoneze i tartara, koji sadrže sirova jaja.

Hrana koju je bolje izbjegavati

Babić poručuje da izbjegavate nedovoljno termički obrađeno meso, sirove morske plodove, nepasterizirane mliječne proizvode te neoguljeno voće i povrće, osobito u zemljama Trećeg svijeta.

Također, budite oprezni s jako začinjenom hranom, osobito u azijskim zemljama, jer mnogi nisu naviknuti na tu razinu začinjenosti.

Namirnice koje vole vaša crijeva – i kad niste na putu

Zdrava crijevna flora gradi se tijekom cijele godine. Za nju su, prema Babić, važne fermentirane namirnice poput kefira, jogurta, kiselog kupusa, kimchija, miso-paste i tempeha.

Također su korisne namirnice bogate prebioticima – artičoka, luk, češnjak, cikorija, ali i zobene pahuljice, sjemenke, orašasti plodovi, osobito lanene sjemenke.

Babić zaključuje:

Izbjegavajte pretjerani unos alkohola, kofeina i šećera jer oni dehidriraju organizam i nepovoljno djeluju na crijevnu floru.

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Probiotic Excellence Center, Abela Pharme, po najvišim profesionalnim standardima.

• Abela Pharm
• Bulardi
• nutricionistica
• trovanje hranom
• Zrinka Babić