Kašalj se najčešće povezuje s jesenskim i zimskim mjesecima, kada su prehlade i respiratorne infekcije najčešće, no može se pojaviti tijekom cijele godine, uključujući i ljeto.

Iako visoke temperature i boravak na otvorenom smanjuju rizik od nekih sezonskih infekcija, brojni virusi i bakterije nastavljaju cirkulirati među ljudima te mogu uzrokovati upalu dišnih puteva praćenu kašljem, grloboljom i drugim respiratornim simptomima.

Ljetni kašalj često nastaje nakon boravka u klimatiziranim prostorijama, putovanja, boravka u većim skupinama ljudi, kupanja u bazenima ili naglih temperaturnih promjena kojima je organizam izložen tijekom toplijih mjeseci.

Osim infekcija, kašalj ljeti može biti povezan s alergijama, izloženošću prašini, peludi i drugim nadražujućim tvarima, no kada je praćen simptomima infekcije, najčešće se radi o virusnom ili bakterijskom uzročniku.

Što uzrokuje ljetni kašalj?

Ljetni kašalj ima sljedeće uzročnike.

Enterovirusi

Enterovirusi su među najčešćim virusnim uzročnicima ljetnih respiratornih infekcija te se osobito često pojavljuju tijekom kasnog proljeća, ljeta i rane jeseni. Ovi virusi mogu uzrokovati blage infekcije gornjih dišnih puteva, ali i širu kliničku sliku koja uključuje povišenu temperaturu, grlobolju i kašalj.

Prenose se kapljičnim putem tijekom kašljanja i kihanja, ali i kontaktom s kontaminiranim površinama te putem prljavih ruku. Zaraza je češća u kolektivima, na putovanjima i tijekom ljetnih okupljanja.

Rinovirusi

Rinovirusi se tradicionalno povezuju s prehladama tijekom hladnijeg dijela godine, no oni mogu izazvati infekcije i tijekom ljeta. Infekcija najčešće zahvaća nosnu sluznicu i gornje dišne puteve te uzrokuje nadražajni kašalj, curenje nosa i kihanje.

Virus se prenosi kapljičnim putem te izravnim kontaktom s oboljelom osobom ili kontaminiranim predmetima. Simptomi su uglavnom blagi, ali kod osjetljivih osoba mogu trajati dulje vrijeme. Rizik prijenosa povećava se u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.

Adenovirusi

Adenovirusi mogu uzrokovati respiratorne infekcije tijekom cijele godine, uključujući ljetne mjesece. Osim kašlja, često uzrokuju grlobolju, povišenu temperaturu i upalu očne spojnice. Prijenos se odvija kapljičnim putem, kontaktom sa zaraženim osobama te preko kontaminirane vode i površina.

Zbog otpornosti u vanjskoj sredini mogu se širiti i u bazenima koji nisu adekvatno održavani, a simptomi obično traju nekoliko dana do dva tjedna.

COVID-19

Virus koji uzrokuje COVID-19 prisutan je tijekom cijele godine te ne pokazuje strogu sezonsku ograničenost. Kašalj je jedan od najčešćih simptoma infekcije, a može biti suh ili produktivan.

Virus se prenosi respiratornim kapljicama i sitnim aerosolima koji nastaju tijekom govora, kašljanja ili kihanja, dok se zaraza lakše širi u zatvorenim prostorima s nedovoljnom ventilacijom, čak i tijekom ljetnih mjeseci. Klinička slika može biti vrlo blaga, ali i ozbiljna, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Virusi parainfluence

Virusi parainfluence mogu uzrokovati upalu grkljana, dušnika i bronha te su čest uzrok kašlja kod djece, ali i odraslih, a prijenos se odvija kapljičnim putem i bliskim kontaktom među ljudima.

Simptomi često uključuju promuklost, nadražajni kašalj i grlobolju. Kod djece se ponekad razvija karakterističan kašalj poput “laveža” zbog upale grkljana, a većina oboljelih ozdravi bez specifične terapije.

