Nijedna operacija nije potpuno bez rizika, ali svijest o potencijalnim komplikacijama može vam pomoći da donesete informirane odluke. Neki uobičajeni rizici uključuju reakcije na anesteziju, postoperativnu bol, oštećenje živaca i infekcije.

U težim slučajevima mogu se pojaviti komplikacije poput upale pluća, unutarnjeg krvarenja ili septičkog šoka.

Najveći rizici su povezani s hitnim zahvatima, otvorenim operacijama i operacijama dugog trajanja. Osobe s pretilošću ili one koje razviju postoperativne infekcije također su izložene većem riziku.

Većina postoperativnih nuspojava je manja i upravljiva, poput boli na mjestu incizije, grlobolje zbog intubacije ili mučnine uslijed anestezije.

Evo koji su rizici operacija, kako se procjenjuju i minimiziraju, te kako komunicirati sa svojim kirurgom da biste u potpunosti razumjeli prednosti i rizike prije nego što se odlučite za zahvat.

Bol, oteklina i modrice nakon operacije

Bol, modrice i oticanje na mjestu operacije normalni su aspekti procesa ozdravljenja. Ozbiljnost tih simptoma ovisi o faktorima poput vrste zahvata, veličine i dubine rezova te općeg zdravlja.

Primjena hladnih obloga 10 – 15 minuta nekoliko puta dnevno može pomoći ublažiti ove simptome. Olakšanje boli također se može postići lijekovima koji se prodaju bez recepta, poput paracetamola, dok se nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. ibuprofen, naproksen) obično izbjegavaju zbog njihovog potencijala da povećaju krvarenje.

Vaš kirurg obično može procijeniti koliko će trajati smanjenje boli, oteklina i modrica.

Reakcije na anesteziju

Iako većina kirurških komplikacija proizlazi iz samog zahvata, a ne iz anestezije, postoje rizici povezani s njezinom primjenom, posebno s općom anestezijom.

Opća anestezija privremeno paralizira mišiće koji omogućuju disanje, pa je potrebna intubacija kako bi se pomoglo u disanju. Najčešće nuspojave uključuju grlobolju i mučninu.

Ozbiljniji rizik je aspiracija, koja nastaje kada povraćana hrana ili tekućine uđu u pluća, što može dovesti do aspiracijske upale pluća. Taj se rizik znatno smanjuje slijedeći upute za postoperativno gladovanje i korištenjem lijekova protiv mučnine kad je to potrebno.

Intraoperativne ozljede

Unatoč oprezu, tijekom operacije mogu se dogoditi nesreće. Jedan od češćih incidenata je nenamjerno perforiranje organa kirurškim instrumentima.

Mnoge perforacije su male i mogu se brzo popraviti. Međutim, u slučajevima koji uključuju organe poput crijeva ili žučnog mjehura izlaganje sadržaju poput izmeta ili žuči može dovesti do infekcija.

Kada se takav incident dogodi, kirurg klasificira ranu kao “čistu”, “čistu/kontaminiranu”, “kontaminiranu” ili “prljavo kontaminiranu”, kako bi odredio odgovarajući odgovor i smanjio rizik od infekcije.

Krvarenje tijekom operacije

Neka količina krvarenja je očekivana tijekom operacije, ali prekomjerno krvarenje (hemoragija) može zahtijevati transfuziju krvi. Teška hemoragija može dovesti do opasnog pada krvnog tlaka, hipovolemijskog šoka ili čak smrti.

Vjerojatnost prekomjernog krvarenja ovisi o vrsti i lokaciji operacije. Zahvati u blizini velikih krvnih žila nose veće rizike. Otvorene operacije općenito predstavljaju veći rizik od laparoskopskih (“klasičnih”) zahvata.

Pacijentima se može savjetovati da prestanu uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi prije operacije kako bi se smanjio rizik od krvarenja.

Ugrušci i operacije

Ugrušci (trombi) mogu biti korisni za zaustavljanje krvarenja, ali postaju opasni ako se nepravilno formiraju. Glavna briga nakon operacije je duboka venska tromboza (DVT), pri kojoj se ugrušak razvija u dubokim venama, često u nogama.

Ako ugrušak putuje u pluća, može izazvati plućnu emboliju, a ako dospije do mozga, može dovesti do moždanog udara.

Kako bi se spriječila DVT, pacijentima se često daju lijekovi za razrjeđivanje krvi poput heparina. Također, potiče se kretanje što je prije moguće nakon operacije kako bi se poboljšala cirkulacija. Kompresijske čarape mogu dodatno pomoći u smanjenju rizika od ugrušaka.

Oštećenje živaca

Tijelo ima mrežu živaca koji kontroliraju funkcije poput kretanja, osjetila i nesvjesnih procesa. Tijekom operacije živci se mogu slučajno oštetiti. Manje ozljede živaca obično se liječe same, ali veća oštećenja, osobito u blizini kralježnice, mogu dovesti do značajnih komplikacija.

