Alergija na prašinu često otežava funkciju dišnih puteva i može izazvati simptome astme kao što su kašalj, osjećaj stezanja u prsima i otežano disanje.

Osobe s alergijom na prašinu često pate u vlastitim domovima (kućna prašina), a posebno tijekom ili neposredno nakon čišćenja (kada su čestice prašine u zraku, što ih čini lakšima za udisanje).

Alergija na prašinu ima sve karakteristike koje i inače pronalazimo kod alergija. Radi se o imunološkoj preosjetljivosti sustava koji pretjerano reagira na podražaje koji sami po sebi nisu štetni. 

Alergija na prašinu može se manifestirati i kao alergijski rinitis, odnosno upala sluznice nosa. Reakcija se također javlja u grlu i očima. 

Uzrokovan je alergijskom reakcijom alergena koji se nalaze u zatvorenim i otvorenim prostorima (pelud, grinje, čestice prašine). Izlaganje tvarima (alergenima) izaziva se oslobađanje histamina (tvar koju otpuštaju neke stanice kao odgovor na alergene) koji je povezan s razvojem simptoma alergije.

Uzroci alergije na prašinu

Uzroka alergije na prašinu je mnogo kao i načina na koji se ta alergijska reakcija manifestira.

Dok je kod nekih u pitanju blago curenje nosa koje više nalikuje sezonskoj prehladi, kod drugih je pak kvaliteta života znatno narušena.

Mi smo u tekstu nabrojali samo neke uzročnike.

Najpouzdaniji način dijagnostike svakako je ponovljeni test na alergije – u prvom se testiranju može pojaviti pretjerana reakcija na bilo koji alergen. 

Grinje

Grinje su najčešći uzrok alergije na prašinu. One se množe i žive u toplim i vlažnim mjestima te vole temperature na ili iznad 70° C, a umiru kada vlaga padne ispod 50°C.

Grinje se mogu naći u gotovo svakoj kući, a ona igra veliku ulogu u alergijskim reakcijama. Obično se nalaze u jastucima, madracima i tepisima, a najčešći su uzrok astme kod djece. Vaš dom može biti čist, a da grinje i dalje obitavaju u njemu jer ih je nemoguće vidjeti golim okom (grinja paukolikog izgleda).

Grinje su nažalost najveći problem kada su u pitanju alergije. Nemoguće ih je u potpunosti iskorijeniti te osoba koja ima alergiju na grinje najčešće dosta pati.

Hrane se ljuskama ljudske mrtve kože. Mogu izlegnuti 25 – 50 jajašca, a reproduciraju se svaka 3 tjedna.

Najdjelotvornije bi bilo izbaciti iz kuće ili stana gotovo sve bespotrebne platnene površine koje se lako prljaju, a teško čiste – poput tepiha s visokom florom ili debelih zastora na prozorima, problem mogu biti i platneni lusteri na koje se rijetko obraća pozornost. 

Stan je potrebno redovito čistiti i sanirati od prašine. Čišćenje je najbolje obavljati s bolničkom maskom preko lica te se na neko vrijeme udaljiti iz očišćene prostorije kako bi se prašina slegnula.

Pročitajte i naš vodič za uništavanje grinja.

Žohari

Žohari žive u svim vrstama objekata i naselja. Najviše se zadržavaju u domaćinstvima i proizvodnim procesima s hranom. Mogu se vidjeti čak i u bolnicama te umirovljeničkim domovima.

Žohari ne vole svjetlost, stoga su najaktivniji noću kada većina ljudi spava. Često se skrivaju iza tanjih letvi, ispod namještaja ili u ormarima s odjećom.

Problemi sa žoharima najčešće se uoče tako što se nekoliko dana pa i tjedana može pronalaziti uginule primjerke, njihove fekalije, dijelove njihova tijela na radnim površinama ili u blizini hrane. Međutim, žohara se nije baš tako lako riješiti.

Ponekad se oni u velikim skupinama nalaze iza elemenata, na vlažnim površinama – tada ih možete iskorijeniti, a ponekad pak mogu kroz rupicu u zidu dolaziti iz susjednog stana. Privlači ih nered.

Najgore je što žohari često stvaraju otpornost na niz insekticida. Bez zraka mogu preživjeti i do 45 minuta.

Nemojte ih pokušavati sami uništavati jer nestručnim djelovanjem kemikalijama možete otrovati sebe ili ukućane. Začepite rupe u podnim daskama, ne ostavljajte mokre ručnike uokolo i redovito spremajte/čistite ormare.

Neki ljudi razviju simptome alergije kada su u blizini žohara, a najsitnije čestice žohara su čest sastojak kućne prašine što može uzrokovati alergiju na prašinu.

Nažalost, baš kao i grinje, žohari su velik problem za alergičare. Alergijske reakcije na žohare uključuju: kratak dah, česte infekcije uha i kašalj koji se ne da izliječiti.

Pelud

Pelud dolazi iz stabala, trava, cvijeća i korova. Alergije na pelud najčešće se povezuju s cvatnjom biljaka u vrtu i na otvorenom, ali pelud može biti skrivena i u vašoj spavaćoj sobi.

Ljudi mogu biti alergični na razne vrste peludi. Na primjer, neki ljudi su alergični samo na pelud od bukovih stabala, a drugi na pelud iz određenih vrsta trava.

Pelud je čest sastojak kućne prašine, a vrlo često uzrokuje i alergiju na prašinu. Simptomi se javljaju kada jedna ili više biljaka, na koje ste alergični – stvara pelud. Obično se taj period odnosi na razdoblje između ožujka i rujna.