Mycoplasma pneumoniae

Mycoplasma pneumoniae može uzrokovati takozvanu atipičnu upalu pluća, koja se često razvija postupno i može trajati dulje vrijeme. Prijenos se odvija kapljičnim putem tijekom bliskog kontakta sa zaraženom osobom.

Kašalj je često suh, dugotrajan i iscrpljujući, a mogu ga pratiti umor, glavobolja i blago povišena temperatura. Simptomi se ponekad razvijaju tijekom nekoliko tjedana dok je u određenim slučajevima potrebno liječenje antibioticima.

Ostala stanja

Iako se ljetni kašalj najčešće povezuje s virusnim ili bakterijskim infekcijama dišnog sustava, važno je naglasiti da brojna neinfektivna stanja također mogu izazvati ili pogoršati kašalj tijekom toplijih mjeseci.

Jedan od najčešćih uzroka su sezonske alergije na pelud trava, korova i drveća, koje kod osjetljivih osoba dovode do nadražaja sluznice dišnih puteva, curenja nosa, kihanja i suhog nadražajnog kašlja.

Dugotrajan boravak u klimatiziranim prostorijama može isušiti sluznicu nosa i grla te uzrokovati osjećaj grebanja u grlu i potrebu za učestalim kašljanjem, osobito ako se uređaji ne održavaju redovito.

Kašalj se može javiti i zbog izloženosti dimu cigareta, onečišćenom zraku, prašini, kemijskim sredstvima ili drugim nadražujućim tvarima koje se češće udišu tijekom ljetnih aktivnosti na otvorenom.

Kod osoba koje boluju od astme, visoke koncentracije peludi, povećana vlažnost zraka ili intenzivna tjelesna aktivnost na otvorenom mogu potaknuti pogoršanje bolesti praćeno kašljem, piskanjem u prsima i otežanim disanjem.

Osim toga, gastroezofagealna refluksna bolest, kod koje se želučana kiselina vraća iz želuca prema jednjaku i grlu, može uzrokovati kronični suhi kašalj koji se ponekad pogrešno pripisuje respiratornoj infekciji.

Zbog toga je kod dugotrajnog ili učestalo ponavljajućeg ljetnog kašlja potrebno razmotriti i neinfektivne uzroke, osobito ako nema drugih znakova infekcije poput povišene temperature ili izražene grlobolje.

Koji se simptomi mogu javiti uz ljetni kašalj?

Kašalj je jedan od najčešćih simptoma respiratornih infekcija, ali se rijetko pojavljuje kao jedina tegoba. Ovisno o uzročniku, zahvaćenom dijelu dišnog sustava i općem zdravstvenom stanju oboljele osobe, mogu se razviti dodatni simptomi različitog intenziteta.

Među najčešćim simptomima nalaze se grlobolja, peckanje ili grebanje u grlu, curenje nosa, začepljenost nosa i učestalo kihanje.

Brojni bolesnici razvijaju povišenu tjelesnu temperaturu, zimicu, opću slabost i izražen osjećaj umora koji može trajati i nakon povlačenja akutne infekcije. Često se javljaju glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te osjećaj težine u prsima.

Kod zahvaćenosti donjih dišnih puteva može se pojaviti produktivan kašalj s iskašljavanjem sluzi različite boje i gustoće, dok se kod nekih virusnih infekcija razvija suhi, nadražajni kašalj koji traje tjednima.

Pojedini bolesnici mogu osjećati otežano disanje, piskanje u prsima ili nedostatak zraka, osobito ako imaju astmu ili druge kronične bolesti pluća. U težim slučajevima mogu se razviti bronhitis ili upala pluća, što zahtijeva liječničku procjenu.

Kako se dijagnosticira i liječi ljetni kašalj?

Dijagnostički postupak započinje razgovorom s bolesnikom tijekom kojeg liječnik procjenjuje trajanje kašlja, pridružene simptome, eventualne kronične bolesti te moguće izvore zaraze. Nakon toga slijedi fizikalni pregled koji uključuje pregled grla, nosa i ušiju te slušanje pluća stetoskopom.

Prema potrebi mogu se učiniti laboratorijske pretrage krvi koje pomažu procijeniti postoji li upalni proces te je li virusne ili bakterijske prirode ili je uzrok neinfektivni.