Potencijalne posljedice oštećenja živaca uključuju:

• oduzetost ili trnci
• kronična bol u živcima
• impotencija
• gubitak kontrole nad mjehurom ili crijevima
• oštećenje pokretljivosti, govora ili vida
• paraliza.

Postoperativne infekcije

Infekcije na mjestu operacije mogu se pojaviti ako bakterije uđu u ranu. To se može dogoditi zbog slučajne kontaminacije tijekom operacije, nepravilne njege rane ili perforacije organa.

Ako se ne liječi, infekcija se može proširiti u krvotok, uzrokujući sepse i, u težim slučajevima, septički šok – životno opasnu reakciju imuniteta. Antibiotici se koriste za prevenciju i liječenje infekcija.

Postoperativna pneumonija

Produljena uporaba respiratora nakon operacije povećava rizik od upale pluća, osobito ako pacijent ostane intubiran dulje od 24 sata. Dodatno, produljena imobilnost može doprinijeti plućnim infekcijama.

Odgoda ozdravljenja

Vrijeme oporavka varira ovisno o individualnim zdravstvenim čimbenicima. Stanja poput pretilosti, dijabetesa i poremećaja imunološkog sustava mogu usporiti ozdravljenje zbog metaboličkih i imunoloških smetnji.

Također, “status izvedbe” pacijenta – mjera njegove sposobnosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti – također igra ulogu u tome koliko će brzo ozdraviti. Pacijenti s višim rezultatima obično se brže oporavljaju.

Ožiljci nakon operacije

Ožiljci su često neizbježni, osobito kod velikih ili više rezova. Minimalno invazivni postupci, poput laparoskopije, mogu smanjiti ožiljke.

Slijedeći upute za njegu rana može smanjiti rizik od infekcija i ožiljaka. Prestanak pušenja prije i nakon operacije također doprinosi boljem ozdravljenju jer pušenje ograničava protok krvi i usporava popravak tkiva.

Kada operacija ne donese očekivani rezultat

Nisu sve operacije uspješne, zbog čega je važno postaviti realna očekivanja. U nekim slučajevima bit će potrebni dodatni zahvati, osobito za degenerativna stanja ili traumatske ozljede. Neočekivane komplikacije tijekom operacije također mogu utjecati na rezultate.

Rizik od smrti

Sve operacije nose određeni rizik, pri čemu je vjerojatnost smrtonosnih komplikacija različita ovisno o vrsti zahvata. Hitne operacije, velike operacije kod starijih pacijenata i transplantacije organa imaju veće rizike od smrtnog ishoda.

Jedan rijedak, ali ozbiljan rizik je maligna hipertermija, genetska reakcija na anesteziju koja uzrokuje visoku temperaturu, grčeve mišića i ubrzan rad srca.

Općeniti rizik od smrti nakon operacije procijenjuje se na 2,3 %, iako to značajno varira ovisno o zahvatu i faktorima pacijenta.

---

Kako se procjenjuje kirurški rizik?

Prije operacije kirurg će razgovarati o potencijalnim rizicima s pacijentom – proces poznat kao informirani pristanak. To obično dolazi nekoliko dana ili tjedana prije zahvata.

Izbor iskusnog kirurga u dobro opremljenoj ustanovi može pomoći smanjiti rizike. Pacijenti bi također trebali postavljati pitanja o zahvatu, uključujući:

• koji su specifični rizici za ovu operaciju
• kako moje osobne zdravstvene poteškoće utječu na rizik
• koliko ste puta izvodili ovaj zahvat
• koliko će trajati operacija i oporavak
• postoje li alternativne opcije liječenja.

Visoki kirurški rizici

Neki zahvati nose veće rizike od drugih, posebno oni koji uključuju velike organe ili složene tehnike. Razine rizika variraju ovisno o vrsti operacije.

• mali rizik – očna kirurgija, stomatološki zahvati
• srednji rizik – kirurgija mozga i kralježnice, ginekološki, urološki i trbušni zahvati
• visoki rizik – transplantacija bubrega, resekcija crijeva, zamjena zglobova, velike operacije karcinoma
• vrlo visok rizik – transplantacije srca i pluća, aortna kirurgija.

Faktori koji povećavaju kirurški rizik

Određena stanja mogu povećati vjerojatnost komplikacija, uključujući:

• uznapredovala dob
• pretilost
• pušenje
• pretjerana konzumacija alkohola
• prethodna stanja (npr. apneja u snu, hipertenzija, dijabetes, bolesti srca ili pluća, bubrežne bolesti).

Razumijevanjem tih rizika i poduzimanjem odgovarajućih mjera opreza, pacijenti mogu poboljšati svoje šanse za sigurni i uspješan oporavak.

Pročitajte i ove članke:

• Transplantacija organa mijenja osobnost primatelja? Liječnik otkriva iskustvo pacijentice s “tuđim” srcem i plućima
• Premosnica i operacija na otvorenom srcu: Koja je razlika?
• Vađenje krajnika može imati neočekivane posljedice na zdravlje.

• kirurški zahvat
• operacija
• rizici i komplikacije kirurškog zahvata

Učitaj više izvora