Iako se putnička dijareja često smatra samo neugodnim, ali prolaznim problemom, kod nekih ljudi ona može ostaviti dugotrajan trag na zdravlju probavnog sustava.

Ako i mjesecima nakon povratka s puta osjećate nadutost, bolove u trbuhu ili neredovitu stolicu, možda patite od tzv. postinfekcijskog sindroma iritabilnog crijeva (PI-IBS). U nastavku donosimo što je točno PI-IBS, kako nastaje i što možete učiniti kako biste zaštitili svoje zdravlje na putovanjima.

Što je postinfekcijski sindrom iritabilnog crijeva?

Putnička dijareja najčešće je uzrokovana bakterijama, virusima ili parazitima koji ulaze u organizam putem kontaminirane hrane ili vode. Iako simptomi poput proljeva i bolova u trbuhu obično prolaze nakon nekoliko dana, kod nekih ljudi tegobe ne prestaju ni nakon što se infekcija povuče.

Tada govorimo o postinfekcijskom sindromu iritabilnog crijeva – stanju koje može trajati mjesecima, pa čak i godinama. Prema istraživanjima, gotovo jedna od osam osoba koje dobiju putničku dijareju nastavi osjećati simptome šest mjeseci ili dulje, a kod 25 – 30 % njih tegobe traju i desetljeće nakon infekcije.

Koji su simptomi PI-IBS-a?

Postinfekcijski IBS uključuje:

• bolove u trbuhu
• nadutost
• proljev, zatvor ili izmjenu ova dva stanja.

Kako putnička dijareja pokreće IBS?

Stručnjaci vjeruju da infekcija može pokrenuti autoimuni odgovor – tijelo greškom napada vlastite proteine u crijevima jer ih zamijeni za toksine koje izlučuju bakterije poput Escherichije coli, Shigelle, Salmonelle ili Campylobactera. Ova reakcija može narušiti funkciju crijeva i dovesti do trajnih promjena u sastavu crijevne mikrobiote.

Osim toga, neka istraživanja su pokazala da čak 56 % osoba s IBS-om ima protutijela na proteine koji su ključni za normalnu funkciju crijevne sluznice.

Kod osoba koje su bile zaražene parazitom giardijom – jednim od najčešćih uzročnika dugotrajnog PI-IBS-a – simptomi se mogu javiti i bez prisutnosti toksina, što dodatno upućuje na važnost zdrave crijevne mikrobiote.

Tko je u većem riziku?

Točan uzrok zbog kojeg neki ljudi razviju PI-IBS, a drugi ne, još nije poznat. Međutim, poznati su faktori rizika:

• teži oblik trovanja hranom
• ženski spol
• mlađa dob
• genetska predispozicija
• prethodna dijagnoza PI-IBS-a ili upalne bolesti crijeva.

Kako smanjiti rizik od putničke dijareje?

Ako putujete u zemlje s većim rizikom (Latinska Amerika, Afrika, Bliski Istok, Azija), pridržavajte se sljedećih mjera opreza:

• izbjegavajte sirovu i nedovoljno termički obrađenu hranu (meso, riba, školjke, jaja, nepasterizirani mliječni proizvodi)
• ne konzumirajte sirovo povrće, salate i neoguljeno voće
• izbjegavajte hranu i piće s ulice
• ne pijte vodu iz slavine i ne koristite led nepoznatog podrijetla – birajte flaširanu vodu.

Za dodatnu zaštitu možete uzimati bizmut subsalicilat, no imajte na umu da je preporučena doza čak osam tableta dnevno.

Kod osoba s povećanim rizikom liječnici mogu preventivno propisati antibiotik rifaksimin, koji ne narušava crijevnu mikrobiotu i koristi se i za liječenje i prevenciju putničke dijareje (iako nije službeno odobren za preventivnu primjenu).

Što ako ipak dobijete dijareju?

U slučaju blažih simptoma izbjegavajte antibiotike jer mogu dodatno poremetiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima. Ako se simptomi pogoršaju ili ako sumnjate na ozbiljniju infekciju, obavezno se javite svojem liječniku. 

Pročitajte i ove članke:

• Oprez! Ovo je 10 najrizičnijih namirnica za trovanje hranom!
• Putovanja s IBS-om: Kako se pripremiti i uživati bez stresa?
• Ovi lijekovi vam mogu spasiti putovanje – provjerite što morate ponijeti!

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Jednostavne navike

Kako sniziti visoke otkucaje srca? Evo 13 metoda

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• postinfekcijski sindrom iritabilnog crijeva
• putnička dijareja
• putnički proljev