U određenim situacijama preporučuje se testiranje na COVID-19 ili druge respiratorne viruse. Ako postoji sumnja na upalu pluća ili druge komplikacije, može biti potrebno rendgensko snimanje prsnog koša. Kod dugotrajnog ili neobjašnjivog kašlja liječnik može preporučiti dodatne pretrage.

Liječenje ovisi o uzroku i težini simptoma. Budući da su većina ljetnih respiratornih infekcija virusnog podrijetla, terapija je uglavnom usmjerena na ublažavanje simptoma i potporu prirodnom oporavku organizma.

Preporučuje se dovoljan unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija i olakšalo uklanjanje sekreta iz dišnih puteva.

Odmor, kvalitetan san i izbjegavanje pušenja mogu značajno pridonijeti bržem oporavku. Po potrebi se koriste lijekovi za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, dok ekspektoransi mogu pomoći kod produktivnog kašlja.

Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa te se primjenjuju samo kada liječnik potvrdi ili opravdano posumnja na bakterijsku infekciju.

Kod osoba koje imaju astmu ili kronične plućne bolesti može biti potrebno prilagoditi redovitu terapiju kako bi se smanjio rizik od pogoršanja simptoma. Također se preporučuje izbjegavanje naglih temperaturnih promjena i pretjerano rashlađenih prostorija koje mogu dodatno nadražiti dišne puteve.

Kod osoba koje pate od sezonskih alergija preporučuje se smanjenje izloženosti peludi praćenjem peludnih prognoza, zatvaranjem prozora tijekom razdoblja visoke koncentracije alergena te redovitim pranjem kose i presvlačenjem odjeće nakon boravka na otvorenom.

Simptomi alergijskog kašlja često se uspješno ublažavaju primjenom antihistaminika, kortikosteroidnih sprejeva za nos ili drugih lijekova koje preporuči liječnik.

Ako je kašalj povezan s boravkom u klimatiziranim prostorijama, važno je održavati odgovarajuću vlažnost zraka, redovito čistiti i servisirati klimatizacijske uređaje te izbjegavati pretjerano niske temperature koje mogu nadražiti sluznicu dišnog sustava.

Kod osoba s astmom potrebno je redovito uzimati propisanu terapiju i izbjegavati poznate okidače koji mogu izazvati pogoršanje bolesti, dok se u slučaju izloženosti dimu cigareta, prašini ili drugim iritansima preporučuje njihovo maksimalno izbjegavanje.

Ako je uzrok kašlja gastroezofagealna refluksna bolest, korisno je izbjegavati obilne obroke prije spavanja, smanjiti unos masne i začinjene hrane, održavati primjerenu tjelesnu težinu te prema potrebi koristiti lijekove koji smanjuju lučenje želučane kiseline.

Budući da se uspješno liječenje neinfektivnog kašlja temelji na otkrivanju temeljnog uzroka, osobe kod kojih simptomi traju dulje vrijeme ili se učestalo ponavljaju trebaju se javiti liječniku radi detaljnije obrade i odabira odgovarajuće terapije.

Kada se javiti liječniku zbog kašlja ljeti?

Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako kašalj traje dulje od tri tjedna, ako se postupno pogoršava ili ako značajno ometa svakodnevne aktivnosti i san. Pregled je preporučljiv i kada je kašalj praćen visokom temperaturom koja traje više dana ili se ponovno pojavljuje nakon početnog poboljšanja.

Odmah se treba javiti liječniku ako se pojavi otežano disanje, osjećaj gušenja, bol u prsima, iskašljavanje krvi ili izražena slabost. Posebnu pozornost zahtijevaju simptomi kod male djece, starijih osoba, trudnica te osoba koje boluju od kroničnih srčanih, plućnih ili imunoloških bolesti.

Pročitajte i ove članke:

• Ljetna prehlada: Koji su simptomi i kako se liječi?
• Zašto kašljete tjednima nakon prehlade? Stručnjaci otkrivaju što bi mogao biti razlog
• Oprez! 5 opasnih bolesti koje se skrivaju iza kašlja.

• Ljetni kašalj

Učitaj više izvora