Osobe alergične na pelud najčešće iz godine u godinu moraju ”pregrmjeti” period kada je povećana koncentracija peludi. Mala količina peludi kod prosječne osobe ne mora izazvati alergičnu reakciju, no može izazvati glavobolju ili alergijski napadaj. Bol u sinusima, vrtoglavica i začepljen nos su među čestim simptomima.

Nekima u borbi pomažu: inhalacije, fiziološka otopina, čajevi, tablete, pumpice ili zaštitne maske. 

Dlaka kućnih ljubimaca, krzno ili perje

Dlaka kućnih ljubimaca, krzno i perje mogu uzrokovati alergijsku reakciju u kombinaciji s kućnom prašinom. Izmet ptica i perje mogu izazvati prašinu te pogoršati simptome alergije.

Ako neka osoba pati od alergije na dlaku ili perje kućnog ljubimca, onda je svakako potrebno testirati jačinu alergije te prema tome postupiti kako je najbolje.

Premda će vam liječnici reći da ste alergični na životinjsko krzno, zapravo se ne radi o alergiji na dlake, nego o alergiji na ljuskice kože što ih životinje gube. Mrtve stanice kože kućnih ljubimaca čest su okidač alergija, a nalaze se na tepihu, odjeći ili na posteljini.

Životinjske stanice gotovo su nevidljive golom oku, ali mogu izazvati osjećaj pritiska u prsima, kratak dah i “pištanje” pri disanju.

Ako imate životinju, ograničite njezino kretanje unutar kuće ili jednostavno nemojte životinji dozvoliti ulazak u kuću blizu površina gdje se jede ili spava.

U slučaju teže alergijske reakcije trebali biste razmisliti o poklanjanju ljubimca – pogotovo ako on (premda nije kriv) – ugrožava vaše zdravlje. 

Simptomi alergije na prašinu

Ako imate alergiju na čestice prašine, simptomi će biti najteži kada se u zraku nalazi velika koncentracija istih. Alergija na prašinu nije isto što i astma, a ako vam se pojave simptomi astme, potrebno je potražiti hitnu liječničku pomoć – astma za razliku od klasične alergije na prašinu – može biti smrtonosna ili uzrokovati razne komplikacije u dišnom sustavu.

Alergeni su uglavnom suviše sitni da bi se zamijetili ljudskim okom, stoga je napadaj gotovo nemoguće predvidjeti. 

Neki od simptoma alergije na prašinu su sljedeći:

• curenje (sekrecija) i začepljen nos,
• crvene, nadražene i suzne oči,
• otežano disanje,
• kašalj (dulji od 3 tjedna),
• učestalo kihanje,
• osjećaj pritiska u prsima,
• svrbež nosne sluznice ili sluznice očiju.

Liječenje alergije na prašinu

Ako sumnjate na alergiju, bitno je da se obratite liječniku kako bi se dijagnosticirao uzrok alergije i kako biste dobili potrebnu terapiju ili lijekove.

Liječnici često zatraže testove na koži, što uključuje ubod na kožu s ekstraktima iz uobičajenih alergena kao što su: pelud stabala i dlaka kućnih ljubimaca te promatranje reakcije na alergen.

Nakon što je uzrok alergije identificiran, liječnik će vam preporučiti jedan ili više od sljedećih tretmana:

• lijekovi (antihistaminici, kortikosteroidi),
• imunoterapija,
• promjene u kućanstvu (izbjegavanje alergena).

Kako biste si olakšali svakodnevicu i simptome alergije na prašinu, napravite promjene u svom domu. Održavajte čistoću svog doma, a posebice obratite pažnju na čistoću spavaće sobe, perite posteljinu u vrućoj vodi te, ako imate, držite kućne ljubimce van spavaće sobe.

Savjetuje se uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine (tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka), često prozračivanje prostorija u kojima se boravi, redovito čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje/prozračivanje madraca na kojima se spava.

Kada čistite, nosite filter maske kako biste spriječili unos raznih alergena iz zraka koji se potiču procesom čišćenja.

Držite hranu u zatvorenom prostoru (u zatvorenim posudama), a otpad odlažite u čvrsto zatvorenoj kanti za smeće.

Ako mislite da u vašem domu postoje žohari te da su upravo oni ono što potiče vašu alergiju, koristite zamke za žohare ili kontaktirajte odjel za profesionalnu deratizaciju.

Neka vam uđe u naviku provjeravanje vlage u vašem domu. Uzmite spravu za mjerenje vlage i pokušajte razinu vlažnosti držati ispod 55%. Ako živite u vlažnom okruženju, razni odvlaživači vam mogu pomoći kao i popravak cijevi kod kojih ste uočili pukotine iz kojih curi voda.

Ako ste zaključili da vam ovi savjeti baš i ne pomažu, kontaktirajte liječnika te zatražite da vam preporuči lijek protiv alergije. Antihistaminici pomažu kod začepljenih noseva, curenja iz nosa, kihanja i svrbeža. Ostali lijekovi djeluju tako da sprječavaju oslobađanje kemikalija koje uzrokuju alergijske reakcije.

Svakako, ako uočite prisutnost alergije kod vas ili vaših bližnjih, kontaktirajte liječnika koji će vas usmjeriti na ono što je najbolje za vas.

Pročitajte i naš članak o alergijskoj astmi – obratite pozornost na simptome i prirodne metode liječenja koje možete isprobati i kada je u pitanju klasična alergija na prašinu. 

• alergije
• grinje